Ramazanski kviz 2021 - Bošnjački listovi austrougarskog perioda: Bošnjak, Behar, Gajret i Biser

^{Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz 2021 - Vjera i domovina, tokom kojeg će do kraja ramazana na našem portalu biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti akaida, bosanskog jezika, ahlaka i historije naše jedine domovine Bosne i Hercegovine.}

^{Ovo je treće iz druge serije od deset predavanja, a naredni test za učesnike koji su se za njega kvalificirali bit će održan 2. maja nakon ikindije namaza. Tada će biti objavljen link za prijavu i pristup testu. Test će biti dostupan 24 sata od njegove objave. Kliknite ovdje za detaljno uputstvo o načinu realiziranja Ramazanskog kviza.}

Bošnjački listovi austrougarskog perioda: Bošnjak, Behar, Gajret i Biser

(Autor predavanja: Mirzet Hamzić, profesor bosanskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu)

Politički i kulturno-književni život Bošnjaka s kraja devedesetih godina 19. stoljeća pa sve do početka Prvog svjetskog rata bio je i bogat i dinamičan. Njega čine dva snažna nacionalna pokreta: jedan politički i drugi kulturno-narodnosni. Politički nacionalni pokret Bošnjaka vođen je političkim sredstvima i nastojao je da postigne vjersku prosvjetnu autonomiju. Kulturno-narodnosni pokret Bošnjaka imao je za cilj sa izvrši preobražaj u moralno-vjerskom odgoju muhamedanskih pučanstava. Oba ova nacionalna pokreta Bošnjaka išla su paralelno i nezavisno jedan od drugoga.

Saradnja Bošnjaka u srpskim i hrvatskim listovim i časopisima motivirana je književnom nužnošću, političko-nacionalnom neopterećenošću i željom da se književno predstave široj čitalačkoj publici. Tek će muslimanski list Bošnjak podstaknuti i bitnije politički uobličiti nacionalnu svijest Bošnjaka kao svojevrsnog nacionalnog entiteta, pa će to biti nešto novo u vrijeme kada srpski i hrvatski nacionalni pokreti bujaju u BiH.

List Bošnjak pokrenula je grupa muslimanskih književnika sa Mehmed-begom Kapetanovićem na čelu. List je počeo izlaziti 1891. godine u Sarajevu i izlazit će sve do 1910. godine. To je prvi nacionalni list Bošnjaka. On izražava njihovu političku volju i spremnost da zajedno sa ostalim domicilnim stanovništvom pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti odlučno krenu putem vlastitog nacionalnog preporoda i da se na taj način odbrane od žestokog i nasrtljivog svojatanja muslimanskog svijeta koje je dolazilo preko Drine i Save. Tako je u Bošnjaku bosanska nacija i bosanski jezik našla u tadašnjoj društvenoj situaciji svoj puni i pravi narodni i književni izraz i uvjerenje da je moguće zajedno živjeti u Bosni i Hercegovini.

Bošnjak je podsticao razvitak orginalne bosanske književnosti na tradicinalnom književnom izrazu epskih i lirskih narodnih muslimanskih pjesama, na etničko-didaktičkoj komponenti alhamijado književnosti i narodnih poslovica, na osnovnoj naraciji muslimanske narodne pripovjetke i orijentalne književnosti, karakterističnog duha, atmosfere, ugođaja, stila i jezika. On je izgradio prepoznatljiv način promišljanja i osjećanja bosanskohercegovačkih muslimanskih pisaca, njegovog karakterističnog odnosa prema životu i svijetu koji ih okružuje i jezika kojim pišu i za koji mnogi autoriteti tvrde (npr. Miroslav Krleža) da je od svih slovenskih jezika najljepši i najbogatiji. Njemu pripada zasluga za uspjeh i rezultate koje je ova književnost, u ovo vrijeme i na ovim prostorima, postigla i postiže.

Do 1894. godine u Bošnjaku djeluju Riza-beg Kapetanović, Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabdić, koji je bio odgovorni urednik lista od 1892. do kraja 1894. godine.

List Behar je počeo izlaziti 1900. godine i trajao je sve do 1911. godine. Inicijativu za pokretanje Behara dao je poznati književnik Edhem Mulabdić. Osnovni motiv mu je bio da se napokon počne sa organizovanim stvaranjem domaće lektire i da se na taj posao podstiču svi oni koji imaju smisla za pisanje... Naziv mu je dao Safvet-beg Bašagić. Behar je riječ iz arapskog porijekla, i ona u prevodu znači cvijet voćke, a Bašagića je asocirala na rađanje, na nešto što tek treba da počne živjeti. I uistinu, ne samo simbolično već i stvarno, list Behar predstavlja početak kulturno-prosvjetnog preporoda Bošnjaka na ovim prostorima.

Kallayev režim dao je saglasnost za pokretanje lista, nadajući se da će on prenijeti na sebe dio interesovanja politički i vjerski naelektrisane javnosti. Ademaga Mešić je preuzeo finansiranje, Safvet-beg Bašagić uređivanje, a Edhem Mulabdić administraciju lista.

Behar je na svojim stranicama donio mnogo vrijednih književnih ostvarenja, od kojih se posebno izdvajaju sljedeća: socijalna, religiozno-mistična i intimna lirika Muse Ćazima Ćatića, rodoljubiva i patriotska lirika, poezija psalmi i mističnih ekstaza i dramski spjev Abdulah-paša Safvet-bega Bašagića, simbolične pjesme i lirski akvarel Fadila Kurtagća i Mulabdićeve pripovetke, crtice i drama Miraska. Pored toga, u Beharu se naročito njegovala književna kritika, kao izraz shvatanja njegovih urednika.

Kulturno-prosvjetno društvo Gajret 1907. godine, pokrenulo je i vlastiti list Gajret, u čijem izdavanju su učestvovali Osman Đikić, Musa Ćazim Ćatić, Šemsudin Sarajlić i Fadil Kurtagić. List Gajret će izlaziti gotovo sedam punih godina, tj. do 1914. godine.

Dok je u Beharu preovladavala proza, u Gajretu je dominirala poezija. Pored Osmana Đikića, u ovom listu poeziju objavljuju i pjesnikinje Hatidža Đikić, Šefika Nesterin Bjelavac, P.K. Fatma.

Gajret je, također, nastavio tradiciju Beharovu da objavljuje prevode turskih, perzijskih i arapskih pisaca, te muslimanske narodne umotvorine.

List Biser pokrenut je 1. juna 1912. godine u Mostaru. Njegov vlasnik i izdavač je bio Muhamed Bekir Kalajdžić, trgovački pomoćnik i radnik u knjižari. Izlazio je samo dvije godine, a objavio je tri knjige: prvu 1912./13.,drugu 1913./14. i treću nakon rata 1918. godine.

Inicijativu kulturno-prosvjetnog, književnog i imanentno tome političko-narodnosnog vraćanja na pozicije prvobitnog Behara, čemu je pogodovala savremena društveno-politička klima, preuzela je grupa muslimanskih književnika, koja se okupila oko Muhameda Bekira Kalajdžića, vlasnika prve muslimanske nakladne knjižare i štamparije, te oko Muse Ćazima Ćatića, koga je Kalajdžić doveo za urednika svojih književnih edicija. Tome je na ruku išla i okolnost da je u to vrijeme u Mostaru živjela grupa već afirmiranih muslimanskih književnika: Abdurezak Hifzi Bjelevac, Husein Đogo, Salih Bakamović, Omer A. Balić, Muhamed Behlilović, te činjenica da je Behar prestao izlaziti, a da je Gajret nije mogao u potpunosti ispuniti tu književno-časopisnu prazninu - ohrabrila je Kalajdžića da ovu ideju sprovede u djelo u svojoj izdavačkoj režiji i da ujedno udovolji ovoj kulturnoj potrebi.

(Preporod.info)