Ramazanski kviz 2021: Bosna u vrijeme Tvrtka I Kotromanića
Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz 2021 - Vjera i domovina, tokom kojeg će do kraja ramazana na našem portalu biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti akaida, bosanskog jezika, ahlaka i historije naše jedine domovine Bosne i Hercegovine.
Ovo je četvrto iz serije od deset predavanja, a prvi, odnosno kvalifikacioni test, bit će održan 22. aprila nakon ikindije namaza. Tada će biti objavljen link za prijavu i pristup testu. Test će biti dostupan 24 sata od njegove objave. Kliknite ovdje za detaljno uputstvo o načinu realiziranja Ramazanskog kviza.
Bosna u vrijeme Tvrtka I Kotromanića
(Autor predavanja: Emir Uzunalić, profesor povijesti u Medresi "Osman ef. Redžović" u Visokom)
Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka najvećim vladarem u historiji srednjovjekovne Bosne, a i kasnije. Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo, te se kuje prvi zlatni novac na južnoslavenskim prostorima. Na tom novcu se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva.
Stjepan Tvrtko I Kotromanić rođen je oko 1338. godine. Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak godine 1353. Naslijedio je strica Stjepana II. Kotromanića, a za njegova su maloljetništva brigu o državnim poslovima vodili otac (do smrti 1354.) i majka. Banski je naslov dijelio s mlađim bratom Vukom. Odnosi s Ugarskom bili su zategnuti uprkos dinastičkim vezama (Ludovik I. Anžuvinac bio je od 1353. oženjen Tvrtkovom rođakinjom Elizabetom Kotromanić), formalnoj političkoj podložnosti (Tvrtko je bio vazal hrvatsko-ugarskog kralja) i spremnosti na predaju dijelova bosanskih zemalja (Ludoviku je 1357. bio ustupljen Hum kao Elizabetin miraz), pa je tako Ludovik u ljeto 1363. poveo vojnu protiv Tvrtka pod izlikom obračuna s bosanskim krstjanima, ali je poražen morao uzmaknuti. Nakon toga Tvrtko se prozvao "milošću Božjom ban cijele Bosne", čime je naglasio svoju neovisnost o Ludoviku.
Kao ban Tvrtko I je vladao Bosnom do 1377. godine. Njegova vladavina Bosnom u tom je periodu obilježena stalnim sukobima sa Ugarskom kraljevinom, koja se željela dočepati bogatih bosanskih rudnika te iskorijeniti bosanske bogumile. Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. To se dogodilo 1377. godine u Milima kod Visokog. Titula koju je tada uzeo nosilaje naziv: kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju. Tokom svoje vladavine kralj Tvrtko I Kotromanić je od Bosne i Hercegovine stvorio respektabilnu evropsku državu, koja je doživjela političku, kulturnu i privrednu ekspanziju.
Kralj Tvrtko I poseban je i po tome što je prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjednje zemlje nakon što je Bosna godinama bila meta njihovih napada. U svojim je osvajanjima Tvrko I je bio više nego uspješan. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u današnjem Sandžaku.)
Bosna je tada važila i za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radilo najbolje svjedoči zlatnik koji se kovao. Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama. Ovaj zlatnik bio je važan i zbog simbolike. Na jednoj strani se nalazio grb Bosanskog kraljevstva, sa šest ljiljana i još dva ljiljana sa strane, a na drugoj strani je bio propeti lav, simbol moći njegovog kraljevstva. O njegovoj moći govori i podatak da ga je Mletačka republika, vodeća evropska pomorska sila, upisala u zlatnu knjigu počasnih građana.
Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića granice Bosne su najveće i najsnažnije u historiji njezinog postojanja.
Osim vladara, u srednjovjekovnoj bosanskoj državi veoma važna institucija bio je državni sabor, poznatiji kao stanak. On se u izvorima susreće i pod nazivima: zbor, sva Bosna, sav rusag bosanski, a ponekad i samo Bosna, te consilium, universale colloquium, collatio, adunacio i dr.
Izraz stanak prvi put se spominje u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića 1354. godine. Stanak je sazivan po potrebi, a obično ga je sazivao vladar koji bi predsjedavao njegovim radom i vodio sjednice. U vrijeme krupnih unutrašnjih problema u zemlji, do kojih bi povremeno dolazilo, kao što je naprimjer bila smjena vladara, stanak bi sazivala krupna vlastela. Stanak je održavan najčešće tamo gdje je bio vladarev dvor: u Milama, Milodražu, na Bobovcu, Sutjesci i u Jajcu. Pravo učešća u radu stanka imali su vlastela i velmožani, dobri Bošnjani, dobri ljudi, gospoda rusaška - a ovi izrazi su u izvorima na latinskom i italijanskom jeziku imali isto značenje - baroni Bosne.
U posljednjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko bio je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386. godine, a onda i u ljeto 1388. godine kod Bileće, kada Bošnjani na čelu s knezom Vlatkom Vukovićem pobjeđuju Osmanlije. Bosanska vojska učestvovala je i u Kosovskoj bitki na strani srpskog kneza Lazara, koji je Tvrtka I molio za pomoć. Bosanska vojska je izborila pobjedu nad turskom vojskom na lijevom krilu gdje se borila i u domovinu se vratila sa neznatnim gubicima. Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanjem hrvatskih teritorija gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlašću su bili svi dalmatinski otoci i gradovi osim Zadra i Dubrovnika. Iznenada je umro 10. marta 1391. godine, a na njegovo mjesto došao je njegov rođak Stjepan Dabiša. Tvrtko I je sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju Mile kod Visokog.
Naslijedio ga je njegov rođak, Stjepan Dabiša. No, poslije Tvrtkove smrti 1391. godine ponovo nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana i ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Slijedi vrijeme česte promjene bosanskih kraljeva.
(Preporod.info)
