Šetnja Sarajevom pored oduzetih vakufa

Ovdje su predstavljeni samo najpoznatiji vakufi u ovom dijelu Sarajeva, dok je ukupan broj mnogo veći, naročito kada je riječ o džamijama i mezaristanima. Neki izgledaju kao zauvijek izgubljeni, dok se za određene vakufe Vakufska direkcija još bori kako ih općine ne bi prodale. Ne treba zaboraviti da je 2011. godine i fizički napadnut pravnik Islamske zajednice koji je prisustvovao sjednici jednog općinskog vijeća, koje je nastojalo prodati određene vakufske prostorije. Također, iako su određeni vakufi potpuno nestali i vjerovatno im je nemoguće vratiti i približnu svrhu, potrebno ih je obilježiti, o čemu ćemo pisati u narednim brojevima.

Zgrada Kulovića

Gazi Husrev-begov vakuf kupio je početkom dvadesetog stoljeća, u vrijeme prve Jugoslavije, od porodice Kulović stambeno-poslovnu zgradu u neposrednoj blizni Narodnog pozorišta. Dvadeset godina kasnije, u vrijeme komunističke Jugoslavije, zgrada je nacionalizovana, iako je dokumentacija o porijeklu vakufa, zapravo kupoprodajni ugovor, bila novijeg datuma. Danas Gazijin vakuf raspolaže samo s jednim stanom i jednim poslovnim prostorom. Zgrada se nalazi preko puta Kalin Alijinog vakufa, o čijoj su eventualnoj obnovi 2016. godine razgovarali predstavnici Vakufske direkcije i Općine Centar.

Čekrekčinica – BBI centar

Na mjestu današnjeg BBI centra nalazila se džamija, a prema određenim izvorima riječ je o mesdžidom s munarom u blizini BBI centra. Džamiju je sagradio sredinom šesnaestog stoljeća hadži Idriz, ugledni sarajevski trgovac, koji je uvakufio i određen iznos za njeno održavanje, a ukopan je u haremu ove džamije. U sedamnaestom stoljeću džamija je obnovljena i preživjela je austro-ugarsku vlast, ali ne i Kraljevinu SHS (Jugoslaviju), kada je srušena, a mezarje ekshumirano. Iza BBI centra nalazi se ulica Miss Irbina u kojoj se nalazio Sahtijandži mesdžid koji je porušila Kraljevina 1920. godine. Inače, vrijeme Kraljevine je bilo najteže za sarajevske vakufe, kada su mnogi srušeni bez ikakvih naknada. Također, preko puta BBI centra, u Velikom parku, i danas se nalaze ostaci mezarja Čekrekčinica, koje je dijelom ekshumirano, a kroz njega, pored parka, prolazi dio ulice Maršala Tita. Treba spomenuti da su mnoga muslimanska mezarja ekshumirana, a na njihovim mjestima izgrađene privatne i stambene zgrade. Primjera radi, zgrada Stomatološkog fakulteta u Sarajevu izgrađena je na nekadašnjem mezarju.   

Musalla – Zgrada Predsjedništva

Malo je poznato da je zgrada današnjeg Predsjedništva izgrađena na vakufu Isa-bega, tačnije u sklopu musalle, koja se prostirala sve do Ali-pašine džamije. Danas se na mjestu Musalle nalazi park koji obuhvata i dio iza Ali-pašine džamije gdje je nekada bilo mezarje, također razrušeno.

Skenderija

U ulici Skenderija Mustafa-beg, sin Skender-paše po kome je ulica dobila ime, izgradio je 1518. godine prvu potkupolnu džamiju u BiH. Džamiju je izgradio pored postojeće očeve tekije. (Današnji naziv ulice s desne strane Skenderije naziva se Tekija.) Uz džamiju je postojala i česma, naravno kasnije porušena, iznad koje je stajao kronogram  (…) Dobrotvor gazi Iskrender-paša/ Doveo je vodu sa Soukbunara. Džamija je zajedno s mezarjem zauzimala prostor od 1.921m2.  U vrijeme Kraljevine Jugoslavije vlasti su skinule olovo s kupole, obećavši Sarajlijama i Islamskoj zajednici da će umjesto olova postaviti bakar. Kako vlast nikada nije postavila bakar, a Islamska zajednica nije imala sredstava za rekonstrukciju džamije, kupola se uslijed padavina srušila kao i džamija 1935. godine. Munara je ostala uspravna do 1960. godine kada je porušena da bi se na tom širem prostoru napravila današnji Sportsko-rekreativni centar Skenderija. Tako je, kako kaže autor Nijazija Koštović, na “lukav i prefidan način, porušena jedna od historijski najznačajnijih džamija u Sarajevu i čitavoj BiH“.
Džamija je bila smještena tačno na današnjoj poziciji Dvorane “Mirza Delibašić“ koju Islamska zajednica danas iznajmljuje za obavljanje bajram-namaza, s obzirom na njenu prostranost.