Ramazanski kviz 2021: Stid (Haja')
Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz 2021 - Vjera i domovina, tokom kojeg će do kraja ramazana na našem portalu biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti akaida, bosanskog jezika, ahlaka i historije naše jedine domovine Bosne i Hercegovine.
Ovo je deveto iz serije od deset predavanja, a prvi, odnosno kvalifikacioni test, bit će održan 22. aprila nakon ikindije namaza. Tada će biti objavljen link za prijavu i pristup testu. Test će biti dostupan 24 sata od njegove objave. Kliknite ovdje za detaljno uputstvo o načinu realiziranja Ramazanskog kviza.
Stid (Haja')
(Autor predavanja: Merzija Kasumović, prof. ahlaka u Behram-begovoj medresi u Tuzli)
Pitanje stida spada u važne odgojne teme u islamu. On je jedna od psihičkih osobina karakterističnih za čovjeka kao halifu Božijeg na zemlji. Posebnost je ljudskog roda kao što su i razum i sloboda volje, odgovornost i kajanje. Neke psihičke osobine imaju i druga bića, kao što je strah, lukavost, samilost prema potomstvu ali stid je samo ljudska vrlina. Muhammed,s.a.v.s., kaže: Kad nemaš stida, onda čini šta želiš.
Stid potječe iz najčišćeg izvora ljudske biti, iz Ruha kojim smo opečaćeni milošću svoga Gospodara. Arapska riječ za stid (stidljivost, povučenost ili čednost) je el-haja’ i u islamu ima specifično značenje.
Označava stid pred Allahom kada se u čovjeku javi nagon da učini neko loše djelo. Neki autori stid (haja') tumače pojmom živog srca jer i čista vjera i stid pred Bogom i pred samim sobom jeste u živom srcu. Mislioci, kao što je M.Twain, smatraju da je čovjek jedino biće koje se stidi te da je to osobina zdrave psihe. On je pokazatelj samopoštovanja i svijesti o svojoj ličnosti.
U predznake Sudnjeg dana spada i nestanak stida i emaneta. Izreka koja kaže: Najljepši stid je stid pred samim sobom, potvrđuje da je ihsan (vjerovanje u Allaha kao da te On vidi), identičan ovom lijepom svojstvu.
Stid je pokazatelj samopoštovanja i usko je povezan sa intimnim i fiziološkim životom čovjeka. Sve fiziološke potrebe treba skrivati i posebni adabi vezani su za njihovo ispunjavanje. Tu je: hrana, spavanje,higijena, odijevanje, bračni život, govor... Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: Svaka vjera ima svoju ćud, a ćud islama je stid.
Mogli bismo kazati i da je on kultura islama. Uz pomoć stida otklanjaju se nedostaci i razvija odgovornost. Stid pomaže u izrastanju zdrave psihe. Muhammed,a.s., kaže: Iman je šezdeset i nekoliko ili je rekao, sedamdeset i nekoliko ogranaka. I stid je dio imana.Toliko je važan dio imana da ga je Poslanik,s.a.v.s., izdvojio naspram svih drugih dijelova. Jer kada se stid poveća povećava se i iman i obratno, kada se umanji, umanjuje se i iman. Hazreti Alija,r.a., kaže: Kome stid postane odjeća ljudi neće vidjeti nedostatke. Stid nikada ne izaziva odbojnost, već uvijek saosjećanje i empatiju.
Stid je lijep ali je još ljepši kada je kod žene. Ženski stid, kao i sve geste koje idu uz njeg, kao što su: spuštanje pogleda, rumen, utišan glas ili šutnja, sve je veliki ukras. Naša balada Hasanaginica najbolje govori o stidu jedne odgojene urbane žene njenog doba. Taj stid je imao cijenu života. Ona svjedoči o visokoj kulturi žene muslimanke. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: Stid je sav od dobra i donosi dobro.
Treba da se trudimo da uvećamo svoj stid. Jednom prilikom su ashabi, radijellahu anhum, bili pored Poslanika, alejhisselam, pa je spomenut stid, na šta ashabi upitaše: Allahov Poslaniče, je li stid dio vjere? Na to im Poslanik, alejhisselam, odgovori: On je cijela vjera.
Stid se najviše očituje u gledanju, govoru i oblačenju. U jednoj predaji stoji: Uzvišeni Allah, dž.š., je stvorio Adema,a.s., i ponudio mu je kao dar razum, vjeru ili stid. On je odabrao razum. Vjera i stid su krenuli za razumom. Razum se smjestio u mozak, vjera u srce a stid u oči. Zato u pogledu možemo vidjeti i stid i mržnju i blagost i žestinu, i bestidnost je u očima. Oči su ogledalo duše. A tamo gdje ima znanja i vjera i stid se učvršćuju.
Uzvišeni Allah objavljuje: "On zna poglede koji kriomice u ono što je zabranjeno gledaju, a i ono što grudi kriju"( El-Mu'min, 19) Stid je unutarnji korektiv koji kontrolira poglede. Pogledom se stid iskazuje. Borba s pogledom donosi velike blagodati. U jednoj predaji stoji: Ko spusti svoj pogled pred haramom, osjetit će slast imana u svom srcu.
Odjeća je, također, manifestacija duhovnog stanja jedne osobe. Naši praroditelji Adem, alejhisselam, i Hazreti Hava, su živjeli u džennetu u odjeći od svjetlosti, sve dok nisu zaboravili na Allaha, i počinili grijeh. Tad su im se ukazala stidna mjesta i nestalo je džennetske odjeće. Svaki zaborav na Allaha, otkriva ljudske slabosti, ogolijeva iman i umanjuje stid. Svaki zaborav na Allaha vodi samozaboravu. Stoga je „odjeća pobožnosti, ono najvrednije“.
Stid je Allahovo svojstvo. U jednom hadisu Allahov Poslanik, a.s., kaže: Zaista je vaš Gospodar stidljiv i darežljiv. Stidi se Svojih robova, kada Njemu ruke ispruže, da ih vrati praznim.
Stid je svojstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. O njegovom stidu posvjedočio je sam Kur'an, jer se u jednom ajetu kaže: …To smeta Vjerovjesniku, a on se stidi da vama to rekne. (el-Ahzab, 24), (Ljudi su se okupljali pred sobama Poslanikovim i vrlo dugo se zadržavali pred njima, pa je Allah intervenirao putem Objave).
Neophodna je ravnoteža jer stid može biti sputavajuća osobina. Bitna je razlika između stida i kompleksa niže vrijednosti. Stidjeti se onoga što je po islamu sramotno i što vodi grijehu je ispravan stid. On je racionalan ( razuman) i treba ga unapređivati odgojem i učenjem. U takvom slučaju ovo duševno stanje omogućava rast i razvoj ličnosti.
Pretjerani stid, sputavajući stid je posljedica neznanja, prestrogog odgoja i kompleksa niže vrijednosti. On se sanira sa pravilnim odgojem i uvećavanjem vjere i kompetencija. Muhammed,s.a.v.s., je mudro radio na smanjivanju takvog osjećaja kod svojih ashaba, radijellahu anhum. Oslobođene robove postavljao je na značajne pozicije, povjeravao je odgovorne uloge ashabima shodno njihovoj vjeri a ne porijeklu, tako da je Ebu Džehlov sin Ikrime, bio sakupljač zekata, Bilal ibn Rebbah, oslobođeni rob, bio je prvi muezzin, itd.
Kao neodvojivi dio imana, stid se povećava zajedno sa imanom i smanjuje zajedno sa imanom.
Kada se stid umanji odmah se poveća:
- griješenje
- potpomaganje drugih u griješenju i
- viđenje lijepim onog što je ružno.
Ovo je postupno opadanje moralnih vrijednosti koje se usljed nestajanja stida nužno naslanjaju jedna na drugu. Čovjek je biće koje se postupno uzdiže ili kreće prema propasti.
U jednoj izreci Hazreti Alija,radijellahu anhu, kaže: Vrijednost jednog čovjeka mjeri se prema onome šta smatra lijepim. Ako je srce prekriveno tminama grijeha, tad oči vide lijepim ono što je ružno.
(Preporod.info)
