Svi Dodikovi referendumi

Gotovo da je više i nemoguće pobrojati sve prijetnje i najavljenje referendume nekadašnjeg premijera i predsjednika manjeg bh. entiteta, te aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

Uprkos tome što je tokom devedesetih i dvijehiljaditih bio ortodoksni ljevičar i socijaldemokrata, te u nekoliko navrata ratne zločince nazvao pravim imenom i tvrdio da se u Srebrenici dogodio genocid, danas je potpuno daleko od te priče i, definitivno, predstavlja ubjedljivo najveću prijetnju za mir u našoj zemlji.

Negdje se prelomilo, ili je oduvijek bio isti.

Počeo i ne popušta s pričom o otcjepljenju RS. Mediji u BiH su, naime, još 2015. izračunali da je do te godine već 40 puta zaprijetio izdvajanjem RS-a iz granica Bosne i Hercegovine.

Ipak, problem je u tome što je u skoro svih tih 40 puta to samo bilo nebitno i blijedo slovo na papiru. Do dana današnjeg taj se broj udvostručio, pa se Milorad Dodik ozbiljno približio brojci od stotinu najavljenih secesija RS-a i kojekakvih referenduma.

I radi to sve intezivnije, u sve kompleksnijem procesu, i teško je, na prvu, dokučiti da li se opet radi o jeftinom i već viđenom političkom blefu Milorada Dodika, ili se on sada odlučio da ide do kraja, po svaku cijenu.

Iako je otcjepljenje RS-a u potpunosti nemoguće po Ustavu Bosne i Hercegovine i Dejtonskom sporazumu, u posljednjih desetak godina Dodik je makar jednom godišnje najavljivao neki referendum.

Svi Dodikovi referendumi

Dodik je 9. maja 2011. godine poručio kako "nije spreman da priča o odustajanju od referenduma u RS-u". Iduće godine je zaključio kako će se država BiH raspasti i da to jednostavno "nije tragično".

Onda je 2013. godine počeo da priča o mirnom razlazu. Bila je to priča koja je donekle slična ovoj danas koju priča, s tim da je Dodik iz 2013. godine izgledao kao slabašni i neuvjerljivi liberal u odnosu na radikala na kojeg danas podsjeća.

U septembru 2015. godine je opet najavio referendum. A dvije godine kasnije je otkrio kako sanja "državu Republiku Srpsku". Upravo je tada stigao na crnu listu SAD-a i Amerika mu je uvela sankcije koje vrijede i danas.

Aprila 2019. je zaključio kako su entiteti u Bosni i Hercegovini već odvojeni, a da to samo formalno "nije proglašeno".

U 2020. godini, u vrijeme kada su ljudi masovno umirali od pandemije virusa korone, Milorad Dodik nije mario ni za mrtve, pa je imao izjavu koja je glasila: "Goodbye BiH, welcome RSexit".

Aktuelna priča Milorada Dodika, koja je ovaj put glasnija i ozbiljnija nego ranije, počela je 25. septembra ove godine kada je izjavio da će RS proglasiti nezavisnost ako se BiH ne vrati "izvornom Dejtonu". U biti, sva priča počela je nešto ranije, tačnije istog dana kada je odlazeći visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, nametnuo Zakon koji zabranjuje negiranje genocida u BiH.

Od tog trenutka, Dodik svakodnevno podgrijava tenzije i ističe da će se RS otcijepiti od BiH, u svakom smislu.

Šta je to sada Dodik najavio?

Za nekoliko dana bit će pripremljeni dokumenti i održana sjednica Narodne skupštine RS-a, na kojoj će se povući saglasnost data za formiranje institucija u oblasti odbrane, poreza i pravosuđa, što Dodik najavljuje već neko vrijeme.

"Mi ćemo povući saglasnost za uspostavu Oružanih snaga, Uprave za indirekrno oporezivanje, te Suda i Tužilaštva BiH. Uz to ćemo donijeti i odgovarajuće popratne akte, kojima će biti regulisana ova pitanja na nivou RS-a. Također, donijećemo i zakone o neprimjenjivanju svih zakona koje su donijeli svi visoki predstavnici do sada, a to je oko 140 zakona. Bilo koji nametnuti zakon, kao što je onaj o javnim nabavkama, što je još jedna od nadležnosti koja nam je oduzeta, neće se primjenjivati u RS-u", kazao je Dodik.

Istina, više puta je naglasio da vraćanje nadležnosti i donošenje navedenih odluka u NSRS-u ne znači otcjepljenje RS-a od BiH, niti ugrožava teritorijalni integritet BiH. Rekao je da je njegov cilj "samostalna RS u okviru BiH".

Isto tako, prijetio je i scenarijem iz 1992. godine, kada je zapravo počela agresija na našu zemlju.

Postavlja se pitanje zbog čega sve ovo Milorad Dodik radi?

Jedna od opcija svakako je uranjena predizborna kampanja koja je očigledno već počela, godinu dana pred Opće izbore u BiH, jer, iako se redovno hvali rezultatima lokalnih izbora iz prošle godine, Dodikov SNSD je u posljednje vrijeme izgubio veliki broj glasača, s obzirom da su brojni građani RS-a prozreli njegovu ustaljenu i vrlo utabanu retoriku. Tome u prilog idu i brojke sa prošlih izbora gdje je Dodik poražen u velikim centrima RS-a.

Najvjerovatniji je, ali nije isključivi razlog, jeste što se na ovaj način skreće pažnja sa stvarnih problema koje RS ima, ali i produžava trajanje "režima" koji služi Dodiku za pribavljanje imovinsko-ekonomske koristi za sebe, svoje saradnike i svoju porodicu, prvenstveno na način da se javni novac, a kojeg sakupljaju bh. građani, slije u njihove privatne džepove.

Dokazano je, mnogo puta, da mu je to najvažniji interes.

Unatoč tome, ne treba ostati nijem na njegovu zapaljivu retoriku, treba prepoznati načine djelovanja i onemogućiti politiku koja može dovesti do upitnosti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Argumentima, dijalogom, međunarodnim pritiscima, sankcijama ili izolacijom, potpuno je nebitno.

I na kraju, nažalost, moramo priznati da se odmah nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma trebalo uspostaviti jasnu državnu strategiju i danas samo djelovati, a ne, na što brojni intelektualci pozivaju, danas pozivati na hitno osmišljavanje neke politike i strategije za očuvanje bosanske državnosti i nenog teritorijalnog integriteta.

Ipak, unatoč svemu, povijest svjedoči da je opstojnost Bosne neupitna, bez obzira na ove ili one strategije.

 (Haris Ahbabović/Preporod.info)