Stefano Testa Bappenheim: Mogućnost suživota se u BiH dugo osjeća

- U Bosni su se Istok i Zapad stoljećima susretali i sukobljavali, a ipak se mogućnost skladnog suživota ovdje već dugo osjeća: upravo u Sarajevu koegzistiraju i okreću se nebu katoličke crkve, pravoslavne crkve, džamije i sinagoge, što je simbol društva koje želi biti mirno i poštivati vjerske slobode – rekao je u razgovoru za Preporod.info Stefano Testa Bappenheim, profesor Crkvenog prava, Muslimanskog prava i Prava islamskih zemalja na Pravnom fakultetu Univerziteta u Camerinu i autor stotinu publikacija.

Bappenheim se osvrnuo na činjenicu da se nakon okupacije Bosne i Hercegovine, Habsburška monarhija suočila s izazovom da prvi put ima muslimansko stanovništvo u svojoj sferi vlasti, što je označilo početak politike prema islamu, koja je bila diktirana posebnim uslovima Bosne i Hercegovine.

- Nakon aneksije 1908. to se odrazilo i na austrijski pravni sistem, sa Zakonom o islamu iz 1912 godine. Kada je Austro-Ugarska dobila ovlaštenje da upravlja Bosnom i Hercegovinom prema članu XXV Berlinskog ugovora iz 1878. godine, austrougarski car je naredio jednakost svih građana pred zakonom, bez diskriminacije na vjerskoj osnovi u uživanju njihovih prava na lični integritet, imovinu i vjerske slobode. Austro-Ugarska je 1878. priznala ustavnu ravnopravnost pravno priznatih crkava i religija, koja međutim nije isključila pravo nadzora države – podsjetio je on.

Tako uspostavljeni ustavni sistem, sa garancijama osnovnih prava i konceptom institucionalne integracije vjerskih zajednica, također je korišten kao osnova za vjersko pravo u Bosni i Hercegovini. 

- U tu svrhu morali su se djelomično stvoriti novi okvirni uvjeti za tri velike priznate vjere. U Konvenciji potpisanoj s Osmanskim carstvom iz 1879., član II je garantovao vjersku slobodu u Bosni i Hercegovini, a posebno je garantovao javno ispovijedanje vjere i bio je garancija prije svega za muslimansko stanovništvo. Godine 1882. je oformljena nova normativna organizacija islamske zajednice u Bosni, koja je bosanskom islamu donijela poticaj modernizacije koja će utjecati na njegovu historiju u 20. stoljeću, jer se po prvi put na evropskom tlu starosjedilačko muslimansko stanovništvo suočilo sa Zapadnim državnim sistemom koji je garantovao vjersku slobodu – rekao je.

Bappenheim je naglasio da ovo svjedoči da je jedna pravna država bila spremna i otvorena za saradnju s vjerskim zajednicama, konkretno sa muslimanima Bosne, te da je država sa svoje strane očekivala da vjerske zajednice doprinesu prevladavanju etičkih problema koji se javljaju u društvu, posebno u području obrazovanja i odgoja, u skrbi ljudi sa specifičnim egzistencijalnim situacijama i slično.

Bošnjaci danas mogu puno ponuditi Evropi, poručio je.

- U Bosni su se Istok i Zapad stoljećima susretali i sukobljavali, a ipak se mogućnost skladnog suživota ovdje već dugo osjeća: upravo u Sarajevu koegzistiraju i okreću se nebu katoličke crkve, pravoslavne crkve, džamije i sinagoge, što je simbol društva koje želi biti mirno i poštivati vjerske slobode. Bošnjaci mogu Evropi ponuditi svoju historiju kao simbol važnosti vjerskog društvenog faktora kao instrumenta mira, a Evropa mora uočiti dragocjen doprinos koji su dali Bošnjaci u poučavanju cijelog svijeta zajedništvu – zaključio je Stefano Testa Bappenheim.

(Rabija Arifović/Preporod.info)