Hasanović: Muslimanske zajednice moraju se izboriti za ravnopravan status mehanizmima koje promiče sama Evropa

Pitanje doprinosa muslimana oblikovanju današnje Evrope, te odgovori na pitanja vezana uz ovu temu objektivnih historičara koji govore o nesumnjivom pozitivnom doprinosu, zasjenjeni su stoljećima iz raznih razloga, rekao je na početku razgovora Hasanović.

- Sama činjenica da je islam u svojoj biti nadnacionalan i istovremeno poštuje u svom izvornom učenju činjenicu da nas je Bog stvorio različitima u svakom pogledu, pa tako i u vjerskom smislu, dovoljno govori u prilog sličnosti koncepta pluralizma koji danas poznajemo - naglasio je.

Stručnjaci za historiju nerijetko služe određenim politikama pa naglašavaju jedan ili drugi segment nekog dijela prošlosti, sijući sjeme netrpeljivosti u budućnosti, smatra Hasanović.

- Međutim, primjeri Andaluzije, Sicilije, dijelova Balkana, posebno Bosne i Hercegovine, govore o neprekinutom toku razmjene naučnih, kulturnih i drugih dostignuća. Andaluzijski model izravno je oblikovan muslimanskom mišlju i kulturom i imao je veliki utjecaj na renesansu, naučne revolucije i prosvjetiteljstvo. Nakon što su muslimani izgubili vlast u Andaluziji, pluralistički model je kao model zajedničkog življenja i temeljna univerzalna vrijednost na kojoj se ustrajavalo, ostao u sjemenu čije plodove Zapadna civilizacija danas ubire. Istina, više se nije naglašavala kao plod islamskog stila življenja već je to postala evropska pluralistička vrijednost za koju se treba zalagati. Ona živi do danas - rekao je Hasanović.

Nažalost, danas svjedočimo i drugoj dimenziji Evrope.

- Vidljiv je raskorak između pluralističke kozmopolitske Evrope i jačanja desničara koji ponovno vraćaju priču na neka predziđa, što uz medijsko pokroviteljstvo proizvodi plodno tlo da se muslimani traže u percepciji drugih, ali i unutar sebe, te je njihov doprinos zanemaren kako historijski tako i sadašnji - naveo je on.

Odnos evropskih država naspram islama i muslimanskih zajednica danas u Evropi u najmanju ruku je ambivalentan, dodao je Hasanović.

- Koncept uređenja odvojenosti vjere od države i stavljanje religijskih osjećanja isključivo u sferu privatnog interesa ostavilo je dovoljno prostora za neuređen odnos unutar vjerskih organizacija, ali isto tako i odnosa sa državama Evrope. Rijetke su zemlje koje su uredile kvalitetno odnose institucionalno priznajući islamu status ravnopravne religije sa drugim religijama u Europi, poput Austrije (1912.), Hrvatske (1916.), Belgije (1974.) i Španjolske (1992.). U nekim zemljama je bilo jednostranih pokušaja nametanja nekih okvira koji nisu uključivali dijalog kao put do cilja. Takvi pokušaji osuđeni su na neuspjeh - rekao je, dodavši da s druge strane muslimanske zajednice u Evropi nemaju unutarnju snagu i kapacitet da se ujedine i iskorače iz nacionalnog u internacionalno, iz džemtskog u ummetsko i da jedinstveno nastupaju prema evropskim institucijama.

Samo na organiziran način Evropa razumijeva i prepoznaje kapacitet kojim se može doći do cilja, nastavio je.

- Evropske zemlje tragaju za kvalitetnim rješenjem muslimanskog pitanja u Evropi. Koliko su u tome iskrene, može se diskutirati. Imam osjećaj da pojedine zemlje rado primaju muslimane bez islama, što muslimanskim zajednicama predstavlja veliki problem - upozorio je.

Govoreći o izazovima ali i perspektivama muslimanskih zajednica u Evropi, Hasanović je naglasio da su pred muslimanima, kako individualno tako i kolektivno, u Evropi, pa i svijetu veliki izazovi.

- O islamu se danas, nažalost, govori najčešće kroz prizmu sigurnosne prijetnje. Razlog tomu su svakako mnogi teroristički postupci koji su provodili neki muslimani pozivajući se na islam i Svevišnjeg Boga. To je preusmjerilo sa proučavanja univerzalnih vrijednosti islama na terorizam i ostale ugrize koje se pojavljuju kroz razne oblike zastranjivanja u vjeri. Time su muslimani nanijeli veliku štetu islamu i muslimanima, ali i potaknuli islamofobiju i antiislamizam. Slijedom toga, neophodno je tumačiti islam skladno njegovom učenju koje poziva na ljubav, zajedništvo, međureligijski dijalog, uvažavanje i poštivanje drugog i drugačijeg - rekao je.

Hasanović je poručio da svaki musliman treba da bude istinski ambasador islama i da svojim postupcima i ponašanjem šalje sliku i poruku vjere.

- Muslimanske zajednice moraju se izboriti za svoj ravnopravan status unutar evropskih društava mehanizmima koje promiče sama Evropa. Osmišljavanje programa koji će biti od općeg interesa za evropska društva zadaća je i najveći izazov muslimanskih zajednica u Evropi. Islam središnjeg puta (ummeten vesaten) mora biti u središtu misije islama koju moraju promovirati muslimanske zajednice Evrope. Time se razbijaju mnoge predrasude i jača povjerenje u muslimanske zajednice u Evropi kojeg, nažalost, danas nema - zaključio je u razgovoru za Preporod.info akademik Aziz-ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

(Rabija Arifović/Preporod.info)