Primjer dobre prakse: Džemat Dubrave Gornje zasadio deset dunuma oraha

Vakufi su u prošlosti bili veliki oslonac u radu i funkcionisanju džemata i Islamske zajednice (IZ) u cjelini. Međutim, oduzimanjem vakufske imovine, pogotovo one perspektivne, vakufi su jedno vrijeme bili u određenoj mjeri zapostavljeni. Danas sve više džemata nastoji u funkciju staviti vakufsku imovinu i iskoristiti njen potencijal.

U džematu Dubrave Gornje, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Živinice u subotu, 27. marta završili su akciju sadnje deset dunuma oraha.

- Mi smo imali projekat sadnje kukuruza u prošloj godini, i pokazao se uspješnim, gdje smo ubrali nešto više od 11 tona kukuruza. Međutim, naše vakufske parcele nisu u ravničarskim predjelima i usitnjene su tako da nam izuzetno otežava pristup velikoj mehanizaciji. Smatramo da je uspostava voćnjaka najbolji način da se vakufi unaprede i sačuvaju od propadanja - kaže za Preporod.info Almir Dedić, predsjednik Džematskog odbora.

Sama ideja o sadnji oraha je projekat koji je zamišljen mnogo prije. Naime, džemat je prošle godine uz pomoć Vakufske direkcije zasadio 30 dunuma kukuruza, a s obzirom na to da su vakufske parcele usitnjene, shvatili su da ih je neisplativo tako održavati. Procijenili su da je u tom slučaju sadnju voćnjaka bolja opcija.

- Ukupno do sada je zasađeno deset dunuma, a naš nijjet je da se sva vakufska imovina zasadi pod orah, kako bi sa značajnom količinom proizvoda mogli izaći i na tržište. Raspolažemo sa oko 100 dunuma vakufske imovine i zaista treba jedna dobra volja i domaćinski odnos da se u ovim vremenima ta imovina održava - ističe Dedić.

Velike mogućnosti

Džemat Dubrave Gornje je džemat koji ima 1350 članova, četiri džamije, šest mekteba te jednu tekiju. Džemat ima dva imama. Amir-ef. Sakić, imam džemata ističe da su džematlije izuzetno aktivne, a infrastruktura koju imaju govori tome u prilog.

- Naravno da imami i članovi džematskog odbora trebaju i moraju biti najaktivniji i nosioci svih aktivnosti. Naš džemat broji 18 mezaristana te oko 100 dunuma vakufske zemlje. Potreban je tu, složit ćete se, domaćinski odnos kako bi sve izgledalo u najboljem redu. Što se tiče perspektive džematskih vakufa, one su velike. Zasadili smo sada orahe od kojih u budućnosti očekujemo finansijsku dobit. Teška su vremena, sve više ljudi okreće leđa od poljoprivrede, tako da je teško naći načina kako vakufske parcele očuvati i učiniti perspektivnom - govori Sakić.

Članovi Džematskog odbora i imami na ovaj način pokušavaju razvijati vakufsku imovinu. Vakuf je naš emanet, naglašava imam Sakić, i dužnost nam je da se o njemu na najbolji način brinemo.

- Namjera nam je da i u narednom periodu provodimo ovakve i slične projekte. Sve ovo što smo do sada uradili zasluga je naših dobrih džematlija kojima se ovom prilikom zahvaljujemo i molimo Allaha da ih nagradi Svojom nagradom - kaže Sakić.

Vakufski kapaciteti ovog džemata su ogromni, ističe Dedić, te je bitno napraviti dobar i jasan plan sa mjerljivim rezultatima. Džemat je angažovao i agronoma i smatraju da je takav pristup jedini način koji vodi ka uspjehu.

Za svaki vakuf je potrebno da se napravi plan proizvodnje. Nadaju se uz Božiju pomoć, stava je predsjednik Džematskog odbora, da će i uspjeti u ovim namjerama.

- Vakufe treba razvijati shodno potrebama i mogućnostima džemata. Vakufima treba buditi svijest Bošnjaka o očuvanju imovine koja nam je povjerena u emanet. Vakufi trebaju i moraju biti primjer najbolje prakse, da li u poljoprivredi ili u infrastrukturi. A mi Bošnjaci treba da pokažemo da smo dostojni čuvati i unapređivati povjerene nam emanete - kaže na kraju Preporod.info Dedić.

(A.D./Preporod.info)