Ramazanski kviz 2021 - Smisao Allahovih odredbi

^{Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz 2021 - Vjera i domovina, tokom kojeg će do kraja ramazana na našem portalu biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti akaida, bosanskog jezika, ahlaka i historije naše jedine domovine Bosne i Hercegovine.}

^{Ovo je peto iz druge serije od deset predavanja, a naredni test za učesnike koji su se za njega kvalificirali bit će održan 2. maja nakon ikindije namaza. Tada će biti objavljen link za prijavu i pristup testu. Test će biti dostupan 24 sata od njegove objave. Kliknite ovdje za detaljno uputstvo o načinu realiziranja Ramazanskog kviza.}

Smisao Allahovih odredbi

(Autor predavanja: Rifet Šahinović, profesor akaida u medresi "Džemaluddin Čaušević" u Cazinu)

Islam kao univerzalna vjera tretira čovjekov cjelokupni život. U okvirima islama postoji Šerijat, od Allaha objavljeni zakon. Tako Šerijat regulira čovjekov odnos prema uzvišenom Allahu, te regulira međuljudske odnose. Ustvari, on sadržava sve naše relacije; odnos čovjeka prema samom sebi, uređuje međuljudske odnose, zatim regulira odnose prema prirodi, životinjama itd.

Cilj Objave je uspostava reda, harmonije i discipline. Uzvišeni Allah je stvarajući ovaj svijet uspostavio red i harmoniju koja vlada u njemu. Taj zakon je prisutan u kosmosu po kojem se sve odvija u savršenom redu. Naprimjer, kruženje vode u prirodi, kretanje nebeskih tijela, izlazak i zalazak Sunca itd. U tim Božijim zakonima nema promjena. Kur'an ih naziva Sunnetullah: فَلَن تَجِدَ لِسُنَّتِ اللَّهِ تَبْدِيلًا وَلَن تَجِدَ لِسُنَّتِ اللَّهِ تَحْوِيلً ...Pa, u Allahovim zakonima nećeš naći nikakva odstupanja. I u Allahovim zakonima nećeš naći nikakve preinake. (Fatir, 43)

Uzvišeni Allah je unutar Objave dao čovjeku još jedan zakon, Šerijatullah. Na osnovu ovog zakona ljudi treba da urede svoje odnose. Kao što je Allah preko Sunnetullaha uredio kosmos tako čovjek na osnovu Šerijatullaha treba da uspostavi red na Zemlji. Ljudi preko Šerijata trebaju da se utope u kosmički red i harmoniju.

Cilj Božijeg zakona sadržanog u Šerijatu je da uspostavi red poput onog koji vlada u kosmosu; da sačuva zajednicu od svih mogućih devijacija; da se ljudi zaštite od nemorala, od raznih društvenih bolesti. Jednom riječju, da sačuva zdravo ljudsko društvo.

Unutar Šerijata pored ostalih propisa, postoji i kazneni zakon. Ovaj dio Šerijata izaziva najviše kontroverzi kod onih koji ne poznaju ili ne žele da spoznaju suštinu Šerijata. Naime, to su određene kazne za određene propuste. U šerijatskom pravu poznata su dva termina: hadd/kazna i hududullah/Allahove granice. Kada čovjek prekorači hudud nastupa hadd. Suština šerijatskih kaznenih sankcija, naravno sa drugačijom terminologijom, poznata je u svakom kaznenom zakonu. Prema tome, nerazumljivo je da se sav Šerijat sagledava u negativnom kontekstu samo preko jednog njegovog dijela. Tim više ako znamo sljedeće: Šerijat se ne iscrpljuje i ne sastoji samo od haddova; kazne su jedan mali segment Šerijata; kazne stupaju na snagu kada se prekrše propisi.

Cilj svih kazni u Šerijatu jeste da se iskorijeni zlo. Njihov smisao treba tražiti u očuvanju zdravog društva. Da nije tako, onda u medicini ne bi bilo smisla da se hirurški odstranjuje ono što boli. Današnje društvo nije uspjelo pronaći najefikasnije metode borbe protiv određenih društvenih bolesti, npr. krađe i prostitucije. Što se više govori o krađi sve su puniji zatvori, pa čak postoji i potreba za gradnjom novih. Što se više govori o prostituciji sve je više oboljelih od side. Iako je naše društvo u potrebi za efikasnim metodama za borbu protiv određenih zala ipak mu ne nedostaje osporavanja Šerijata. Suština je u sprečavanju bolesti a ne u samom liječenju. Tu je bit borbe protiv zla što preferiraju šerijatski propisi.

Smisao Allahovih dozvola i zabrana

Uzvišeni Allah svojim odredbama čini nešto dopuštenim/halal a nešto zabranjenim/haram. Odredbe o halalu i haramu donosi jedino Allah, dž.š. Pitanje dozvola i zabrana egzistira od postanka čovjeka. Prva lekcija upućena čovjeku odnosila se na pitanje dozvole, odnosno zabrane. Naime, Uzvišeni Allah je Adema, a.s., i hzr. Havu nastanio u Džennetu, gdje su imali sve bez vlastitog truda i zalaganja. Njima nije nabrojano dopušteno već samo zabranjeno. Ustvari, samo jedna stvar im je bila zabranjena. Ovaj primjer govori nam da se dozvole u Allahovom zakonu ne mogu nabrojati: وَآتَاكُم مِّن كُلِّ مَا سَأَلْتُمُوهُ وَإِن تَعُدُّوا نِعْمَتَ اللَّهِ لَا تُحْصُوهَا I On vama dariva od svega onoga što zamolite od Njega. Čak i kad biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. (14: 34) Sa druge strane, zabrane su date taksativno (npr. El-En'am, 151-153).

Ako pokušavamo razumjeti suštinu harama kroz primjer zabrane Ademu, a.s., (zabranjeno drvo) uočićemo slijedeće:

- Uzvišeni Allah nešto čini zabranjenim da bi shvatili smisao halala i harama u čitavom kosmosu,

- čuvanjem hududa koji jesu granica između dopuštenog i zabranjenog, čovjek se štiti i čuva. Naš Stvoritelj najbolje zna koji je zaštitni mehanizam za Njegovo stvorenje;

- halal je odjeća bogobojaznih koja štiti čednost i stid kod vjernika. Haram je razotkriva i podastire pred čitavom javnošću.

Radi boljeg razumijevanja navedenog vratimo se ponovo Ademu, a.s., i hzr. Havi. U njihovom interesu je bilo da se pridržavaju zabrane, tj. da se ne približavaju drvetu. Šejtan ih navede na haram obećavši im neostvarivu vječnost i trajnu vlast (el-A'raf, 22). Da su se kojim slučajem čuvali zabrane imali bi dvostruku korist: produžio bi im se boravak u Džennetu, stidna mjesta ne bi im bila izložena pogledima. Ovaj slučaj je vrlo poučan za našu temu: prva posljedica kršenja Božijeg zakona koji se odnosi na zabrane tiče se ljudskog morala i ponašanja (gubljenje stida kod čovjeka). Tako je i sa svim ostalim zabranama. Kada uočimo ovu poruku jasnija nam postaje suštinska razlika između halala i harama.

Smisao i suština Šerijata

Nakon razmatranja suštine halala i harama u islamu lakše razumijevamo smisao i svrhu Šerijata. Sve šerijatske propise, a samim tim i njegove kaznene odredbe moramo sagledavati u sljedećem:

- Šerijat nije objavljen da otežava čovjeku život. Naprotiv, cilj Šerijata je u olakšavanju. Za ovu postavku imamo argumente u glavnim izvorima Šerijata: Kur'anu i sunnetu. ...Allah želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža... يُرِيدُ اللَّهُ بِكُمُ الْيُسْرَ وَلَا يُرِيدُ بِكُمُ الْعُسْرَ (el-Bekara, 185); ...On je vas izabrao i u vjeri vam ništa teško nije učinio... هُوَ اجْتَبَاكُمْ وَمَا جَعَلَ عَلَيْكُمْ فِي الدِّينِ مِنْ حَرَجٍ (el-Hadž, 78); Poslanik, a.s., govorio je svojim ashabima da olakšavaju ljudima ne otežavajući im, da obveseljavaju ljude ne razgoneći ih;

 -islam u svemu traži olakšavajuću okolnost. Cilj islama nije isključivo kazna. Primjera radi, ako postoji i najmanja sumnja da je počinjeno neko zlo za koje slijedi sankcija, ne primjenjuje se šerijatska kazna;

- ne nameće se šerijatska kazna ispred drugih propisa. Kao i prethodna postavka, i ova nam služi da bolje razumijevamo suštinu Šerijata. Naprimjer, prije kaznene odredbe treba prvo stvoriti uvjete za normalan život. Omer, r.a., suspendirao je sankciju za krađu jer je bila godina gladi (moglo se desiti da neko ukrade da bi prehranio svoju djecu);

- pored toga što je primarni cilj šerijatskih kazni da se razvija zdrava društvena svijest, te da se ne čini haram, prije izvršenja kazne nad prijestupnikom treba iscrpiti sve druge mogućnosti. Kod nekih kazni moraju biti četiri pouzdana svjedoka. Ako jedan od njih nije pouzdan, nema kazne. Ako sva četiri potvrde prekršaj neke osobe i ako je neko spreman da pred četiri čovjeka javno čini zlo, npr. blud, kazna je više nego potrebna.

Kao što smo vidjeli, kazne imaju odgojnu funkciju. U vrijeme Poslanika, a.s., nije bilo mnogo kazni zbog dobrog odgoja ljudi. Međutim ako u društvu ima ljudi sklonih zlu, oni će se sustegnuti od izvršavanja određenih zala, ne zbog Boga, već upravo zbog težine kazne.

Kazne određene Šerijatom čiste društvo od izopačenosti, ali čiste i pojedinca. Ona je kefaret za ahiretsku kaznu. Poznat je slučaj kada je u Poslanikovo vrijeme čovjek učinio blud i dolazi Poslaniku tri puta tražeći da se izvrši kazna nad njim. Poslanik ga je vraćao. Četvrti put kada dolazi, govori: "Ja sam se ogriješio prema sebi i hoću da me očistiš.“ Poslanik je kazao da je pokajanje ovog čovjeka toliko da kada bi se podijelilo među ummetom, bilo bi im dovoljno.

Za vrijeme Allahova Poslanika jedna je žena počinila blud, došla je kod Poslanika i tražila da bude kažnjena. Poslanik, a.s., odložio je kamenovanje do njenog poroda, poslije je sačekao period dojenja. Napokon, kada je došao dan kamenovanja, Halid ibn Velid je bacio kamen i poprskala ga je krv pa ju je proklinjao. Poslanik, a.s., čuvši vrijeđanje je rekao: „Ne žuri Halide. Tako mi Onoga u Čijoj je Ruci moja duša, ona se pokajala takvim pokajanjem da kada bi se njime pokajao onaj koji bespravno uzima od ljudi porez, oprostilo bi mu se.“

Ono što posebno ističemo jeste da je kazna u Šerijatu javna a to znači da ima preventivnu funkciju. Niko ne može biti izuzetak ove kazne. Poslanik je kazao kada bi njegova kćerka Fatima ukrala da bi joj odsjekao ruku.

(Preporod.info)