Mediha Omerović-Smajlović: Strah od zaborava mi je stavio olovku u ruku

Piše: Sanadin Voloder

Mediha Omerović-Smajlović je rođena u Čengićima, Veletovo, opština Višegrad 1967. godine. U rodnom gradu završila je osnovnu i srednju školu. Studirala je hemiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu spriječila da diplomira.

S Medihom Omerović-Smajlović razgovaramo o njenom putu od Višegrada do Danske, o poeziji, o njene tri knjige u kojima se vraća u svoj rodni kraj.

Agresija prekinula kraj studiranja

- Rat me zatekao u Sarajevu, a velika želja za susretom s roditeljima, povela me u Višegrad. Na Romaniji su četnici zaustavili autobus u kojem sam putovala i to je bio moj prvi susret sa surovom stvarnošću. U Višegradu sam se srela s roditeljima, ali smo zbog teških okolnosti razdvojeni, brat i ja smo izbjegli u Goražde, a roditelji su ostali u Višegradu. Ponovo sam se iz Goražda vratila u Višegrad, da nađem roditelje žive ili mrtve. Sudbina je htjela da se opet sretnemo i zagrlimo, ali svakodnevna odvođenja i ubistva Bošnjaka u Višegradu, nagnala su me ponovo na bijeg. S rodicom i njenom kćerkom izbjegla sam iz Višegrada, plašeći se za svoj život i život svojih roditelja - kaže na početku razgovora za Preporod.info Mediha Omerović-Smajlović.

Njeni roditelji su razdvojeni u Knežini, majka je s ostalim ženama izbjegla u Olovo, a oca su vratili u Rogaticu gdje je mučen i pogubljen u jami Paklenik iz koje je ekshumiran 2000. godine.

Mediha se preko Užica uspjela vozom prebaciti u Makedoniju, gdje je ostala devet mjeseci. Nakon boravka u Makedoniji odlazi u Dansku, nadajući se povratku čim rat stane.

- Sudbina je ipak htjela drugačije. U Danskoj sam srela svog životnog saputnika Sejfudina, s kojim i danas živim i sretni smo roditelji troje odrasle djece - dodaje Mediha.

Ona radi u Arli, koji je jedan od najvećih prerađivača mlijeka u Evropi, u laboratoriji i na kontroli kvalitete.

Prvi povratak u Višegrad nakon 25 godina

Mediha je svoj književni talenat otkrila kada je prvi put nakon agresije posjetila svoju rodnu kuću.

- Pisanje je došlo kao spontana potreba, kada sam prvi put posjetila rodnu kuću, u aprilu 2017. godine. Bila je to moja prva posjeta Višegradu, nakon rastanka s roditeljima. Nisam do tada išla u Višegrad, plašeći se svoje sopstvene reakcije, ali pri samom susretu s gradom, osjetila sam neizmjernu ljepotu i shvatila da sam konačno “došla kući”. Gledala sam ruševine naše kuće i u tim trenucima me najviše prožimala misao o ljepoti, koju smo kao porodica imali i živjeli. Shvatila sam da će to zaborav odnijeti zauvijek, ako neko od nas bar nešto ne zapiše. Kako nekad znam reći: Nužda i strah od zaborava mi je stavila olovku u ruku! Počela sam pisati i objavljivati na svom Facebook profilu, djeleći svoje životne priče s prijateljima. Ljudi su to zaista pozitivno doživjeli i nakon nekoliko mjeseci, shvatila sam da je objavljivanje knjige prirodna neminovnost - ističe Mediha.

U saradnji s književnikom Mustafom Smajlovićem dogovorila je objavljivanje svoje prve knjige “Od Višegrada do Videbaeka”, koja je izašla u maju 2018. To je zbirka proze i poezije koja govori o njenom životnom putu od Višegrada do danskog Videbaeka.

- Knjiga je nastala vrlo spontano, bez određenih književnih pretenzija, ali je za kratko vrijeme postala hit i stigla je na sve kontinente, gdje žive ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Ja pišem jezikom svog doma, ne obazirući se na književnu formu i to je jezik bošnjačke kuće, ali je interesantno da moja štiva vole i ljudi koji toj kulturi ne pripadaju, a Bosna i Hercegovina je i njihova ljubav. Na moje priče jednako su padale suze moje profesorice iz Vojvodine, prijateljice Lidije, kojoj je maternji jezik makedonski, rodbine koja govori slovenački i mnogih drugih ljudi, koji shvataju da je Bosna neponovljiva i nenadmašna ljubav. Prvi tiraž knjige prodat je u rekordnom roku - ističe Mediha.

Njena druga knjiga “Na Drini sudbina” je nastala kroz saradnju s Izdavačkom kućom “Bosanska riječ” iz Tuzle.

- U mojoj drugoj knjizi “Na Drini sudbina”, književnom poslu sam prišla puno ozbiljnije, nastojeći da kroz kratke priče i lirske zapise, zabilježim autentičnu kulturu življenja bošnjačkog naroda. Ova knjiga je vratila mnoge od nas ponovo u višegradski kraj. Ta čežnja za rodnim domom, prožimat će moju pisanu riječ, dok god živim - naglasila je.

Medihina želja je da čitaoci sami nađu put do njenih knjiga, da ih iskreno zavole i ponesu u budućnost, gdje će vjerujem biti od koristi, jer slike iz njenih knjiga odudaraju znatno od slika današnjeg Višegrada.

Saradnja s danskim medijima

- Dancima pričam o zapisima iz knjiga. Predstavljam se ko sam i šta znači biti izbjeglica i kako je bilo naći svoje mjesto čestitog građanina u danskom društvu - dodaje Mediha.

Mediha je u februaru 2020. godine dobila priznanje od “BH Radio Odense”, za osobu koja je svojim radom najbolje promovirala bosanskohercegovačku zajednicu u Kraljevini Danskoj. 

- Reakcije na moje knjige su više nego dobre i dolaze iz duše dobrog bosanskog čovjeka. Raduje me činjenica da je najveći dio knjiga ostao u domovini, ali veliki broj je našao svoje mjesto i van Bosne i Hercegovine, naročito u Danskoj - kaže Mediha.

(Preporod.info)