Reportaža - Bistrica i Starina: Tri godine nakon poplava i klizišta

Putna infrastruktura koja je najviše stradala u poplavama i klizištima 2014. godine jeste ona koja spaja Topčić-Polje sa zeničkim s Bistrica i Stranjani. Sredinom mjeseca aprila smo posjetili ova mjesta kako bismo uporedili stanje s onim koje smo zatekli 2014. godine, kada smo nakon katastrofe starim, ili tačnije šumskim putem, došli do ovih mjesta. Naime, mještani ovih naselja, potpuno odsječeni od drugih zbog gubitka glavne ceste, osposobili su jedan stari put i četiri mjeseca ga koristili kao jedinu putnu poveznicu s drugim naseljima.

“Nesreća u sreći“

Tri godine nakon klizišta glavna cesta se završava, ali mještani strahuju od drugih problema o kojima niko ne govori. Zapravo prvi njihov problem je bio i ostao, ako možemo to tako nazvati, “nesreća u sreći“. Naime, kuće u ovim naseljima nisu urušene uslijed klizišta kao u Željeznom Polju i drugim mjestima, stoga se nije pristupilo izgradnji novih kuća. Međutim, njihove kuće i drugi objekti su uveliko ispucali i još uvijek su ugroženi obližnjim klizištima. “Svaku jaku kišu ili susnježicu dočekamo i ispratimo sa strahom. Odmah iznad moje kuće nalazi se ogromno kamenje ili stijene koje su donesene klizištem. Kada sam sanirao kuću, kamenje je samo zatrpano zemljom, ali ne i sklonjeno. Zamislite kada bi se ono pokrenulo?“, kazao nam je Munir Fejzić iz džemata Starina, kojem je kuća, kao i dvojici njegove braće, bila zatrpana.

Džematliji Rašidu Piviću nije bila oštećena samo kuća, već i njiva, poznata kao Habaševina, na kojoj je uništeno osam dunuma obradivog zemljišta. Rašid se aktivno bavi poljoprivredom, od čijih prihoda je odškolovao i sina koji je završio stomatologiju.

Inače, prolaskom kroz Bistricu i Starinu moguće je vidjeti brojna dvorišta i lokacije gdje su sanacije improvizirane, a riječ je o zaustavljanju zemlje balvanima i daskama. Prema riječima predsjednika Mjesne zajednice Bistrica Sedina Oruča to je radila Mjesna zajednica, odnosno mještani, kako bi na bilo koji način zaustavili klizišta i zaštitili svoja imanja. “Putna infrastruktura je obnovljena i prezadovoljni smo. Uskoro ćemo dobiti put bolji nego što smo imali.

Bez zvaničnog stava stručnjaka o sigurnosti

Ogromnu donaciju smo imali i od Arcerol-Mittala iz Zenice. Međutim, mnoge kuće su popucale i ljudi žive u njima. Te 2014. godine obećano je da će ljudi dobiti pomoć pri obnovi tih kuća, ali to do sada nije realizirano i ne vjerujemo da će ikada do toga doći“, kazao je Oruč, koji je spomenuo i veliku podršku Islamske zajednice, Muftijstva zeničkog, Medžlisa Zenica i bivšeg načelnika Zenice Husejina Smajlovića, koji je preselio na Ahiret prošle godine.

Imam u Bistrici Aldin-ef. Aščerić i imam u Starini Dževad-ef. Gračić bili su među glavnim aktivistima i još se do u detalje sjećaju svih provedenih noći u vrijeme klizišta. Ipak, najteži momenti su im bili kada su podsticali narod da ostane u naselju i bori se protiv klizišta i poplava, a ujedno strahovali su šta ako se desi sa narodom ono najgore.

 “To su bili tako teški momenti. Popnete se na minber i pozivate ljude, a znate da mjesta nisu sigurna“, kazao je Aldin-efendija. “Duž cijele gornje granice našeg sela nalazi se jasna linija, odnosno klizište. Tako je i ispod sela i sa strane“, objasnio je Dževad efendija.

“Još se niko nije udostojio da dođe i kaže narodu da su lokacije osigurane, da je sigurno za život“, kazao je Aldin efendija.

Nova nepogoda i budućnost

Ovo je drugi veliki problem s kojim se suočavaju mještani. Prema riječima Sedina Oruča stručna komisija je u više navrata dolazila, ali nikada nije bilo zvaničnog stava o stanju ili sigurnosti ovih naselja. Inače, oko 120 klizišta je locirano u ovom naseljima i oko njih, stoga strah mještana je potpuno opravdan. Panorama oba naselja su obilježena klizištima koja bude jezu kod prolaznika, a kamoli kod mještana koji su doživjeli njihovu pojavu i štetu koju su nanijela.

Naselja smo posjetili u vrijeme posljednjih sniježnih padavina. Brojne voćnjake i malinarnike prekrio je snijeg do deset centimetara. Kao što su noću i danju dežurali u vrijeme majskih klizišta i poplava, tako su i ovih aprilskih noći dežurali i skidali snijeg sa stabala i malina.

“Svi ćemo imati štetu i žao mi je ljudi kojima su maline jedini izvor prihoda. Ova hlandoća će uveliko umanjiti, ako ne i uništiti ovogodišnji plod“, kazao je Sedin.

Pored poljoprivrede, stočarski fond je važan u ovim mjestima, stoga je brojnim mještanima bio ogroman gubitak  kada je stoka počela ugibati nakon poplava i klizišta. Prema riječima efendije Dževada oko pedeset krava je uginulo nakon poplava, što je ostavilo ljude u sumnji da su poplave i klizišta sa sobom donijele određene infekcije koje su utjecale na stoku. Nažalost, ni ovoj, u najmanju ruku čudnoj pojavi, niko od stručnih osoba nije posvetio pažnju. Ipak, ni gubici od prije tri godine niti iznenadni snijeg nije donio depresiju u sela. Mještani su, kako kažu njihove efendije, “nevjerovatno vrijedni i borbeni ljudi koji žive vjeru i oslanjaju se na Boga i na svoj rad“.