Prije 20 godina, u mjesecu augustu 1996. god., desio se prvi organizovani povratak u BiH. Stanovnici Mahale (Medžlis Islamske zajednice Kalesija) vratili su se svojim porušenim kućama.

Promocija knjige "Tradicija Bosne i Hercegovine - zanati", autora Mehmeda Pargana iz Tuzle, biće održana 18. augusta u Bosanskom kulturnom centru Tuzla sa početkom u 19 sati.

Fotografija malenog dječaka koji sjedi uprljan prašinom i umazan krvlju u vozilu hitne pomoći, nakon što je očigledno preživio zračni udar u Alepu, oslikava očaj sirijskog građanskog rata i borbe za kontrolu nad gradom.

U petak večer 20. avgusta u džamiji na Rotimlji svečano će učenjem Kur'ana, ilahija i kasida i zikra biti otvorena manifestacija „Dani Stolačkih džamija 2016“.

Husein kapetan Gradaščević rođen je 1802. godine. Jedan je od četiri sina Osman kapetana Gradaščevića. Kapetanom najuglednije i najbogatije kapetanije u Bosni postao je u 18. godini svoga života, nakon smrti njegova brata Murat kapetana kojega je u Travniku smaknuo zloglasni Džemaludin paša 1821. godine. Odgajan je i obrazovan kao aristokratsko plemićko dijete, a prema ondašnjim ustaljenim običajima privatnog obrazovanja. Njegov položaj kapetana svrstavao ga je među uglednike Bosne i njene ajane. Svojim odnosom prema okolini stekao je veliki ugled i poštovanje. Zahvaljujući tome on je, od strane ajanskog vijeća, u 28 godini života izabran za vođu Pokreta za autonomiju i za gospodara Bosne (valiju i vezira) sa širokim ovlaštenjima. Umro je u 31 godini života, prije 166 godina, odnosno 1833. godine. Tako buran i ispunjen, a u isto doba kratak život ovog bosanskog viteza, vjerovatno sam po sebi najviše govori o tome ko je i kakav je on bio. Husein kapetan je prema kazivanju i prjatelja i neprijatelja bio visokomoralna osoba, bio je pametan i razborit, bio je u dobrim odnosima sa svakim, siromašnim i bogatim. Za ono vrijeme bio je dosta obrazovan i tome je i sam posvečivao posebnu pažnju. Bio je energičan i odlučan. Bio je dobar vjernik po mjeri bosanskog islama, ali i tolerantan prema onima koji su bili manje odani vjeri. Kod prijatelja je izazivao poštovanje, a kod neprijatelja strahopoštovanje. U svome djelovanju pridržavao se principa savjetovanja sa saradnicima i prvacima, pa tako po vlastitom iskazu nijednu odluku nije donio, a da se nije posavjetovao sa saradnicima, onima koji su sposobni donositi odluke. U svemu se oslanjao na narod i to bez političke floskule. Bio je izdanak onoga najboljega što karakterizira Bošnjaka.

"Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua.

U Carevoj džamiji u Sarajevu u sklopu ciklusa tribina, kojeg organizuju Muftijstvo sarajevsko i Medžlis IZ Sarajevo u saradnji sa centrom za dijalog Vesatijja, održana je tribina o temi "Muslimani između jedinstva i podjela". Gost predavač bio je dr. Almir Fatić. Poslušajte predavanje:

Udruženje bošnjačkih porodica žrtava rata Mokronoge (1992-1995) je i ove godine priredilo obilježavanje godišnjice zločina u Mokoronogama kod Tomislavgrada koji se desio 09/10. avgusta 1993.godine kad su pripadnici HVO-a pobili devetero civila iz porodica Bešlaga, Tiro i Đuliman

Prvi dio   Nakon ulaska oslobodilačke II srpske armije u Bosnu i Hercegovinu, otpočela su nasilja i zločini nad muslimanima, koja su se izražavala u nezakonitim pretresima i pljačkama kuća i druge imovine, paljenju imovine, nasiljima, razbojništvima, hapšenjima, prebijanjima muslimana po zatvorima i ubistvima. Skoro svakodnevno, Narodnoj vladi Narodnog jedinstva Bosne i Hercegovine stizale su tužbe sa svih strana. Nemajući oslonca na drugoj strani, pouzdanu adresu muslimani su našli u reisu-l-ulemi Džemaludin ef. Čauševiću. On se u više navrata krajem 1918. i početkom 1919. godine obraćao zapovjedniku II srpske armije vojvodi Stepi Stepanoviću i predsjedniku Narodne vlade Narodnog jedinstva Atanasiju Šoli, tražeći poštovaje svetosti kućnog praga, lične slobode i života, te zaštitu vlastitog imetka onih muslimana, težaka, koji svojim trudom zarađuju koru hljeba ko i njihovi drugogvi seljaci pravoslavne vjere, koji ih popljačkaše.

Na posljednjoj sjednici nominacijskog odbora Europske akademije znanosti i umjetnosti muftija dr. Aziz ef. Hasanović izabran je za aktivnog člana Europske akademije znanosti i umjetnosti u znanstvenoj disciplini Svjetske religije.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović je na sastanku vjerskih poglavara u Ankari u utorak uputio čestitke turskom narodu na iskazanoj borbi i naporima kako bi zaštitili demokratiju tokom pokušaja državnog udara u toj zemlji, dodajući kako vjeruje da će turski narod iz, kako je rekao, ovog ispita izaći još snažniji, javlja Anadolu Agency (AA).

HUtba prof. dr. Zuhdije hasanovića na manifestaciji Igman 2016. Hvala Allahu, dž.š., koji nam konstantno daruje Svoje blagodati, a posebno Mu hvala na blagodatima mira i slobode. Hvala Mu i na iskušenjima koja nas jačaju i vode naprijed. I neka je salavat i selam Božijem miljeniku Muhammedu, s.a.v.s., koji je iskušavan najvećim kušnjama koje čovjek može imati, ali je iz njih uvijek izlazio jači i odlučniji da dođe do konačne pobjede!

Islam je suštinski oblikovao Evropu. A danas, islam je redefiniše. Stoljećima, u ranom i srednjem vijeku, riječ Evropa označavala je svijet kojeg okružuje Mediteran, ili Mare Nostrum (Naše more), kako su ga Rimljani nazivali. Uključivala je i Sjevernu Afriku. U ranom 5. stoljeću n. e., kada je Sveti Augustin živio u mjestu koje je danas poznato kao Alžir, Sjeverna Afrika je bila centar kršćanstva, baš što je Italija i Grčka. Ali brzi napredak islama širom Sjeverne Afrike u 7. i 8. stoljeću doslovno je potisnuo kršćanstvo na tom prostoru, razdvojivši mediteransku regiju na dvije civilizacijske polovine, sa „srednjim morem“, kao velikom granicom između njih, koja je prestala biti ujedinjujuća snaga. Od tada španski filozof José Ortega y Gasset primjećuje „cjelokupna evropska historija je bila jedna velika imigracija prema sjeveru.“

"Ko uvede u praksu neki pozitivan postupak koji bude nakon njega prakticiran, imat će nagradu za njega, ali i nagradu svih onih koji ga poslije njega budu činili, a da se njihova nagrada neće ništa umanjiti. Ko, pak, uvede u praksu neki ružan postupak, radnju koja bude prakticirana,imat će grijeh za njega, ali i grijeh svih onih koji ga poslije njega budu činili, a da se njihov grijeh neće ništa umanjiti." (Hadis bilježi Ibn Madže u Sunenu)

Iz naših džemata: Humejd Dindić, polaznik mekteba u Blagovcu, osvojio prvo mjesto iz kiraeta-mlađi uzrast na nivou Rijaseta/ Općinsko vijeće Vogošća dodijelilo građevinskom odboru Blagovac plaketu za uspješan rad/ Okončana izgradnja imamske kuće.

IVERJE (Bilješke o smrti, bilješke o životu Priča o rahmetli Smajlu Kovačeviću jest tipična bosanska priča o onima koji su vidjeli koji se sve užasi najavljuju a nisu se usuđivali da to vide, koji su sve na vrijeme čuli ali neki unutarnji poriv ih je tjerao da uvjere sami sebe kako nije istina to što čuju, koji su, naivno komformistički, vjerovali u ono u šta više niko priseban nije mogao vjerovati...