Gazi Turali-begova džamija nacionalni spomenik BiH i oaza duhovnosti

Gazi Turali-begova džamija u Tuzli jedna je od četiri džamije na području Medžlisa Islamske zajednice Tuzla koje su proglašene nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine. Pored nje, tu su i Jalska, Šarena i Džindijska džamija.

Predstavnici Medžlisa Islamske zajednice Tuzla uložili su ogroman trud da bi svi ti objekti stekli taj status. To je na ponos svima nama, svim Tuzlacima. To je dokaz da su na ovim prostorima već dugi niz godina muslimani prisutni, da su bili graditelji koji su izgrađivali ovaj grad, da su gradili džamije u kojima su Bogu dragom padali na sedždu. Nismo mi ovdje od jučer. Te džamije su dio našeg identiteta i naši su korijeni. Ponosni smo na sve njih kao i na znamenitu Behram-begovu medresu, na vakifa Behram-bega, ponosni smo na Muhameda Hevaija Uskufija, Gazi Turali-bega – kaže za Preporod.info hafiz Merim Đulović, imam Gazi Turali-begove džamije.

Gazi Turali-begova džamija se nalazi u centralnom dijelu grada. U narodu je još poznata i pod imenom Poljska džamija, a taj naziv je dobila jer je bila izgrađena u polju, van gradskih zidina.

Ona predstavlja veoma važan duhovni centar za muslimane ovog kraja, jer su mnogi u njoj učili o svojoj vjeri. Neposredno prije i nakon agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu na području koje je teritorijalno pokrivao džemat Gazi Turali-begove džamije izgrađeno je sedam džamija što najbolje pokazuje koliko je teritorijalno bio velik džemat ove džamije. Njen vakif, znameniti Gazi Turali-beg je izgradnjom ove džamije i uspostavom njenog vakufa udario temelje urbanog razvoja Tuzle, tako da je veoma važna njena historijska uloga i u pogledu razvoja ovoga grada. Uz džamiju se nalazi turbe, kao i nekoliko mezara u haremu – kaže hafiz Đulović.

Oduzeti brojni vakufi

Džamija je izgrađena prije 1572. godine i spada u red najstarijih džamija na području Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. To potvrđuje vakufnama koja je 15.02.1572. godine upisana u sudski registar u Čačku.

Uz džamiju Gazi Turali-beg je uvakufio veliki broj nekretnina, zemlje, voćnjaka, dućana. Sagradio je školu, han, izradio prvi vodovod i uspostavio vakuf iz koga su se izdvajala sredstva za pokretanje biznisa – ističe hafiz Đulović.

Nažalost, različiti državni sistemi koji su se smjenjivali, govori hafiz Đulović, različite reforme su gotovo potpuno uništile ovaj znameniti vakuf. To otuđivanje vakufa posebno je bilo izraženo poslije II svjetskog rata, u doba komunističke vladavine. Kako je teklo otimanje ovog vakufa pokazuje nam sljedeći primjer.

29. jula 1946. godine Okružna agrarna komisija za okrug Tuzlanski pod brojem ARIK 126/46 donosi odluku na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji o oduzimanju bez ikakve odštete nekretnina i zemlje u iznosu od 780.660 kvadratnih metara. Time je oduzeto 66 zasebnih katastarskih čestica. Suprotno odredbama Zakona o agrarnoj reformi država nije ostavila za izdržavanje vakufa uz džamiju ni ono što je po tom zakonu bila dužna ostaviti, nego je oduzimala i preko te mjere.

Na tome se nije stalo, govori nam hafiz Đulović. Kasnijim Zakonom o nacionalizaciji oduzimani su stanovi, zgrade, dućani i ono zemlje što je još bilo ostalo, kao što je desetak zgrada u gradskoj zoni i koje su odlukom oduzete i upisane kao društvena svojima, s tim da pravo raspolaganja ima općina Tuzla.

Uzurpacijom nekretnina ovog vakufa urušene su brojne vrijednosti imovinskog, ali i vjerskog karaktera u Tuzli. Centar Tuzle se danas većinom nalazi na prostorima vakufa Gazi Turali-bega. Iz tog perioda ostala je samo džamija, koja je početkom ovog stoljeća doživjela temeljitu rekonstrukciju.

Vizionarstvo Gazi Turali-bega

Značaj Gazi Turali-bega je veoma veliki. Hafiz Đulović ističe da Bošnjaci i danas mogu biti ponosni što su i prije 448 godina među svojim redovima imali vizionare koji su znali da su temelji dobrog društva vjera, obrazovanje i proizvodnja.

Gazi Turali-beg je svojim vakufom potvrdio da je jedan od njih i da je njegovo poimanje društva nadilazilo i prostor i vrijeme u kojem je živio. Nekim od nas ni danas nije jasno da su to temelji na kojima trebamo izgraditi svoje društvo – stava je hafiz Đulović.

Da je temelj uređenog društva vjera, kaže hafiz Đulović, pokazao je Gazi Turali-beg izgradnjom džamije i musalle. Mjesta na kojima će ljudi padati na sedždu dragom Bogu i na taj način jačati i pokazivati svoju pripadnost dini islamu.

Da je temelj uređenog društva obrazovanje Gazi Turali-beg je pokazao izgradnjom mekteba-škole koji je bio namijenjen za edukaciju ženske djece. Dobro obrazovanje je put u napredak. To je Gazi Turali-beg znao prije 448 godina, a nažalost među nama je i danas prisutan određen broj onih koji misle da se ženska djeca ne trebaju školovati.

Da je temelj uređenog društva ekonomija, razvoj i vrijedan rad pokazao je Gazi Turali-beg izgradnjom vakufa kao što su nekretnine, vakuf velikog broja parcela, izgradnjom vodovoda, pokretanjem, kako bi mi danas kazali, fondacije za početni biznis. To je značilo ubrzani razvoj Tuzle, zapravo ovaj vakuf je bio inicijalna kapisla za urbani razvoj Tuzle.
Nažalost, za ovog vakifa se malo zna, čak i na prostoru Tuzle. Medžlis Islamske zajednice Tuzla na čelu sa glavnim imamom i predsjednikom, kao i Muftijstvo tuzlansko uložili su veliki napor u rekonstrukciji džamije, kao i izgradnji Gazi Turali-begovog vakufa. Veoma je važno da se džamija sada nalazi u Turalibegovoj ulici što je donekle otrglo od zaborava ovog velikana. Posebno nam je drago što džamiju posjećuje veliki broj učenika iz tuzlanskih, ali i iz drugih gradova, osnovnih i srednjih škola, studenata, sportista, diplomata. Imali smo redovne godišnje posjete učenika, studenata i njihovih profesora iz Slovačke, Italije, Austrije – govori Đulović.

U džamiji se nalazi i knjiga utisaka posjetitelja i tu vidimo da su džamiju posjetili ljudi iz mnogih gradova iz Bosne i Hercegovine, Bahreina, Srbije, Saudijske Arabije, Turske, Austrije, Velike Britanije.
Brojne aktivnosti džemata

Džemat Gazi Turali-begove džamije, pored redovnih vjerskih provodi i niz drugih aktivnosti. Rad sa mladima kroz druženja i tribine. Ovim programom obuhvatili smo 60 mladih iz ovog džemata, ali i drugih gradova. Dugi niz godina u džamiji se organizuje kurs sufare za džematlije, zatim „Ders hafiza“ gdje su na ovoj tribina govori naši hafizi, a tu je i halka Kur'ana.

- Program „Učimo Kur'an zajedno“ je virtualni program kojeg smo pokrenuli mnogo prije pandemije, kada su online programi uzeli primat. Ovo nam je bio veoma važan program kroz kojeg smo stekli iskustvo rada na online platformama. Cilj programa je bio da se svake sedmice prouči hatma. U program su bili uključene naše redovne džematlije, ali i pratioci Facebook stranice našeg džemata. Tako smo u programu imali uključene naše čestite džematlije iz Sarajeva, Podrinja, Živinica, ali i gradova izvan Bosne i Hercegovine – kaže na kraju razgovora za Preporod.info hafiz Đulović.

(Alem Dedić/Preporod.info)