Sva ljepota arapskog jezika: Kako ga naučiti, koliko je vremena potrebno i šta je najbitnije

Organizacija ujedinjenih naroda (OUN) svake godine 18. decembra obilježava Dan arapskog jezika. Arapski jezik je mnoge druge jezike, naročito od Srednjeg vijeka pa do danas, obogatio i ukrasio.

Sa približno 250 miliona svakodnevnih "korisnika", arapski jezik je na četvrtom mjestu na svijetu po broju govornika, nakon engleskog, mandarinskog i španskog jezika.

Arapski jezik, jezik Objave

 O arapskom jeziku smo govorili sa ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su studirali u arapskim zemljama, te za veoma kratko vrijeme naučili arapski jezik tokom svog studiranja.

- Sama činjenica da je Allah dž.š. Objavu, Kur'an, objavio i dostavio nam na čistom arapskom jeziku, dovoljan nam je pokazatelj o vrijednosti i jačini, te bogatstvu arapskog jezika. Gledajući malo dublje u brojnost arapskih riječi, tj. sinonima, za jednu te istu stvar ili pojavu mi vidimo koliko je uistinu bogat arapski jezik. Navodi se da samo za riječ "lav" u arapskom jeziku postoji stotinu izraza ili sinonima, ili cjelokupni arapski jezik ima oko 11 miliona riječi. Sve ovo nam itekako govori i aludira da je arapski jezik jedan od najbogatijih  jezika na planeti Zemlji, ako ne i najbogatiji - kaže za Preporod.info Aldin ef. Hasić, imam iz Zenice koji je svojevremeno studirao u Saudijskoj Arabiji.

Slično razmišljanje ima i Samed ef. Imamović, imam u Gračanici kod Visokog, a koji je studirao u Egiptu.

- Ne mogu sa sigurnošću kazati da je u morfološkom i sintaksičkom smislu najbogatiji jezik na Planeti, jer ne znam mnogo o drugim velikim svjetskim jezicima. Po mišljenju mnogih lingvista, arapski jezik, od svih semitskih jezika, ima najrazvijeniju morfologiju (masdari, nepravilni plurali…), sintaksu, najbogatiji vokabular. Arapski se odlikuje začuđujućim bogatstvom sinonima. Primjera radi, za lava -  500 naziva, nesreću - 400, kišu, vjetar, svjetlo, tminu 20-30 sinonima itd. Arapski književni  jezik, u odnosu na druge semitske jezike, ima najviše korijena (vise od 10.000 hiljada, od kojih 6.500 trilitera) kao i najveći broj pojedinih riječi - ističe Imamović.

Razlike u arapskim narječjima

Znamo svi koliko se arapska narječja razlikuju od zemlje do zemlje. Ljudi koju su studirali u arapskim zemljama često su znali reći da ponekad ne mogu da razumiju druge Arape iz drugih zemalja.

- Kada su u pitanju narječja arapskog jezika, ili lehdža kako to Arapi zovu, iz iskustva mogu reći da je razlika velika u izgovoru ponekih riječi ili ubacivanju nekih slova koja ne postoje u književnom, standardnom jeziku. Konkretno, meni je jedan prijatelj Saudijac tokom studiranja govorio kako se ne razumiju dobro ljudi sa sjevera i juga Saudijske Arabije, a kamoli iz neke druge arapske države. Nažalost, u raznolikosti tih narječja je veliku uloga imao i Zapad, odnosno neki jezici sa Zapada, kao što je italijanski ili francuski jezik u Maroku ili Alžiru. Narječja u velikom slučaju otežavaju strancu da nauči arapski jezik ako ode studirati u neku arapsku državu, jer na ulici rijetko možemo čuti književni jezik - kaže ef. Hasić. 

Imamović, koji je studirao u Kairu, ističe da nije neobično da neki stanovnik Arapskog zaljeva teže razumije nekoga ko dolazi sa govornog područja Sjeverne Afrike, nego nekog iz svoje blizine.

- Mi danas svjedočimo problemu dvojezičnosti u arapskom svijetu tj. istodobnoj upotrebi književnog jezika, koji se upotrebljava za pisanje knjiga, časopisa, sudstvu, zakonodavstvu, vijestima itd, na jednoj strani, te upotrebe govornog jezika, tj. jezika svakodnevnog života, na drugoj strani. Svako ko je bio u arapskom svijetu mogao je da zamijeti da veliki broj ljudi nije u stanju komunicirati standardiziranom i normiranim  jezikom. Rijetko ćete naći neku arapsku porodicu koja međusobno komunicira književnim arapskim jezikom - kaže Imamović.

Koliko je vremena potrebno da se nauči arapski jezik? 

A koliko je uopće vremena potrebno da se nauči arapski jezik, postavlja se pitanje. Koliko je vremena našim sagovornicima bilo dovoljno da nauče arapski, te šta je ono što je najbitnije u cijeloj toj priči?

- Učenje bilo kojeg stranog jezika samo po sebi je izazov i treba da se uloži dosta truda. Otežavajuća okolnost, ako mogu tako da kažem, kada je u pitanju arapski jezik je ta što se prvo mora naučiti arapsko pismo tj. pisanje harfova (slova), pa tek onda krenuti učiti riječi, konsktrukcije itd. Naravno, pored želje i ljubavi prema arapskom jeziku treba kao što naš narod kaže "zagrijati stolicu" i fokusirati se dobro na učenje jezika - kaže Aldin ef.

On smatra da nearapu treba oko 5 do 6 mjeseci da solidno savlada arapski jezik, i to konstantnog učenja, pri čemu veliku ulogu ima činjenica da li studira ili uči jezik u arapskoj državi.

- Kao i svaki drugi jezik, bitno je učiti arapski jezik na arapskom jeziku. Naime, može se desiti da znamo veoma dobro gramatiku arapskog jezika kao što je slučaj kod velikog broja učenika ili studenata kod nas u Bosni, ali imaju strah ili nisu u mogućnosti da razgovaraju na arapskom jeziku, barem neki skromni dijalog. Meni konkretno najbitnije u cijelom procesu učenja arapskog jezika je velika ljubav i želja da naučim taj jezik, pomoć i požrtvovanost profesora u medresi, a poslije naravno i učenje jezika s Arapima, u Medini, Gradu svjetlosti - kaže on.

 Aldin ef. Hasić

Dodaje da je najbolje učiti arapski jezik ukoliko se u mogućnosti da, čim se nauči neka riječ, izraz ili rečenica, da se to primijeni u praksi.

- To zahtjeva određeni napor, a i da imamo oko sebe ljude koji će nam pomoći na tom putu. Hvala Allahu, ja sam tokom medrese imao divne profesore koji su mi pomagali oko razgovora na arapskom jeziku, a i prijatelje koji su sa mnom komunicirali. Naravno, veoma skromno smo to radili, ali je bitno da smo ustrajali i trudili se. Jedan prijatelj mi je nekada rekao: "Kada budeš sanjao na arapskom jeziku, tada si ga naučio dobro". To je stalno, permanentno učenje i borba sa samim sobom u savladavanju svih prepreka na putu "sanjanja" na arapskom jeziku i razmišljanja na njemu. Malo je poteško održati znanje arapskog jezika, ali itekako tu može pomoći da podučavamo druge tom jeziku, da mi sami razgovaramo što više na arapskom, da čitamo knjige ili članke, i da, evo danas, gledamo neke emisiji ili video klipove i slično - kaže u razgovoru za Preporod.info Aldin ef. Hasić.

Samed ef. Imamović smatra da nema nekog posebnog pravila kada je u pitanju učenje arapskog jezika, jer to ovisi o više faktora.

- Neko intezivnim radom može za godinu ili dvije da solidno ovlada arapskim jezikom, a neko ne može ni za pet. Nije isto da li na put učenja arapskog jezika krećete od elifa ili sa nekom dobrom podlogom, kao npr. nakon završene neke od medresa, da li ga učite u vlastitoj zemlji ili u nekoj od arapskih zemalja, da li je poznavanje vašeg maternjeg jezika površno ili temeljito. Ono što ja držim bitnim jeste jaka volja i ustrajnost, da se svakodnevno čita nešto od arapskih teksova i da se svakodnevno sluša nešto od arapskog govora, neka televizijska ili radio emisija. Naravno sve ovo je uslovljeno i solidnim poznavanjem arapske gramatike - kaže ef. Imamović.

Podsjeća da je njemu lično najviše pomoglo dok je bio u Egiptu to što je pored nastave na fakultetu čitao dnevnu štampu i magazine i svakodnevno pratio vijesti putem televizije, barem jedanput dnevno.

- Naravno, učenje arpskog jezika podrazumijeva i da se često usmeno komunicira na arapskom - zaključio je Imamović. 

(Haris Ahbabović/Preporod.info)