Pandemija i bh. ekonomija: Kakvo nas očekuje proljeće i kada ćemo se oporaviti

Korona virus i dalje pravi veliku pometnju u svijetu kada je u pitanju cjelokupni zdravstveni sistem, ali problem predstavlja i to što je pandemija desetkovala svjetsku ekonomiju. Ni naša zemlja nije izuzetak, pa pojedine privredne oblasti i grane dišu "na škrge". Iako smo imali prvi ekonomski kolaps u martu ove godine, pojavljivanjem virusa u BiH, već sada se najavljuje potpuno neizvjesna zima, kao i neizvjesan početak proljeća sa ekonomskog aspekta. 

O ovoj temi za Preporod.info je govorio makroekonomski analitičar Faruk Hadžić, koji je pojasnio šta nas to očekuje na proljeće, kako će se BiH boriti sa ekonomskim kolapsom zbog pandemije, te koliko je dobro ili loše novo kreditno zaduživanje BiH koje se najavljuje od Vijeća ministara.

Očekuje se dosta složenija situacija

- Situacija će biti dosta složenija jer trenutna situacija je dosta složenija nego na početku pandemije. Pandemija je našu privredu dočekala nakon višegodišnjeg rasta, iako vrlo skromnog. Određena preduzeća su imale akumulirane zalihe finansijskih sredstava, koja su planirali investirati, što je iskorišteno da se prevlada ovaj negativni aspekt pandemije. Vlast, iako je zabranila rad mnogih pravnih lica, najprije malih preduzeća i obrtnika, koji su već bili na granici poslovanja, nije donijela pravovremene i dovoljno snažne mjere.Danas, kada su zalihe preduzeća istrošene, kada nema najava poreskog rasterećenja, kada su mnogi radnici već iskoristili naknade za nezaposlenost, koje neće moći ponovno koristiti u slučaju novog otpuštanja i gdje su mnogi radnici ostali bez posla, koji nisu bili prijavljeni, što nigdje nije evidentirano, ne nalazimo se u najboljem trenutku - kaže Hadžić.

Ipak, smatra on, da je pametne i odgovorne vlasti, situacija bi se mogla preokrenuti u pozitivnom pravcu, uz jasno definisane reforme i projekte i kresanje nepotrebne budžetske potrošnje

- Javnost i medijske kuće trebaju vršiti veći pritisak, kako ipak proljeće ne bi dočekali u teškom ekonomskom stanju - dodao je on.

Pandemija je do sada napravila ogromnu štetu privredi u Bosni i Hercegovini. Pitanje je kakve gubitke imamo i gdje smo najviše "nastradali", te da li je moguće da se oporavimo od ovoga i koliko bi taj oporavak mogao da traje.  

- Najviše su nastradali privredni sektori poput hotelijerstva i ugostiteteljstva, prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo i sektor zabave i rekreacije. U ova četiri sektora desila su se čak 9/10 otkaza. Ova četiri sektora su zaključno sa junom ostvarila najveći pad od ukupno 4,9 milijardi KM prometa registrovanih preko fiskalnih uređaja u FBiH. Mnoga preduzeća su smanjila nivo poslovanja, održana su koliko - toliko radna mjesta, ali po cijenu smanjenja plata i vještačkog održavanja sistema iz akumuliranih zaliha, prije svega za one koji su imali negu ušteđevinu, tako da može se reći da su ustvari privredna lica sama sebe pomogla u ovom teškom vremenu, a da je reakcija vlasti izostala - navodi Hodžić.

On je istakao da je oporavak, naravno, moguć, ali da će to sada biti dosta kompliciranije i složenije, zbog izostanka pomoći.

- Trebat će mnogo više novca za ponovno pokretanje privrede i zbog toga smo kao struka upozoravali da je bolje više se u startu zadužiti i pomoći privredi da preživi, nego dizati sve ispočetka. Ipak, drugi su smatrali da se ekonomijom trebamo baviti nakon prolaska pandemije Covid - poručuje Hadžić.

Novo kreditno zaduživanje

Mnogo se govorilo o prvom setu pomoći bh. privredi, koliko je on bio dobar ili nedovoljan za bh. privredu. O tome da li se moglo reagovati bolje, Hadžić kaže da je dvije stvari trebalo uraditi na samom početku.

- Trebalo je donijeti dovoljno snažan finansijski paket pomoći privredi i pravovremeno ga donijeti. Niti jedno niti drugo nije se desilo. To vam je isto kao kada bolesniku doktor propiše malu dozu lijeka i onda se čudi zbog čega se bolesnik ne oporavlja, a možda mu se i stanje pogoršava. Još ako kasnite danima sa terapijom, samo pogoršavate stanje. Upravo se to desilo u Federaciji BiH. Od simboličke pomoći privredi od 244 KM za subvenciju doprinosa, nije se moglo više očekivati. Prostora je bilo za veći iznos i to od 800 KM po radniku, gdje bi 400 KM išlo na subvenciju plate, a 400 KM za subvenciju doprinosa. To se moglo osigurati sa brzim ubrizgavanjem 400 miliona KM koliko je stiglo Federaciji BiH od MMF-a. Sa tim novcem se mogla osigurati pomoć za 83.333 radnika za šest mjeseci, ili 166.666 radnika za tri mjeseca. Time bi se značajno održao nivo potrošnje i zaposlenosti u ekonomiji. Ipak, donosioci odluka su smatrali drugačije i sada vidimo efekte takvih donesenih odluka - ističe Hadžić.

Ovih dana se spominje novo kreditno zaduživanje Bosne i Hercegovine. Naime, spominje se cifra od 1,4 milijarde eura. I sam predsjedavajući Vijeća ministara, Zoran Tegeltija, napomenuo je kako to zaduženje "nije preveliko".

- Struka je od samog početka pandemija koronavirusa apelovala da je potrebno zadužiti se odmah, koliko god je potrebno, ako će se taj novac upotrijebiti na reforme i pomoć privredi, kako bi se zadržala privredna stabilnost. U tom kontekstu, nije problem koliko se zadužujemo, ako taj novac ide u korisnu svrhu, čime će narednih godina doći do bržeg oporavka i pokretanja ekonomije. Ipak, vidjeli smo da je novac od MMF-a, kojeg smo dobili ove godine, a riječ je 330 miliona EUR-a, upotrebljen u tekuću budžetsku potrošnu, bez bilo kakve jasne namjene. Zbog toga smo i mi kao struka reagovali prema MMF-u u otvorenom pismu, gdje smo iskazali zabrinutost da će i novi kreditni aranžman biti upotrijebljen na sličan način, čime će se zadužiti naša djeca i unučad. Za takav kredit smo kategorički protiv, ali smatramo da novac, ako se već uzima treba imati jasnu namjenu i projekte, po mogućnosti prema nižim nivoima vlasti, kako bi se recimo ubrzale reforme poput brže registracije firmi ili ukidanja raznih parafiskalnih nameta koji guše privrednike" - zaključio je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

(Haris Ahbabović/Preporod.info)