Kolektivni imunitet spram nauke
Piše: Meho Šljivo
Kao da se po nekom nepisanom pravilu u kriznim i prijelomnim vremenima ciklično obnavlja svojevrsna fobija od znanja, naučnih izuma i inovacija. Znanje iz nekih mističnih i iracionalnih razloga postaje kompromitirano, jer nas lišava duboko ukorijenjenih zabluda, naslijeđenih neupitnih uvjerenja i vrijednosti. Posljedično tome, nepovjerenje spram novih formi znanja i saznanja kod bosanskohercegovačkih muslimana nerijetko je vodilo kulturnoj rezistenciji. Logičan ishod kaskanja za primjenom nauke očitovala se u dvostrukom vidu: osjećanju inferioronosti i mentalitetu podčinjenosti.
Štamparstvo se u Osmanskoj carevini i muslimanskim zemljama probijalo s velikom mukom. Prvu tursku štampariju osnovao je tek 1727. godine Ibrahim Muteferika, poturčeni Madžar. Strah od Gutenbergove galaksije opravdavan je, između ostaloga, iskonstruisanom teorijom da se prometanjem kroz štamparske mašine i prese skrnave papir i tekst. Umjesto da sebi u opismenjavanju širih narodnih masa olakšaju posao jednostavnim štampanjem i umnožavanjem knjiga, muslimani su se opredijelili za njihovo mukotrpno prepisivanje.
Zazor od pohađanja ,,švabskih“ škola za vrijeme Austro-Ugarske vlasti pronalazio je izgovor u tome što su se u tadašnjem nastavnom procesu devalvirale tradicionalne vrijednosti.
Jedan od glavnih budućih simbola muslimanskog preporoda, pjesnik i prosvjetitelj, dr. Safvet Bašagić, pohađajući sarajevsku gimnaziju, morao je skrivati svoj učenički status od čaršije. Navodno je strah od čaršijskog linča što pohađa ,,švabsku“ školu riješio duplim udžbenicima. Kako u čaršiji nikome ne bi bio sumnjiv, jedne udžebenike je držao u školi, a druge kod kuće.
Odnos tadašnjih muslimana, neposredno iza okupacije, pa i kasnije, prema modernom školovanju, najbolje se razaznaje iz podatka da je u državnu gimnaziju u Sarajevu koja je osnovana 1879. godine od 42 đaka bio upisan svega jedan musliman.
Žalosna je epizoda kako navodi dr. Muhamed Hadžijahić koja se dogodila 1911. godine prilikom donošenja Zakona o obaveznoj nastavi u Bosanskom saboru. Tom prilikom su muslimanski zastupnici insistirali da se izglasa odredba da školovanje nije obavezno za muslimansku žensku djecu.
Ove historijske primjere ,,naukofobije“ navodim u ambijentu aktuelne apstinencije od masovne imunizacije kroz proces vaksinisanja.
Na dan kada pišem ovu kolumnu u svim sarajevskim domovima zdravlja vakcinisano je slovom i brojem 18 ljudi.
Samo nekoliko mjeseci ranije javno se protestiralo zbog nedostatka vakcina, sada slušamo upozorenja da će zbog katastrofalnog odziva na vakcinaciju dugo očekivane vakcine biti neupotrebljive.
Tek oko 11 odsto stanovnika Bosne i Hercegovine, ili više od 360 hiljada građana, vakcinisano je potpuno, sa obje doze protiv COVID-a 19. Podaci su to dva entitetska zavoda za javno zdravstvo (Federacija BiH i Republika Srpska).
Građani, nažalost, više vjeruju anonimnim izvorima, samozvanim ekspertima i vidovnjacima koji u vakcinama vide šejtansko oruđe za globalno iskorjenjivanje ljudi nego vlastitim očima i upozorenjima struke, epidemiolozima i infektolozima.
Neobjašnjivi paradoks skepse i odbojnosti prema nauci poprima tragikomične razmjere. Isti građani koji ne vjeruju ni riječ epidemiolozima i koji zatvaraju oči pred činjenicama velikog postotka smrtnosti od virusa, svakodnevno traže medicinsku pomoć od radiologa, hirurga, oftamologa, onkologa...
Ne pomažu apeli i kampanje! Ponašamo se u skladu sa kapricioznim i samoubilačkim rezonom: ,,Ukoliko se činjenice ne slažu s mojom teorijom - utoliko gore po činjenice. Kolektivni imunitet spram nauke funkcionira besprijekorno.
Prazni punktovi za vakcinaciju i sve punije bolnice su bolan je kontrast koji vrijeđa ljudsku pamet i inteligenciju.
Kada je prije desetak godina marokanski pseudoiscjeljitelj svojim besmislenim magijskim seansama punio kapacitete Zetre, uspješno privlačeći i učene i neučene, i zdrave i bolesne, po ko zna koji put se pokazalo istinitim sablažnjujuće saznanje da u svakoj praznovjerici, nažalost, ne samo obični narod, već čak i neki učeni slijede i slušaju budale.
Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH - Media centra d.o.o.