Ramazanski kviz 2021: Znanje

^{Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz 2021 - Vjera i domovina, tokom kojeg će do kraja ramazana na našem portalu biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti akaida, bosanskog jezika, ahlaka i historije naše jedine domovine Bosne i Hercegovine.}

^{Ovo je drugo iz druge serije od deset predavanja, a naredni test za učesnike koji su se za njega kvalificirali bit će održan 2. maja nakon ikindije namaza. Tada će biti objavljen link za prijavu i pristup testu. Test će biti dostupan 24 sata od njegove objave. Kliknite ovdje za detaljno uputstvo o načinu realiziranja Ramazanskog kviza.}

Znanje

(Autor predavanja: Merzija Kasumović, prof. ahlaka u Behram-begovoj medresi u Tuzli)

Znanje je jedna od temeljnih vrijednosti  u islamu i jedno od Allahovih svojstava. Allah, džellešanuhu, je Onaj koji svojim znanjem obuhvata sve i nije mu skriveno ništa. U Kur'anu sebe naziva imenima Onog koji zna, Sveznajućeg i Onog koji poučava. Nama je  kao svojim umnim stvorenjima učinio dostupnim  od znanja onoliko koliko je htio.

Iznad svakog znalca je Onaj koji zna.(Jusuf,76)

On je Allah - nema drugog boga osim Njega - On je Znalac nevidljivog i vidljivog svijeta, On je Milostivi, Samilosni.(El-Hašr,22)

„Zaista Allah zna tajne nebesa i Zemlje.On zna  svačije misli /šta je u prsima/.“(El-Fatir,38)

Prva naredba upućena čovjeku  jeste Ikre'(Uči), sadržana u početnih pet ajeta sure El-Alek: Uči u ime( Sa imenom) Gospodara tvoga koji stvara. Stvara čovjeka od ugruška. Uči, plemenit je Gospodar tvoj. Koji čovjeka poučava peru. Poučava ga onome što ne zna...

Na nju se treba uvijek  vraćati sa velikom odgovornošću, kako bismo ispunili misiju halife na zemlji. Ambijent pećine Hira, duševno i umno stanje Allahova poslanika,s.a.v.s., koji je mjesecima tražio smisao života u osami i dubokoj kontemplaciji, ukazuju na veličinu onoga što će mu Uzvišeni Allah objaviti. Samo takva predanost i posvećenost dovodi do vrhunskog znanja.

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je stalno isticao vrijednost nauke. Bodrio je svoje ashabe na učenje i dijeljenje znanja a svojim primjerom uvijek pokazivao kako treba poštovati učene. Nakon bitke na Bedru oslobodio je zarobljene mušrike pod uvjetom da nauče po deset muslimana pisanju i čitanju.  Žalio je za svakim trenutkom u kojem nije ništa novo naučio. Isticao je obaveznost učenja svakog muslimana i muslimanke.

Prema definicijama društvenih nauka, znanje je posjedovanje informacija i sposobnost da se njima koristi.

Po islamskom razumijevanju pojam ilm (znanje) je ono znanje po kojem se živi. Ma kakvo obrazovanje čovjek posjedovao o islamu, ako ne živi u skladu sa tim znanjem, on ne može biti alim (učeni). Takvo, neprimijenjeno znanje nanosi štetu.  Mudrost je viši nivo od znanja i ona je dar koji Allah daruje kome On hoće. Prema jednom hadisu: „Ko postupa prema znanju koje posjeduje , Allah će mu dati znanje koje do tada nije imao“. To je znanje kojega nema u knjigama, znanje koje ojačava spoznaju i ljepotu vjerovanja. Mudrost dolazi iz primijenjenog znanja.

 Allah,dž.š., kaže: Zaista se Allaha, od robova njegovih, najviše boje učeni.(Fatir,28)

Stoga, onaj ko ne posjeduje takvaluk nije pravi alim. Isto tako ne može se kazati da je neznalica onaj ko poštuje Uzvišenog Allaha i ko se čuva griješenja.

U jednoj od brojnih mudrosti  veliki alim, Ebu Hamid El-Gazali, kaže: Odgoj bez znanja završava se u licemjerstvu a znanje bez odgoja nužno se smiruje u gordosti, koja je smrtni grijeh. I jedno i drugo proizvodi duhovne nakaze. Ova misao na vrlo upečatljiv način pojašnjava vezu između učenosti i edeba. Obaveza učenja nije određena vremenski. To je obaveza za cijeli život. Znak da čovjek ima istinsko znanje jeste, da njegovo ponašanje postaje bolje i ne čini ga oholim. Znanje daje veliku moć i ugled.

Muhammed,a.s. kaže: Ko bude slijedio put na kojem traži znanje, Allah će ga odvesti jednim od džennetskih puteva. Meleki podmeću svoja krila onome ko traži znanje iz zadovoljstva. Učenome traže oprosta svi na nebesima i na Zemlji i ribe u dubini vode.Prednost učenog nad pobožnjakom je kao prednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. Učenjaci su nasljednici vjerovjesnika.

Prva obaveza koju nam je Allah dao u suri El-Alek, povezana je sa drugim dijelom objave a to je U ime Gospodara tvoga koji stvara. Kada znanje nije u ime Boga, ono može biti beskorisno a često postaje i štetno. Muhammed,s.a.v.s., je stalno molio Allaha: Gospodaru moj uvećaj mi znanje.

Također je molio: Sačuvaj me od znanja od kojeg koristi nema. Posljedice takvog znanja možemo vidjeti u onome što ljudi čine sa savremenim naučnim dostignućima, u korištenju nuklearne energije, u tehnološkom napretku koji ne vodi računa o ekologiji i životu na Zemlji.

U jednom hadisu Muhammed,a.s., kaže: Da poraniš i naučiš jedan ajet iz Allahove knjige, bolje ti je nego da klanjaš 100 rekata nafile. A da poraniš i naučiš jedno poglavlje nauke, bolje ti je nego da klanjaš 1000 rekata nafile.

U drugom hadisu  stoji da će se na Sudnjem danu krv šehida mjeriti sa tintom učenog. Znamo da je život najvrednije što čovjek može žrtvovati na Allahovom putu, ali  više je perioda u povijesti u kojima se znanjem i mudrošću ostvaruju veće slobode i veći napredak nego u ratovima.

Takvo vrijeme je i ovo u kojem danas živimo. Muslimani su u svoje zlatno doba bili utemeljivači velikog broja prirodnih i društvenih nauka. Znanstveni doprinosi islamskih učenjaka spominju se i na istoku i na zapadu, nažalost , kod nas sa sjetom. Dok su muslimani držali važnim znanje kao i vjeru, dotle su napredovali. Taj potencijal je uvijek otvoren. 

(Preporod.info)