Zašto je arapski jezik težak

Na početku trebalo bi prvo kazati da arapski jezik možda i nije toliko težak koliko zahtijeva posebnu filozofiju i način razmišljanja, a za što, vjerovatno, danas nemamo vremena.

Mnogima arapski jezik predstavlja jedan od najtežih jezičkih sistema, krenuvši od činjenice da je prva prepreka prepoznavanje slova, ono što nije slučaj kod brojnih drugih jezika. Egipatski učenjak Osman Emin je, pišući o osobenostima arapskog jezika, skrenuo pažnju na osvrte nekih intelektualaca koji su kazali da je arapski jezik težak. Tako je Et-Tahtavi napravio komparaciju između francuskog i arapskog kazavši da je lahkoća francuskog jezika ono što pomaže Francuzima da napreduju tako brzo u učenju, jer u njemu nema mnogo nejasnoća i nedvosmislenosti. Čitatelj djela na francuskom jeziku nema, u većini slučajeva, potrebe za raznim vokabularima i za eksternalističkim pravilima iz druge nauke kao što je slučaj s arapskim, kada čitatelj jednog naučnog djela mora da to djelo prenosi i na ostala jezička sredstva i da precizira značenje brojnih riječi. Kod Francuza tekst je od prvih rečenica umnogome jednostavan i on usmjerava pažnju na predmet djela, dok određene dijelove razumije iz konteksta. Također, poseban problem mnogima može predstavljati nevokaliziran tekst kada se jedna riječ, kao što je riječ s korijenom A-L-M, može razumjeti na različite načine (alem – zastava, ilm – nauka, ullime – naučilo se, ulime – znalo se).

“Teška“ umjetnost

Prema Eminu, koji se poziva i na Mahmuda el-Akkada, i drugi jezici imaju svoje poteškoće, ali da arapski jezik zahtijeva u svojoj suštini da čitatelj ili slušatelj bude svjestan i razuman te da se čovjek čuva ishitrenosti u svom govoru i pisanju što sve arzahtijeva potpunu koncentraciju. Također, on ne dozvoljava “automatizam“, da učenik osjeti kako je lahko naučiti nešto te da nije potreban poseban napor, što je sve prisutnije u današnjem svijetu kada se nerijetko smatraju ozbiljnijim naučnicima osobe koje su završile po nekim “starim“ programima nego po današnjim bržim i skraćenim.

Stoga, arapski jezik traži budnost, stalan napor u udaljenosti od automatizma i on je sam po sebi umjetnost, kojem ne smeta da bude jedna od “teških“ umjetnosti.

Matematički kod

Ajša Hafizović-Hadžimešić je završila arapski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, specijalistički studij u Kairu, a danas je prevodilac i sudski tumač za arapski jezik. Prema njenim riječima arapski jezik nije težak, već je potrebno spoznati njegov “matematički kod“.

- Harfove ili arapska slova naučila sam tek kada sam upisala fakultet. Prije toga nisam znala nijedno slovo. Nana me kao djevojčicu držala u krilu dok je učila Kur'an i mojim malim prstom je pratila svoje učenje na Kur'anu, što mi je ostalo urezano u sjećanje. Nakon srednje škole sam čula da postoji orijentalistika u Sarajevu i odlučila sam upisati arapski jezik. U to vrijeme to nije bio perspektivan studij pa mi je rahmetli aba kazao da bih trebala upisati uporedo i ruski, kako bih mogla zaraditi i za hljeba - prisjetila se Ajša.

Ona nakon studija nije zaradila ništa od poznavanja ruskog, ali sa znanjem arapskog napravila je karijeru.

- Arapski jezik je matematički precizan i logičan jezik i potrebno je, kazala bih to tako, upoznati se s tim 'softverom', ali, s druge strane, problem s arapskim jezikom zaista može imati onaj ko ne pronikne u njegovu dubinu. Međutim, ako uspije to je kao okean kroz koji cijeli život pliva spoznavajući njegove ljepote. Također, radeći sa strancima shvatila sam koliko npr. bosanski jezik može biti problematičan za učenje zbog padeža, glagolskih promjena, ali i zbog fonetike kada je ljudima teško zapamtiti razliku između npr. prepasti i pripasti“, kazala je Ajša.

Njeno mišljenje jeste da strah od arapskog jezika postoji zbog načina kako se on izučava u BiH.

 - U BiH je problem metodologija učenja arapskog jezika. Kada sam 1984. godine otišla u Kairo vidjela sam pristup, koji koriste međunarodni fakulteti, dijametralno različit od onog u BiH. U BiH je 90 posto učenja usmjereno na klasični arapski jezik, dok se u svakodnevnoj komunikaciji on ne upotrebljava toliko - kazala je ona.

E.S.