Prlić i ostali: Presuda koja je potvrdila međunarodni karakter rata
Bivši predsjednik tzv. vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Osuđeni su za okrutno postupanje, protivpravni fizički rad, bezobzirno uništavanje gradova, naselja i sela, pustošenje koje nije opravdano vojnom potrebom, za uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljačkanje javne i privatne imovine, protivpravni napad na civile, protivpravno terorisanje civila (kršenje zakona i običaja ratovanja). Nadalje, kao kaznena djela za koja su osuđeni navode se progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubistvo, silovanje, deportacija, zatvaranje, nehumana djela i zločini protiv čovječnosti.
Sukob međunarodnog karaktera
Pretresno vijeće Haškog tribunala je većinom glasova, uz suprotno mišljenje sudije Antonettija, utvrdilo da je sukob između HVO-a i Armije Republike Bosne i Hercegovine bio međunarodnog karaktera, jer su se snage Hrvatske vojske (HV) borile zajedno sa Hrvatskim vijećem odbrane protiv Armije Republike BiH. Također, Pretresno vijeće je utvrdilo da je Republika Hrvatska vršila opću kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima tzv. Herceg-Bosne.
U izrečenoj presudi se navodi da je Pretresno vijeće ustanovilo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) čiji su članovi, pored bivših čelnika Herceg-Bosne, bili i Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko. Cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio je uspostavljanje hrvatskog entiteta na teritoriji BiH, djelimično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine koji je trebalo da se pripoji Hrvatskoj nakon eventualnog raspada BiH, ili da postane nezavisna država unutar BiH tijesno povezana sa Hrvatskom.
Jednoglasno izrečene kazne
Iako se sudije nisu složile oko oblika odgovornosti za zločine za koje ih je proglasilo krivim, sve kazne su izrečene jednoglasno. Prvostepenom presudom su potvrđeni svi zločini iz optužnice protiv bivših lidera Herceg-Bosne počinjeni od formiranja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna 18. novembra 1991. godine do okončanja sukoba u aprilu 1994. godine u osam bosansko-hercegovačkih opština: Mostaru, Prozoru, Gornjem Vakufu, Jablanici, Čapljini, Ljubuškom, Varešu i Stocu. Sva šestorica optuženih su, kako je zaključeno, imala značajna ovlaštenja, svjesno su učestvovali, imali namjeru i značajno doprinijeli ostvarenju cilja udruženog zločinačkog poduhvata.
Prvobitna optužnica protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića potvrđena je 4. marta 2004., a objavljena je 2. aprila 2004. godine.
Tužiteljstvo je za Praljka, Petkovića, Prlića i Stojića tražilo 40 godina zatvora, za Ćorića 35 godina, a za Pušića 25 godina zatvora.
Preporod