Medžlis koji je uredio redovnu naplatu članarine i organizaciju dženaza bez dodatnih troškova

U mjesecu decembru smo posjetili Kiseljak i razgovarali s relativno novim rukovodstvom Medžlisa Kiseljak, koji teritorijalno pripada Muftijstvu sarajevskom. Glavni imam Medžlisa Kiseljak je Kenan-ef. Bajrić, koji je ovu dužnost preuzeo u septembru 2015. godine, ali je zapravo uključen u rad medžlisa od januara 2000. godine. Bio je dugogodišnji imam džemata Han-Ploča u kojem je, pored izgradnje džemata, učinio iskorak u radu s mladima. Pitali smo Kenana efendiju šta je fokus njegovog rada bio u proteklom periodu te koji su glavni projekti u narednom periodu, odnosno u njegovom četverogodišnjem mandatu.

Sistem redovne članarine

Najveći izazov pred njim kao glavnog imama bilo je finansiranje rada Medžlisa i prvenstveno imama, s obzirom da su imamima kasnile plate. Iako je 2006. godine uspješno provedena centralizacija članarine u administrativnom smislu, sam sistem redovne naplate članarine nije bio zadovoljavajući.

“Medžlis se finansira prvenstveno putem članarine, oko 95%, stoga moj najvažniji zadatak, kao i cijelog Medžlisa, bio je unaprijediti naplatu članarine i obezbijediti imamima plate. Bili smo usmjereni da stabilizujemo finansije u medžlisu, što smo i uspjeli. Promovirali smo članarinu na jedan poseban, prijateljski i savjetodavan način. Nastojali smo objasniti džematlijama šta je zapravo članarina, njenu suštinu. Da to nije samo uplata za dženazu, kako dosta ljudi razmišlja, već podrška trenutnih vjerskih aktivnosti, od mekteba do različitih vjerskih programa, koji su uvjet našega opstanka na ovim prostorima“, kazao je glavni imam Kenan-ef. Bajrić.

Nermin Merhemić je predsjednik Medžlisa od januara 2015. godine, a bio je jedan od glavnih ljudi u procesu revitalizacije redovne članarine. 

“U ranijem periodu Medžlis je iznio zaista velike projekte, od obnove cijele vjerske infrastrukture do izgradnje ovog vakufsko-administrativnog centra, koji je od ogromnog značaja za Medžlis, ali i Bošnjake u Kiseljaku. Ono što je u skorijem periodu urađeno, u zadnjih godinu i nekoliko mjeseci, jeste neophodna stabilizacija rada Medžlisa i isplata svih dugova. To nam je bio glavni cilj: da se poslože finansijske stvari te da se zadrži kontinuitet. Učinili smo veliki iskorak u smislu komunikacije sa džematlijama te stavili u prvi plan povjerenje džematlija u Medžlis. S obzirom da Medžlis ovisi o članarini, uspostavili smo jedan zaista respektabilan sistem naplate članarine, a svijest džematlija o članarini je značajno promijenjena“, kazao je Nermin, koji naglašava da je Medžlis u cilju pomoći džematlijama, svjestan njihovih poteškoća pri organizaciji dženaza, osmislio sistem prema kojem džematlije nemaju nikakvih materijalnih obaveza prilikom smrtnog slučaja.

“Na nivou džemata napravili smo pokopni fond isključivo da pomognemo džematlijama, a kasnije smo ovaj projekat analizirali i usavršili njegovu primjenu. Od 1. juna 2016. godine na nivou medžlisa djeluje pokopni fond koji je na dobrovoljnoj bazi, a čija je članarina samo 25 maraka. Kada se desi smrtni slučaj Medžlis sve završava. Porodica umrlog treba samo da polijepi smrtovnice. Prvi slučaj koji smo imali jeste smrt sina jednog džematlije koji je postao član samo petnaest dana ranije. Naravno, uvjet da neko postane član ovog fonda jeste članstvo u Islamskoj zajednici. Stoga smo na ovaj način povećali i broj članova, odnosno onih ljudi koji godinama nisu plaćali članarinu. Čak smo im omogućili da plate svu zaostalu članarinu na rate. Naravno, treba uzeti u obzir da u Kiseljaku ne plaćamo ukopno mjesto, što je znatna olakšica u finansijskom smislu“, kazao je Nermin, koji je doslovno u svakodnevnoj komunikaciji s Medžlisom. 

Cijela reportaža u orintanom izdanju od 15. januara