Prije 151 godinu rođen reisu-l-ulema Džemaludin-ef. Čaušević
Reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević rođen je prije 151 godinu, na današnji dan 28. decembra 1870. godine u Bosanskoj Krupi, a na bolji svijet preselio je 28. marta 1938. godine u Sarajevu.
Bio je reisu-l-ulema od 1913. do 1930. godine, islamski reformator i bošnjački prosvjetitelj, ličnost jedinstvenog položaja i utjecaja u vjerskom i intelektualnom životu bošnjačkog naroda u prvim desetljećima dvadesetog vijeka. Udario je temelje brojnim reformama koje su dugoročno imale krucijalni značaj u podizanju kvaliteta života muslimana i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.
U Tezkiretnami, u dokumentu Rijaseta Islamske zajednice o institucionalnom obilježavanju datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, objavljen je tekst o liku, djelu i životu reisa Čauševića.
Tako se navodi da je bio alim je vrhunske učenosti. Obrazovao se na univerzitetima Istanbula i Kaira, ali i putem neposrednog upoznavanja sa duhovnim stanjem i životnim prilikama muslimana u Osmanskom carstvu. U vrijeme studija je kao ramazanski vaiz boravio u mnogim mjestima u Anadoliji i u Makedoniji, a kao novinar je, zahvaljujući uspješnoj saradnji sa više turskih listova, obišao veći dio arapskog svijeta. U tridesetim godinama je u svojstvu člana Ulema-medžlisa proputovao Bosnu i Hercegovinu radi upoznavanja sa organizacijom mektebske nastave i stanjem vjerskog života.
Profesor u sarajevskoj Velikoj gimnaziji i Šerijatskoj sudačkoj školi, pokretač časopisā i kreator najuspješnije varijante pisma arebice u dugoj povijesti adaptiranja arapskog pisma fonetici bosanskog jezika, odlučni zagovornik reformi obrazovnih ustanova i organiziranog djelovanja pripadnika ilmije, reisu-l-ulema po čvrstom izboru bosanske uleme i duhovni vođa po najširem ugledu među muslimanima. Izabran je za četvrtog reisu-l-ulemu u četrdesettrećoj godini života zahvaljujući odlučnosti bosanske uleme koja nije podlegla pritiscima austro-ugarske vlasti i njezinim pokušajima da onemoguće njegov izbor.
Kao reisu-l-ulema je hrabro branio interese muslimana i Islamske zajednice u teškim okolnostima Prvog svjetskog rata i uspostavljanja jugoslovenske države, u kojoj je nepravedan odnos vlasti prema muslimanima manifestiran ozakonjenim pljačkama muslimanske imovine i toleriranjem različitih zločina nad muslimanskim stanovništvom. Alarmirao je međunarodnu javnost ukazujući na teško stanje muslimana u Kraljevni SHS i time internacionalizirao pitanja njihovog položaja. Dostojanstveno je reagirao na brojne institucionalne pritiske i lične uvrede koje su dolazile od vlasti iz Beograda. Podnošenjem ostavke na mjesto reisu-l-uleme izrazio je svoj protest protiv nametanja jugoslavenskog državnog zakona o Islamskoj zajednici, kojim je izvršena temeljna jugoslavenska reorganizacija Islamske zajednice i ukinuta autonomija što je izborena i ozakonjena u vrijeme Austro-Ugarske - piše u Tezkiretnami.
(A.N./Preporod.info)
