Makarević: Prijeko nam je potrebno ministarstvo za dijasporu

Dr. Nedim Makarević je ambasador Bosne i Hercegovine u Norveškoj. Razgovarali smo o politici Bosne i Hercegovine u Norveškoj, odnosima ove dvije države, privlačenju norveških investitora u Bosnu i Hercegovinu ali i planovima za 2020. godinu.

Preporodinfo: Gospodine Makareviću, od 2017. godine ste na poziciji ambasadora Bosne i Hercegovine u Norveškoj. Kakvi su odnosi ove dvije države? 

Makarević: Kada govorimo o bilateralnim odnosima Bosne i Hercegovine i Norveške, mi nemamo nikakvih otvorenih pitanja. Jako dobro sarađujemo, ali naravno ima stvari koje je moguće i koje treba pospiješiti, ima stvari koje treba riješiti a što očekujemo u već pokrenutim bliateralnim konsultacijama, koje su počele u aprilu protekle godine, a marta ove godine će biti nastavljene. S tim u vezi, bitno je naglasiti da će svi problemi koji more dijasporu bit iznešeni, a onda ćemo nastojati da to riješimo na državnom nivou što je moguće efikasnije. Norveška je u ratnom periodu pa do danas dala znatnu pomoć Bosni i Hercegovini, u svim vidovima. Finansijska pomoć Bosni i Hercegovini se povećala 2018. godine za 30 do 40 %, a povećava će se i dalje. Možemo biti jako zadovoljni i sada se trebamo fokusirati na stvari koji se tiču realne privrede, da i u tom segmentu sa Norvežanima uradimo bilateralnu razmjenu dobara i usluga, a koja će biti za dobrobit obje zemlje.

Preporodinfo: U protekloj godini je zabilježen osjetan porast izvoza u Norvešku. Kakvi su naredni koraci koje Ambasada Bosne i Hercegovine u Norveškoj planira kada je u pitanju dalje uvezivanje privrede ove dvije zemlje?

Makarević: Prije svega organizovati će se na državnom niovu bosanskohercegovačko-norveški forum. Prethodni korak je bio povezivanje naših pojedinaca, jer u biti uvijek imamo uspješnih pojedinaca u svojim oblastima, ali problem nastupa kada se pojedinci trebaju ujediniti oko ideje. Imamo krizu autoriteta, imamo dozu anarhičnosti, što je destruktivno za cijelu zajednicu i to je ono protiv čega se treba boriti, iznjedri stanje kontroliranog ili nekontroloiranog haosa na terenu. Tako sada ima nekoliko uspješnih pojedinaca uvezanih u platformu. Dosadašnji pokušaji uspostavljanja platforme nisu urodili plodom, međutim, sada naglašavam da su 34 privredna subjekta uvezana u platformu, čiju je incijativu dala Ambasada Bosne i Hercegovine, sa ciljem da uveže naše ljude kako bi oni djelovali kako prema Norvežanima, tako međusobno, a posebno prema Bosni i Hercegovini. 

Preporodinfo: Pored spomenutog povećanja izvoza, osvrnimo se i činjenicu da se u Norveškoj radi na pokretanju banke koja bi djelovala na principu islamskog bankarstva, a po uzoru na iskustva iz Bosne i Hercegovine. Je li ovo oblast u kojoj Bosna i Hercegovina također može dosta ponuditi?

Makarević: Tako je, Bosna i Hercegovina može dosta ponuditi. Mi smo ovaj put uzor. Imamo sistem koji možda nije perfektan ali on zaista dobro funkcionira, operativan je i mi smo zadovoljni. U Norveškoj imamo grupu entuzijasta, koju vodi jedan profesor koji predaje socijalne nauke na Univerzitetu u Olsu i ima doticaja s religijom. Budući da radi sa muslimanima niz godina, vidio je da način rada sa muslimanima daje konkretne rezultate, polučilo je konkretne projekte. On je vidio ogroman potencijal u islamskom bankarstvu u Norveškoj. S druge shvatio je da od 5,2 miliona ljudi koji žive u Norveškoj, 300 000 čine muslimani, stoga je to realna potreba. 

Preporodinfo: Važno je istaći da odricanje od nacionalnih i duhovnih korijena, zaboravljanje svoje historije, kulture i maternjeg jezika nisu uslov opstanka i uspjeha naših ljudi u dijaspori. Gdje su Bošnjaci u Norveškoj između integracije i asimilacije?

Makarević: Bošnjaci u Norveškoj su upravo između te dvije krajnosti. Primijetio sam veoma jasne indikatore asimilacije čim sam došao u Norvešku. Moram naglasiti da Bosna i Hercegovina nije učinila gotovo ništa da ponudi tim ljudima. Kada govorimo o bivšem režimu, oni su imali folklorna društva, jugoslovenske škole, druženja, manifestacije, koja su uvijek bila inicirana od strane kulturnog atašea jugoslovenske ambasade. Dijaspora je čuvana živom, što je jako mudro. Mi to nemamo, formu imamo, ali se sve svodi na aktivnosti pojedinca, ambasadora ili generalnog konzula, a s druge strane uopšte nisu planirana budžetska sredstva. Ambasador ili konzul koji je entuzijasta i koji želi da pokrene projekat, mora da se pobrine i za novčana sredstva. Svim silama se trudim u ovom projektu, što je već polučilo rezultate. 

Preporodinfo: Jesu li mladi u Norveškoj organizovani i da li će doći do eventualnog povezivanja sa mladima u matici Bosni i Hercegovini?

Makarević: Mladi su se organizovali u društvo „Bujrum“. Ovo je lijepa incijativa koja treba da se omasovi. To su djeca u drugoj/trećoj generaciji naših iseljenika. Oni prave razne manifestacije i projekte koji ih vežu za Bosnu i Hercegovini. Sve ovo je jedna jako dobra i cijenjena borba protiv asimicilacije. Postoji škola bosanskog jezika, folklor, radimo na tome da obrazujemo Bosanski kulturni centar, postoji vitalna Islamska zajednica. Nastojimo da se družimo i imamo što više manifestacija na tom planu.

Preporodinfo: Jeste li zadovoljni do sada urađenim i koje vijesti o saradnji Bosne i Hercegovine i Norveške možemo očekivati u toku 2020. godine?

Makarević: Proteklu godinu možemo ocijeniti kao veoma uspješnu. Prva i osnovna stvar je da ćemo u martu 2020. godine organizovati biznis forum na državnom nivou između dva ministarstva – Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Norveške, uključit ćemo i druge ograne vlasti i fokusirati ćemo se na IT sektor. Zatim, dolazi nam 25 godina komemoracije Srebrenice, što planiramo obilježiti na najvišem, državnom nivou. Planiramo da najviši političari Norveške budu prisutni na komemoraciji. Planiramo pozvati naše političke lidere, također. Imamo u planu i manifestaciju sa Ministarstvom za raseljena lica, gdje želimo uvezati sve predsjednike organizacija, da budu na direktnom linku sa Sektorom za iseljeništvo, tako da imaju tu živu vezu sa organima vlasti u Bosni i Hercegovini, da ne budu vezani isključivo za Ambasadu. I ovo je jako bitna stvar, koja ako funkcioniše a siguran sam da hoće, mogla bi se multiplicirati na druge države, a sve u vidu virtuelnog stvaranja onog čega nemamo a prijeko nam je potrebno – ministarstva za dijasporu. Imamo dva miliona ljudi u dijaspori, a još uvijek nemamo ministarstvo, razlog je političke prirode. 

R. Arifović/ Preporodinfo