Stepen po stepen: koračanje sa Rumijem

Piše: Rusmir Šadić

Duhovni kod glasovitog Dželaluddina Rumija iscrtavan je na stranicama brojnih djela i od strane autora koji nisu mogli ostati ravnodušni spram snage misli koju je pokazao ovaj nesvakidašnji sufija.

Svoje lice Rumi ponajprije otkriva u višetomnoj Mesneviji koja sabire njegova duhovna iskustva, strahove i nadanja, čežnju i utrnuće. Ipak, čitanje s njegovog “lica” i razabiranje tajni koje su tamo utisnute, nesumnjivo zahtijeva uvid u određene dimenzije povijesnog, kulturnog, društvenog i duhovnog ambijenta unutar kojeg su nastajale Rumijeve misli. Jedna od knjiga koja možda ponajbolje omogućava ostvarenje takve pretpostavke nosi naslov Stepen po stepen do susreta s Bogom (Buybook, 2021.), autora Abdolhosseina Zarrinkouba, istaknutog poznavaoca iranske književnosti, kulture i povijesti.

Prijevod knjige s perzijskog na bosanski jezik potpisuje, sada već afirmirani istraživač i stručnjak u oblasti mevlanatskih studija, dr. sc. Elvir Musić, koji se svojim dosadašnjim naučno-istraživačkim angažmanom nametnuo kao jedan od nezaobilaznih autoriteta kada je riječ o predmetnim temama na našim prostorima. Brojni prijevodi i autorska djela iz oblasti tesavufa i perzijske književnosti svjedoče u prilog rečenoj konstataciji, pri čemu ističem samo nekoliko naslova: Jezici u kontaktu, kulture u dodiru; Mevlana i mir; Riznica mevlevijske mudrosti; Tumačenje kudsije.

Abdolhossein Zarrinkoub, osim toga što donosi iznimno vrijedne biografske podatke o intelektualnom i duhovnom stasavanju dječaka iz Belha koji postaje glasoviti gnostik iz Konye, nudi i uvid u osobenost Rumijeva personaliteta, ali i prirode njegova sufijskog puta u odnosu na druge pirove. Naime, njegov sufijski nauk nije istovjetan teozofskim interpretacijama koje u njegovoj blizini, duboko inspiriran Ibn ‘Arabijem, izriče Sadruddin Konyevi. Također, nije ga oduševljavalo ni poznavanje tajni brojeva i harfova od strane Saduddina Hamavija, kao ni pokazivanje kerameta određenih derviša. Štaviše, nije zagovarao načela tvrdog asketizma koje su pojedini učitelji primjenjivali nad svojim muridima, niti se iscrpljivao preciznim definiranjem silsile i ceremonijala. Jednostavno, pozivao je na duhovni put mutawahhida i zagovarao neodvojivost šerijata od tarikata. Ljubav (mahabba) i duhovni odgoj (edeb) načela su čiji spoj predstavlja Rumijevu differentia specifica u odnosu na osobenosti duhovnog puta drugih velikana sufijske tradicije.

Konačno, knjiga koja je pred nama vraća Rumija u njegov vlastiti intelektualni i duhovni ambijent, te omogućava legitimno razumijevanje njegove misli nasuprot široko prisutnim nasrtajima modernog duha koji ga želi istrgnuti iz konteksta i bojiti vlastitim fantazmama. Štaviše, ovo djelo koje nam u fantastičnom izričaju na bosanskom jeziku donosi dr. Musić, nemjerljiva je pomoć našem konzumerističkom duhu koji se u svakodnevnim dahtanjima za novim kupovinama (tj. obredima u postmodernističkim hramovima) neprestano guši, da barem na trenutak zastane, udahne i upita se: čemu sve ovo i zašto sam ja tu?

Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH - Media centra d.o.o.