Najveće bogatstvo Breze nije rudnik, već njene džematlije koje grade svojim sredstvima

Breza je jedan od onih bh. gradova koji se razvio zahvaljujući eksploataciji prirodnih bogatstava naše domovine. Grad, iz kojeg je i poznati rudar Alija Sirotanović, gradio se postepeno od radničkih baraka do malog grada nedaleko od Sarajeva. Nažalost, ovaj tip ‘radničkih’ gradova u Jugoslaviji je trebao odražavati državni sistem, stoga vjerski život je morao biti marginaliziran. Čak i kada se trebala napraviti gradska džamija, s obzirom da u centru postoje i crkve, džamija je napravljena u prigradskom naselju, a ne u centru. Ipak, danas je drukčije.

Veliki utisak na izgled ovog grada ostavljaju dvije lokacije ili dva poslijeratna simbola. Jedan je, nažalost, podsjetnik na teška vremena kada je Breza bila na liniji odbrane BiH u toku agresije. Riječ je o dva šehidska mezarja u kojem leži 300 šehida iz Breze i okolnih mjesta. O tadašnjem patriotskom duhu grada dovoljno govori podatak da se u jednom od ovih mezarja nalazi i grob Dragoslava Ristića, čija je posljednja želja bila da ako umre bude ukopan među svoje saborce Armije RBiH. Inače, sama Breza ima 127 šehida, od kojih je 101 ukopan u ovim šehidskim mezarjima, a 26 u džematskim.

Samostalni projekat: Gradska džamija

Drugi simbol Breze jeste džamija, koju su nazvali Gradskom, iako još nije zvanično otvorena ni imenovana, a trenutno je najvažniji projekat Medžlisa Breza. Riječ je o grandioznom zdanju koje ne dominira samo centrom Breze, već i svakom panoramskom fotografijom. S haremom Gradska džamija se prostire na 4 dunuma. Površina centralnog dijela džamije iznosi 22x22 metra, visina 28 metara, dok je munara visoka 58 metara. S dva mahfila i dodatnim podrumskim prostorom te brojnim pomoćnim prostorijama džamija će biti i centar brojnih vjerskih događaja u Brezi, stoga Medžlis nastoji što prije završiti radove te upriličiti njeno otvorenje. Trenutno je u toku uređenje harema te iščekivanje prostirke za glavni dio, jer se svi namazi još uvijek obavljaju u podrumskim prostorijama koje su, doduše, površinom ravne većim džamijama. Ono što je izuzetno u vezi s ovim projektom jeste činjenica da je ova džamija ili budući islamski centar izgrađen sredstvima džematlija Breze, iako je bilo donacija i iz drugih mjesta. To je ono što ističe i sadašnji imam, koji je uključen u gradnju od prvih dana rada Gradskog džemata. “Sam džemat funkcionira duži niz godina, a vjerski život je organiziran u različitim iznajmljenim prostorijama, što je predstavljalo niz problema za razvoj džemata, ali i vjerskog života u gradu. Tako smo 1997. godine formirali građevinski odbor i odlučili graditi džamiju i to u istim proporcijama kakve su joj danas, što je u to vrijeme bilo nerealno. Ipak, evo hvala Bogu, došli smo skoro do kraja i nadamo se da ćemo je završiti. Bilo je obećanja za donacije, ali nisu nikada realizirana. Zemljište nam je ustupila Općina Breza, a ranije je bilo u vlasništvu Rudnika Breza. Brojne naše džematlije i rade u rudniku, koji je ekonomska žila kucavica ovog grada“, kazao je imama džemata Osman-ef. Herco.

Višestruka važnost Gradske džamije

U prostorijama Gradske džamije trenutno su smještene i kancelarije Medžlisa, a glavni imam Medžlisa Breza Zejd-ef. Sokić ističe i druge razloge zašto je ovaj projekat od posebne važnosti za grad.

“Trenutno svi džemati imaju svoje predstavnike ili koordinatore Mreže mladih, a neki džemati imaju i mrežu mladih unutar džemata, stoga nama je potreban jedan zajednički prostor za svu omladinu Breze i njihove aktivnosti. Kada džemat počne obavljati namaze u glavnom dijelu džamije, podrumske prostorije će biti adekvatno mjesto za mlade, njihova druženja, radionice itd. Svi smo se opteretili ovim projektom, završetkom džamije, jer on je višestruko značajan za Brezu“, kazao je efendija Sokić. Prema njegovim riječima, nakon završetka džamije, glavni cilj Medžlisa jeste upravo afirmiranje mladih kroz različite vjerske i edukativne aktivnosti, jer i budućnost samog Medžlisa i ovog džemata ovisi o mladima. Prema riječima efendije Osmana već sada je primjetno da su mladi privrženi džamiji i da je nakon agresije na BiH preporod vjere najočitiji kod mlađih. U Brezi je vrlo uspješan ženski aktivizam, koji je svojim projektima obogatio vjerski život džemata, a 27. aprila upriličena je i svečanost u povodu treće godišnjice od osnivanja Asocijacije žena Medžlisa Breza.

Cijeli tekst u štampanom izdanju “Preporoda”