Komemoracija povodom 747. godišnjice Rumijeve smrti na "Šeb-i Arus" svečanostima u Konji

Komemoracija povodom 747. godišnjice smrti Mevlane Dželaluddin Rumija, koji je svojom tolerancijom pokazao put ljubavi cijelom svijetu prihvativši ljude bez obzira na njihovu religiju, pripadnost i rasu, biće održana na "Šeb-i Arus" svečanostima.

Zbog globalne pandemije, prva ceremonija održana je 7. decembra u Konji, gdje je Rumi proveo veći dio svog života. Druga ceremonija će se održati 17. decembra, bez prisustva publike.

Ceremonije će se prenositi uživo putem digitalnih platformi i nekoliko televizijskih kanala, a ovogodišnje Šeb-i Arus svečanosti biće održane po 83. put uz podršku Ministarstva kulture i turizma Republike Turske, saopćila je  Ambasada Turske u BiH.

Mevlana Dželaluddin Rumi je bio sufijski pjesnik poznat svijetu kao Rumi, živio je u 13. vijeku i smatra se jednim od najvećih sufijskih pjesnika i filozofa na svijetu. Zbog svojih dijela koja su bila nadahnuće čitavom čovječanstvu bio je voljen i poštovan od strane pripadnika svih religija. Rumi je bio islamski pjesnik, filozof, pravnik, učitelj, teolog i sufijski mistik, ali je bio i mnogo više od toga. Svojim primjerom je predstavljao životni poredak i vjerovao je u "istinsku suštinu". Rekao je da je sve ostalo samo slika.

Rumi, čija su vrata bila otvorena za svakoga, nevezano za religijsku pripadnost, postao je simbol jednakosti u svijetu u svakom smislu. Svake godine posjetioci iz čitavog svijeta koji podržavaju Rumijevu filozofiju učestvuju u ceremonijama koje se održavaju u Konji u Turskoj kako bi odali počast i slavili Mevlanu Dželaluddina, koji je širio ljubav i humanost kroz čitavo čovječanstvo.

Svojom historijom koja datira iz 7.000 godina prije nove ere, Konja, kao jedan od većih gradova centralne Anadolije u Turskoj, predstavlja "kolijevku civilizacija i religija" koja je bila dom mnogim narodima. Grad je poznat ne samo po Rumiju, već i po bogatoj kulturi koja spaja bogato historijsko naslijeđe. 

Priča o lutajućem dervišu Šemsu Tebriziju i Rumiju

Sufijski mistik, pjesnik i učitelj Mevlana Dželaluddin Rumi je imao velikog uticaja na mističku misao i književnost širom svijeta. Priča kaže da je Rumi, koji je bio voljena i cijenjena figura u islamskom svijetu, postao neizmerno tužan nakon odlaska svog prijatelja Šemsi Tebrizija uz kojeg je otkrio dubine duhovnosti. Ovaj gubitak je prouzrokovao veliku promjenu u njegovom životu. Odrekao se svega i napisao Mesneviju koja je u svijetu priznata kao remek-djelo i predstavlja najveću sufijsku poemu svih vremena, a sastoji se od 25 hiljada stihova. Za Rumija istinska ljubav je bila ljubav prema Bogu, a smrt je za njega predstavljala dan njihovog sjedinjenja. Zbog toga je dan njegove smrti, 17. decembar, poznat kao dan proslave, a ne dan žalosti, a Šeb-i Arus svečanosti koje se održavaju svake godine na ovaj dan simbolišu "noć susreta sa Bogom" i "noć vjenčanja".

Šta znači Šeb-i Arus?

Šeb-i Arus na turskom znači "noć vjenčanja". Ovaj dan je poznat u Mevlevijskom derviškom redu kao noć kada je Mevlana Dželaluddin Rumi umro. Budući da Rumi svoju smrt nije smatrao krajem, već spajanjem sa svojim voljenim Bogom, godišnjica njegove smrti se naziva po njihovom ponovnom susretu. Rumi smrt tumači kao povratak svom porijeklu, "povratak Allahu", po njemu smrt nije nestajanje, već putovanje ka Bogu.

Međunarodne svečanosti i ceremonija komemoracije povodom godišnjice Rumijeve smrti, u narodu poznate kao Šeb-i Arus, održavaju se one nedjelje u koju pada 17. decembar. Za Rumijev 800. rođendan, 2007. godinu je UNESCO bio proglasio Međunarodnom godinom Rumija.

Život Mevlane Dželaluddin Rumija

Rumijevo pravo ime je Muhammed Dželaluddin. Mevlana i Rumi imena su koja je poslije „dobio“. Rođen je 30. septembra 1207 godine u Belhu, koji se danas nalazi  u Afganistanu. 1212. njegova porodica je preko Nišapura, Bagdada i Kufe otišla u Mekku na obrede hadža. Nakon tih obreda, preko Šama i Halepa, uputili su se prema Anadoliji i 1222. godine smjestili se u Larende (Karaman). Njegov otac je bio poznati teolog, pravnik i mistik. Nakon poziva seldžučkog sultana Alaeddin Kejkubata 1228. godine, došao je na čelo medrese i zajedno sa porodicom preselio se iz Karamana u prijestolnicu Seldžučke države Konju. Nakon smrti oca, Rumi je došao na njegovo mjesto i godinama držao propovijedi, na koje su, s vremena na vrijeme, prisustvovali ljudi različitih vjeroispovijesti. Rumi je umro u Konji, 17 decembra 1273. godine u svojoj 66. godini. Ukopan je pored svog oca i oko njegovog mezara podignuto je veličanstveno Zeleno turbe. Na mjestu gdje se nalazi ovo turbe, poznato kao i Mevlanino turbe, danas se nalazi Mevlanin muzej, dok se nekada ranije tu nalazila i Mevlanina tekija. U muzeju su izloženi i Mevlanini rukopisi, kao i djela o misticizmu. Nakon Rumijeve smrti, mevlevijski derviši pokrenuli su ples po imenu Sema i napravili tekiju.

Rumijevi rukopisi prihvaćeni su kao vrhunac mistične umjetnosti koja prevazilazi vjerske, kulturološke i etničke granice. Više informacija o samom Šeb-i Arusu možete pronaći na ovoj stranici.

(Preporod.info)