Biblioteke u džamijama: Afirmacija kulture čitanja

Muslimani će, upitani imaju li šta zajedničko vjera i knjiga ili džamija i knjiga kazati da je ilm, znanje, knjiga u samoj srži naše vjere. Djela, pak, često ne prate riječi te nam je knjiga kao simbol znanja postala sve manje prisutna u našim životima.

Ipak, raduje činjenica da sve češće nailazimo na džamije koje su ukrašene knjigama, a ponekad je u i pitanju i respektabilna biblioteka sa nekoliko hiljada knjiga. Takav je slučaj sa džematom Moševac, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Maglaj te džematom Atik-Savske džamije u Brčkom.

- Projekat "Divanhana" u džematu Moševac pokrenut je 2018. godine. Kada smo poslije jednog predavanja vidjeli da oskudijevamo s prostorom i da funkcionalna učionica ne može primiti sve goste, odlučili smo da tu funkcionalnu učionicu preuredimo u multifunkcionalnu, višenamjensku divanhanu sa bibliotekom. Time smo dobili dodatnog prostora, jer smo izbacili školske klupe i ubacili udobne sećije, a omogućili smo i jedan topliji, vizeuleno bogatiji ambijent, prije svega djeci koja dolaze na mektebsku pouku, jer pet dana sjede u školskim klupama, pa im divanhana dođe kao lijepa promjena i rasterećenje, a sigurno i svima drugima koji nas posjete i na trenutak osjete kako taj lijepi prostor, biću slobodan reći, zrači i emanira zaštitnički – kaže za Preporod.info Samir Muminović, imam džemata Moševac.

On ističe da je "Divanhana" namijenjena i za druge prigodne svečanosti i edukativne sadržaje. U "Divanhani" se realizira mektebska pouka, kursevi arapskog pisma, sedmična predavanja, organiziraju se zajednički iftari, dočekuju se gosti, održavaju se omladinska sijela i sastanci džematskog odbora. Nadasve, posebna vrijednost ovog prostora jeste u činjenici džematlije, a pogotovo mladi ljudi, dolaze da zaduže i pročitaju lijepu knjigu.

Muminović govori da u većini naših džamija imamo jednu manju policu na kojoj se nalazi nekoliko mushafa, samo sa arapskim tekstom.

- Negdje nema ni te jedne police. Ne tvrdim da centralni prostor džamije, gdje se obavlja namaz-molitva, nužno treba da obiluje knjigama, ali bi svakako u sklopu svake džamije morala postojati biblioteka, makar sa nekim skromnim knjižnim fondom. Koliko su džamija i knjiga povezane, može nam kazati prvi kur'anski imperativ koji od muslimana traži da uče, da se obrazuju, da uvijek iznova proširuju svoje spoznajne vidike. Nažalost, mnogo kasnimo u afirmaciji kulture čitanja u našim džamijama, jer smo ih, u cjelini, pretvorili samo u prostore gdje se Bogu klanjamo-ibadet činimo, a one bi morale biti i rasadnici znanja, jer dragi Bog podjednako hvali i pobožne i učene, čak ovi drugi imaju primat, kazuju neke poslaničke predaje - ističe Muminović.

Potreba da u sklopu džamije postoji biblioteka, naglašava Muminović, u savremenom dobu se najzornije nazire u činjenici da smo svi, manje ili više, vezani za tehnologiju, koja nam svakodnevno plijeni pažnju, oduzima nam mnogo dragocjenog vremena i porobljava nas. Prijeko je potreban jedan veliki zaokret od takve prakse, treba nam knjiga blizu, da nam za početak "bode" oči.

S druge strane, svijet je globalno, virtuelno premrežen, treba biti okrenut savremenim tokovima, pa i te džamijske biblioteke, pored vjerke literature, uvjetno kazano, obogaćivati različitim literarnim žanrovima, za svačiji čitalački ukus.

Potrebna kultura čitanja

I u Brčkom je ideja biblioteke u sklopu džamije već pretvorena u djelo. Ideja pokretanja biblioteke u džematu Atik-Savska džamije, najstarije brčanske džamije kojoj pripada centralni dio čaršije, egzistira od prije nekoliko godina, a ograničenost džematskog djelovanja u jeku pandemije ubrzala je početne korake u njenom formiranju, budući da takva aktivnost ne ugrožava sigurnosno-zdravstvene aspekte ljudi.

- Prije izlaska u javnost sa idejom formiranja biblioteke, poduzeli smo nekoliko tehničkih koraka koji su olakšali daljnji put. Napravili smo jedan polivalentan tim obrazovanih mladih ljudi koji su shodno svojim kompentencijama izradili web stranicu, kreirali Facebook stranicu, uradili plakate i zahvalnice, adaptirali prostorno uređenje, zatim uradili police i pečat, napravili softver gdje se ažuriraju informacije o knjižnom fondu i članovima... - kaže imam Atik-Savske džamije Emir Hasanović.

Izoštriti intelektualnu dioptriju

Prapočelni nagon koji se nalazi u svakom ljudskom biću, mišljenja je Hasanović, nalaže učenje i istraživanje  o njemu samome, o sredini u kojoj se nalazi, o iskustvima potonjih generacija, o pojavama koje ga okružuju kao i želji da utisne tragove koje će ostati iza njega.

- Iz ortoprakse Pečatnog poslanika uviđamo hijeropovijesne činjenice gdje vjerovanje i učenje egzistiraju kao konstituivni, a nikako kao parcijalni elementi. Zato su molitvene prostorije bile duhovne, naučne, socijalne, političke i administrativne arene, gdje je dolazak u iste predstavljao pravi duševni festival. Negdje smo to u povijesnom hodu izgubili. Naše najstarije vakufname i islamski centri poput Gazi Husrev-begovog kompleksa nam govore da smo i mi na ovome tlu artikulirali takvo poimanje organizacije vjerskoga života. Izlazak iz dekadentnog stanja će zahtijevati obnovu takve prakse - govori Hasanović.

Na pitanje o važnosti biblioteke, odnosno knjige u džamiji Hasanović podsjeća na izreku: "Ako želite naučiti narod da gledaju svijet, sagradite im biblioteku."

- Dakako da nećemo reći da naš svijet ne zna gledati, ali biblioteka će im omogućiti da izoštre svoju intelektualnu dioptriju koja zna zamagliti ukoliko je knjiga stranac u njihovom djelovanju. Mišljenja smo da sadržaj knjiga ne treba biti samo teološke prirode, nego što različitijeg žanra sa multidisciplinarnom literaturom. Na taj način korisnici će izbjeći konzerviran ishod upotrebe knjižnog nektara. Širina uvida u intelektualno blago omogućava nastanak novih ideja koje trebaju da se pozitivno reflektiraju na društvenu zajednicu. Ulogu vjerujućih ljudi na Ovome svijetu shvatamo kao aktivnog transmitera u razvijanju životnog standarda - ističe on.

Ideja rađa nove ideje

Biblioteka Atik-Savske džamije već sada ima više od 2.000 naslova, a cilj jeste skupiti 10.000. Za nepuna dva mjeseca, odgovorni u ovom džematu uspjeli su realizirati osnovne smjernice koje su zadali.

- Projekat nema prethodno osiguran budžet. Naš resurs su dobri ljudi. S njima smo uspjeli napraviti sihronizaciju u razumijevanju potrebe nastanka biblioteke. Već sada među knjigama imamo kapitalna djela koja su stara po nekoliko stoljeća. Naši vakifi su osobe koje su od svog đačkog zalogaja odvajale za knjigu, stare nane koje zadnju knjigu donose iz svoje kuće, zahvalna djeca koja donose mushafe od svojih rahmetlija. Ovakve biblioteke imaju bereket vakufa, jer nije isto vakuf i obični poklon nekom pojedincu - kaže Hasanović.

On otkriva da je ovaj projekat izrodio još jednu zahtjevnu ideju, a to je gradnja ili kupovina objekta u kompleksu džamije koji bi bio edukativni centar sa kafeterijom. Realizacija tog poduhvata nameće se kao nužna potreba ukoliko se želimo etablirati kao respektabilna zajednica koja je otvorena za sve uzraste.

I u džematu Moševac neće stati na do sada urađenom poslu, nego najavljuju dalje aktivnosti.

- Glavni dio projekta jeste završen, ali često naglašavam svojim džematlijama, ljubiteljima knjige, i prijateljima općenito, da ovaj projekat nikada neće biti završen, jer nam predstoji obogaćivanje knjižnog fonda koji sada, otprilike broji oko hiljadu naslova. Naravno, pored toga, treba mnogo, na različite načine, raditi na afirmaciji kulture čitanja, jer knjige, samo po sebi, uredno složene na police, jesu ugođaj očima, ali mala će biti korist od knjiga ako ih budemo samo gledali, a ne i čitali - kaže na kraju Muminović.

(Alem Dedić/Preporod.info)