Nurko Pobrić: Ustav BiH ne predviđa mogućnost secesije entiteta

- Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije kasno reagovalo kada je riječ o pozivu za saslušanje političara iz entiteta RS u predmetu “napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ako se zna način rada ove državne pravosudne isntitucije, a to je da ono mora prikupiti određene podatke koje javnosti i nisu poznate, prije određenih radnji – izjavio je u razgovoru za Preporod.info ugledni profesor i ekspert za ustavno pravo, Nurko Pobrić. 

Pobrić se za naš portal osvrnuo na moguće “scenarije” kada je riječ o ovom predmetu.

Inače, Tužilaštvo Bosne i Hercegovini počelo je slati pozive na saslušanja političarima iz entiteta RS, prije svega predsjednicima parlamentarnih stranaka i šefovima klubova poslanika iz NSRS u sklopu istrage u slučaju „Napad na ustavni poredak“.

U ovom predmetu protiv 13 osoba postoji osnovana sumnja da su počinili krivično djelo napada na ustavni poredak. Riječ je o osobama koji su predlagači zakonskih rješenja i zaključaka koje je proteklih sedmica donijela Narodna skupština RS. Oni su se tiču početka procesa, kojeg je Milorad Dodik nazvao prijenosom nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na entitete u oblasti indirektnih poreza, pravosuđa i sigurnosti. Oni koji se ne odazovu pozivu, suočavaju se sa kaznom od 5.000 KM ili prinudnim dovođenjem. U pozivu Tužilaštva Bosne i Hercegovine navodi se kako se vodi predmet protiv nekoliko osoba zbog sumnje za počinjenje krivičnog djela “napad na ustavni poredak” i da se pozivaju u svojstvu svjedoka.

- Nezvanična je informacija da je donesena naredba o provođenju istrage protiv određenih osoba, radi krivičnog djela, što nam šalje poruku da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine počelo da vodi krivični postupak po Zakonu o Krivičnom postupku Bosne i Hercegovine protiv određenog broja osoba. To ide svojim tokom. Vidjet ćemo šta će se dalje dešavati. Nekoliko je scenarija za to. Tužilašvo može ići u istrazi do podizanja optužnice i podići je. Optužnica ide na potvrđivanje sudu, Pored toga, može i obustaviti istragu što je jedna solucija. Ali, Tužilaštvo obustavlja istragu kada utvrdi da nema elemenata krivičnog djela u ponašanju određene osobe. Ono što je pozitivno po mom sudu jeste da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo naredbu o provođenju istrage protiv određenih osoba u entitetu RS, političara primarno, radi više radnji. Jer, gledajući kopiju poziva osoba na saslušanje video sam da se tu radi o više krivičnih djela, ne samo napadu na Ustavni poredak. Ako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine krene u istragu i završi je, podigne se optužnica i dođe do suđenja onada je to prava reakcija države na izvršenje jednog teškog krivičnog djela – kazao nam je Pobrić. 

Odgovorio je i na pitanje o mogućim sankcijama za Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji “vodi poteze” kada je riječ o destabilizaciji zemlje.

 - I tu je više opcija. On kao i drugi može da bude optužen i proglašen krivim za određena krivična djela iz optužnice, da mu se izrekne određena sankcija. Druga mogućnost je da se obustavi postupak u fazi istrage ili čak u fazi suđenaj da tužilac odustane. Jedna solucija je da Dodik podnese sam ostavku, mada mislim da on to neće uraditi. Postoji i još jedna mogućnost, a to je da on pobjegne iz Bosne i Hercegovine daleko, u rusku federaciju, jer on radi po uticajima sa tog nivoa – navodi Pobrić. 

Kao ekspert za ustavno pravo osvrnuo se i na blokadu državnih institucija koje su trajale nekoliko mjeseci od strane političara iz entiteta RS, kao i na odluke koje su donesene u NSRS.

- Ustav Bosne i Hercegovine ne poznaje riječ blokada institucija Bosne i Hercegovine. Ali, pretpostavka je da i ne treba da se to reguliše Ustavom jer je druga pretpostavka da Parlamenti normalno rade. Vi možete opstruirati rad Parlamenta na jednoj sjednici što nećete doći, ali da opstruirate Parlament na neodređeno vrijeme, to je nepoznato u praksi savremenih država. Prema tome, to jednostavno nije moguće podvesti pod neko određeno krivično djelo, ali u takvim situacijama koje bi se pojavile u nekoj drugoj državi došlo bi do raspisivanja novih, prijevremenih izbora. To je političko rješenje kada imate krizu vlasti kao što je bila – naveo je Pobrić. 

No, dodaje da naš Izborni zakon ne predviđa tu mogućnost. 

- Čak i da predviđa s obzirom na odnos političkih snaga u Bosni i Hercegovini, pitanje je kako bi se to završilo. Ali, takve političke krize razrješavaju se prijevremenim izborima – ističe Pobrić. 

Komentirao i zaključke donesene u NSRS o osnivanju entitetskog pravosudnog tijela. 

- Formalno pravno gledano šest mjeseci nije neko vrijeme koje je vještačko. Ako je Dodik, odnosno vlast u entitetu RS ozbiljna u nakanama koje su iznijeli u zaključcima NSRS da donesu nove zakone onda je potrebno jedno vrijeme da oni donesu. Rok od šest mjeseci je krajnji rok, Dodik je najavio da će do kraja godine donese zakon o VSTV-u RS-a, ali mislim da se to neće dogoditi. Da bi se donijeli ti zakoni neophodno je neko vrijeme. Opozicija iz entiteta RS tumači da je taj vremenski period dat da bi se pravila trgovina i ustupci. Malo je teško utvrditi šta se događa. Ali je po mom sudu zaključak da će Dodik ići u svojim nakanama sve dokle može – navodi Pobrić. 

Formiranje parainstitucija, navodi, rušenje je ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.

- Početak 21.vijeka i kraj 90-tih godina je vrijeme secesionizma. Secesija kao akt koji je pravno dozvoljen, po međunarodnom pravo u samo jednom slučaju,a  to je ako jedna grupa koja se može tretirati kao narod živi u jednoj državi i od te države je toliko diskriminiran da nema drugog rješenja nego da se separira ili otcjepi. Po tom osnovu je došlo do separacije, otcjepljenja Kosova od Srbije što u našem slučaju nije. Prvo naš Ustav ne predviđa mogućnost secesije entiteta bilo kojeg, a s druge strane ne postoji diskriminacija srpskog naroda ni po kom osnovu u odnosu na druge narode i građane da bi oni iskoristili to krajnje sredstvo da bi zaštitli svoja prave – ističe Pobrić.

Dotakao se i poziva međunarodnih predstavnika te određenih političara o djelovanju EUFOR-a I NATO-a u Brčkom. 

- U Brčkom se presjeca entitet RS i ne daj Bože sukoba tu bi bila strateška tačka gdje bi taj sukob bio najžešći. Moramo priznati da smo u jednoj vrsti pravne, socijalne i svake druge neizvijesnosti, nekada manje, nekada više od Dejtonskog sporazuma sve do danas – stava je Pobrić, koji je na naše pitanje da li je vrijeme za izmjenu Ustava i Dejtona.

Kazao je da je  formalno pravno moguće je mjenjati Ustav.

- Aneks 4 predviđa način kako se Ustav mijenja i donosi potpuno novi Ustav u parlamentarnoj skupštini, dvotrećinskom večinom u jednom domu, a to je predstavnički dom, a potom u gornjem domu. Vrijeme je bilo davno za izmjenu Ustava. Mi nemamo Ustav koji smo usvojili u svojoj državi, imamo tzv. nametnuti ustav, oktroirani. Prema tome i taj ustav koji je oktruiran u sadašnjem tekstu trebalo je usvojiti pa kasnije mijenjati novim ustavom ili taj ustav djelimično promjeniti – kaže Pobrić, poručujući da svi u ovoj zemlji, posebno političari svoj posao treba da rade odgovorno u skladu sa postojećim ustavom, zakonima i vladavinom prava. 

(A.N./Preporod.info)