Islamska zajednica u tranzciji i tranzicija u Islamskoj zajednici

Današnji svijet je u stalnom kretanju, hiperprodukciji i hiperpotrošnji. Svakodnevna promjena prosto predstavlja model ponašanja koji, ako se ne prati, čovjeka udaljava od aktuelnih i važnih stvari koje mogu imati utjecaja na kvalitet njegovog života i razvoj karijere.

Svakodnevne navike koje čovjek ima su promjenljive i kada čovjek pogleda u svoju prošlost, može da vidi kako i na koji način je njegova promjena tekla i u kom pravcu.

Religija kao sastavni dio čovjeka, u zavisnosti kako i na koji način je prihvata, kod čovjeka igra značajnu ulogu u životu. U zavisnosti od okruženja čovjek izgrađuje prisan ili „hladan“ odnos sa religijom. Vrlo često čovjekova religijska opredjeljеnja i ubjeđenja mogu biti predmetom spornosti i trpljenja. Religija je utkana u kulturu čovjekovog življenja i onda kada čovjek radi svakodnevno određene radnje, smatrajući ih „normalnim“ ili „podrazumijevanim“ i ne razmišlja o historiji tih postupaka, kada, zašto i kako su nastali.

U prošlosti je dobar dio Evrope bio u vlasti Crkve, religija je odlučivala o progresu i napretku, zakonima i propisima. U ime religije je spaljeno skoro pet miliona žena koje su optužene da se bave vještičarenjem. „Predstavnici Boga“ na Zemlji su izdavali knjige „biblije za mučenje i ubijanje vještica“ na hiljadama stranica u namjeri da zadovolje „svoga Boga“ i steknu njegovu naklonost. Gledano sa današnje distance to je bila pobuna protiv bilo kakvog ženskog aktivizma i uključenosti u društvo. Tranzicija označava kretanje, prelazak, promjenu mjesta i kretanje u nekom pravcu, u ovom slučaju ka unaprjeđenju životnih okolnosti i položaja države i njenih građana. Uporedo sa kretanjem društva dolazilo je i do transformacije institucija koje je to društvo ustanovilo. Jedna od mnogobrojnih institucija koja je pratila tranziciju društva kroz transformaciju rada i djelovanja jeste Islamska zajednica.

Cijeli tekst u štampanom izdanju “Preporoda”