Prof. dr. Goran Ćurić o Nertvanskoj deklaraciji: Evropa gradi društvo koji smo mi imali, a ovdje se ruši

U Mostaru je predstavljena Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost, dokument koji se nadovezuje na višedecenijsku borbu Bošnjaka za ravnopravnost i opstanak u Bosni i Hercegovini.

Deklaracija naglašava da je glas razboritih ljudi ključan u vremenu političkih izazova te da šutnja i prihvatanje podređenog položaja Bošnjaka predstavljaju gubitak dostojanstva i predaju pred agresivnom politikom.

Uprkos činjenici da bosanskohercegovačko društvo živi u 21. stoljeću, stoljeću tehnologije i napretka, nametnutim političkim narativima, prinuđeno je da se bavi srednjovjekovnim pitanjima, što je naprosto iznudilo i rezultiralo usvajanjem Neretvanske deklaracije za mir i ravnopravnost.

Prof. dr. Goran Ćurić, potpisnik Deklaracije, u simbolici maslinove grane otisnute na logu dokumenta uočava jasan pokazatelj, da je riječ, prije svega, o civiliziranoj i miroljubivoj deklaraciji, koja ne može biti sporna, ni za koga, jer njeguje temeljna ljudska prava, suživota.

– U BiH, većina političkih stranaka i partija je deklarativno proevropski orijentirana i želi biti dio evropske porodice, i zato s razlogom postavljam pitanje: Kako je moguće da svi to tvrde, a da svakodnevno svjedočimo pravnoj diskriminaciji? Povući ću paralelu sa prilikama u Evropi, s obzirom na to da je Deklaracija predstavljena uoči Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, gdje su danas zajedno i Nijemci i Poljaci, Nijemci i Francuzi, nekada su tu bili i Britanci s Francuzima i Nijemcima, Nijemci s Holanđanima, Dancima itd., dok se mi u BiH, koja je tradicionalno bila zemlja multietničnosti i multireligioznosti, bavimo takvim stvarima. Onda tu nešto ne štima – primijećuje Ćurić.

On važnom drži i činjenicu da je Deklaracija zasnovana na vrijednostima na kojima je i sam odgajan, da je njegova porodica, u svakom ratu, bila na strani onih koji su se borili protiv fašizma ističući da te tekovine nastoji prenijeti i na svoje studente.

– Kao profesor i dekan Fakulteta, često idem u inostranstvo, u posjetu drugim univerzitetima. To preporučujem i studentima, da šire svoje vidike, da budu zajedno sa ljudima koji i kulturološki i istorijski možda nemaju podjednak sistem vrijednosti sa njima, da spoznaju da je smisao ujedinjenja Evropske unije biti jednak i ravnopravan sa drugim i drugačijim – naglašava Ćurić.

Govoreći o ekonomskom aspektu, podsjeća je da vremena donose nove spoznaje i da je pogrešno težiti samo vlastitom zadovoljstvu, a zanemariti društvenu odgovornost i zajedničke interese.

– U ovoj deklaraciji je očito to isto propagirano. Kao mlad sam radio i u turizmu. Moja posljednja, ovo može biti jedna fina digresija. Kota na kojoj bih se zaustavio da pokažem turistima grad Mostar u nekom duhovnom smisu, bio je lokalitet  iznad krive Ćuprije u Starom gradu. Odatle su turisti mogli vidjeti pravoslavnu i katoličku crkvu, džamiju. Pokazao bih im gdje je bila i stara sinagoga i gdje se trebala praviti nova. To je slika Jerusalema u malom, evropskog Jerusalema. To je ono što treba Mostaru, zajedništvo, gledanje u budućnost. Znam da su recidivi prošlosti teški, na svim stranama ljudi su patili, ne možemo to negirati. Nažalost, neki mnogo više nego drugi, ali Bože moj, tako je, kako je. Nadam se da će ove najave oko reforme izbornog procesa napokon ponuditi rješenja da ljudi koji su sposobni i kvalitetni i dobiju podršku, pravu podršku ljudi na izborima, i da će oni na najodgovorniji način predstavljati svoje birače – prokomentirao je Ćurić.

Poruke Neretvanske deklaracije jasno pokazuju da je cilj stvaranje političkog i društvenog ambijenta u kojem će suverenitet države, multietnički karakter Mostara i Hercegovine uz odgovornost međunarodnih faktora biti temelj stabilnosti i zajedničkog života.

(Hasan Eminović/Preporod.info)