Turska je poslala konvoj pomoći od 50 kamiona na sjever Iraka nakon snažnog potresa koji je pogodio ovu regiju u nedjelju naveče, saopćio je u ponedjeljak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, prenosi Xinhua.

Muftijstvo tuzlansko u saradnji sa Naučnoistraživačkim institutom „Ibn Sina“ iz Sarajeva organizuje promociju knjige „Spoznaja - prva vrijednost islama“ autora akademika Rešida Hafizovića. Promocija će se održati u Tuzli u utorak 14. novembra u 18,30 sati u Bosanskom kulturnom centru TK (Plava sala).

Prijave za odlazak na umru u decembru 2017. godine u organizaciji Ureda za hadž Rijaseta su otvorene i trajat će do 07. decembra 2017. godine.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA: U SARAJEVU TRADICIONALNA “ŠETNJA ZA DIJABETES” Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, koji je ove godine posvećen prevenciji i liječenju žena. Statistika pokazuje da svake godine u svijetu od posljedica dijabetesa umre oko pet miliona ljudi, a 40 posto oboljelih ne zna da ima šećernu bolest.

Poštovani ljubitelji futsala, U nedjelju, 19.11.2017. godine u 18:30 sati bit će upriličeno svečano otvaranje 6. sezone Malonogometne lige „Fair Play“ u organizaciji Sportskog udruženja „Fair Play“.

Manifestacija u povodu obilježavanja stogodišnji-ce od rođenja Maka Dizdara, istaknutog bosansko-herce-govačkog pjesnika, započela je svečanim otvorenjem u Narodnom pozorištu, programom i izložbom u Historijskom muzeju BiH, te centralnim događajem- naučnom konferen-cijom  U povodu 100. godišnjice rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika, u Narodnom pozorištu u Sarajevu, 17. oktobra, je održana centralna svečanost. Organizatori ove manifestacije bili su: Fondacija “Mak Dizdar”, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Društvo pisaca BiH, a pod pokroviteljstvom Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva BiH.   Kulturna i društvena činjenica Otvarajući svečanost Gorčin Dizdar, unuk bh. pjesnika Maka Dizdara, rekao je: “Ovdje smo se okupili i da proslavimo riječ kao Božiji dar koji nam omogućuje da se izdignemo iznad ograničenosti i da postavimo stvarnu vezu sa prošlošću, budućnošću i vječnošću. A upravo to je ono što je Mak uspio učiniti na sasvim jedinstven način – izraziti univerzalno na vlastitom, bosanskom jeziku”. Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta i predsjednik Organizacionog odbora Sanjin Kodrić je u svojoj uvodnoj riječi ukazao da je djelo Maka Dizdara odavno prešlo granice književnog stvaranja. “Mak Dizdar nije samo pjesnik, nije samo pisac, nije samo književni bard. Dizdarevo djelo je odavno prešlo granice književnog stvaranja i postalo vrijednost ne samo naše književnosti, već naše ukupne kulture. Dakle, ne samo naša temeljna književna već i jedna od naših fundamentalnih kulturalnih i društevnih činjenica. To je posebno slučaj s Kamenim spavačem”, naglasio je on. Kao pokrovitelj ove svečanosti član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u obraćanju prisutnima je istakao da je Bosna i Hercegovina zemlja velikana umjetnosti.”Ima nešto posebno u tom odnosu između umjetnika i Bosne. Ono što je započeto riječima, prenijelo se vremenom i na platna i muzička djela. Jezik je duša svake zajednice, a pjesnici su njegove lučonoše. Kako drugačije razumjeti kulturu Evrope i svijeta bez poezije i pjesnika. U svakoj kulturi postoji pjesnik koji je uspio dotaći i iskazati biće svoga naroda. U kulturi BiH takav veliki pjesnik je Mak Dizdar. Njegovo književno djelo uz stare bosanske tekstove primjer je izuzetnog umjetničkog doživljaja naše historije, kulture i baštine”, rekao je Izetbegović. Ovom prilikom izveden je muzičko-scenski performans “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”, za koji je zaslužan čitav niz umjetnika na čelu s Belmom Bešlić-Gal.   Konferencija „Mak Dizdar: prvih stotinu godina“ Centralni događaj ove manifestacije organiziran je od 17. do 21. oktobra a previđao je međunarodnu naučnu konferenciju. Ona je održana u Bošnjačkom institutu, na kome je svečano otvorena, i na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Otvaranju naučne konferencije prethodila je izložba u Historijskom muzeju, druženje u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, te svečana Akademija održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Na konferenciji se raspravljalo o kulturološkim, lingvističkim, historijskim, filozofskim, sociološkim i drugim razumijevanjima Dizdareva djela, kao i o pitanjima njegova mjesta i uloge u bošnjačkoj, bosanskohercegovačkoj, te nekadašnjoj jugoslavenskoj kulturi, ali i društvu uopće. Konferencija je okupila oko 50-ak naučnika iz BiH i inostranstva, a teme sežu od mitopoetske topografije (Amila Buturović), preko historijskih aspekata (Sanjin Kodrić) i ličnih utjecaja (Tonko Maroević, Svein Moennesland), do upotrebe njegovih djela u školstvu (Elbisa Ustamujić). Poslije pozdravnih riječi Gorčina Dizdara, predsjednika Fondacije Mak Dizdar, i uvodnih riječi dr.Sanjina Kodrića, prvi referat pod nazivom „Šutjela bih kao kamen ali kamen jadna nisam“ podnijela je Amila Buturović. Prof. dr. Kordić je sačinio književni pregled Dizdareva djela pod nazivom „Od Spavača pod kamenom do Kamenog spavača: povijest knjige i arheologija teksta“, dok se dr. Tonko Maroević prisjetio Maka riječima: „Ja Maka čitam već šezdeset godina i moram istaći da sam jedan od prvih koji je u knjižari u Splitu još 1955. kupio njegovu “Plivačicu”. Kasnije sam svjedočio kako je Mak iz jedne avangarde i čitanja tradicije stvorio jednu vlastitu tradiciju koja je opet postala avangarda. To je jedan paradoks, ali je odjeknulo u književnim krugovima“. U sesijama od po tri izlagača svoje radove predstavili su : Sven Monnesland: Elbisa Ustamujić ,Srebren Dizdar, Rašid Durić, Keith Doubt, Dževad Jahić, Salih Jalimam, Vedad Spahić,Gorčin Dizdar, Elvir Musić, Amira Turbić- Hadžagić, Tatjana Mićević- Đurić, Edita Vučić, Vanda Babić, Miroslav Artić, Ružica Filipović, Amira Dervišević, Sead Šemsović, Nehrudin Rebihić, Zvonko Kovač, Miluša Bakrač, Amina Šiljak- Jasenković, Almedina Čengić i dr.   Djela iz kojih se uči Ovdje donosimo riječi posljednjeg izlagača- književnika mr. Fuada Kovača koji je izlagao temu pod nazivom „Književno djelo Maka Dizdara i promocija Bosne i Hercegovine“. Govoreći o kulturi koja za mnoge države predstavlja izuzetno važno sredstvo predstavljanja i prepoznavanja na međunarodnoj sceni, kukturi koja pomaže u oblikovanju pozitivnog nacionalnog identiteta ili ispravljanju negativnih percepcija, Kovač je istakao: „Književnost M. Dizdara, njegova snaga i uvjerljivost u njoj se pokazala kao izuzetno važnim bh. izvoznim proizvodom i sa višestrukim značenjima, odnosno koristima. Kada uzmemo u obzir da se njegova poezija prevodila na mnoštvo stranih jezika, te da je stalnim predmetom, kako domaćih, tako i stranih naučnika, govori o kakvom se pjesništvu radi. Njegovo književno djelo je značajno doprinijelo afirmaciji BiH, njene kulture, tradicije i historije. Bosanskohercegovačka javnost je prepoznala Makovo djelo kao čuvara kulture, tradicije i historije. Knjige Maka Dizdara su se čitale (i čitaju se) u mnogim zemljama svijeta čime se doprinijelo da čitalačka publika spozna dosta toga o Bosni, i to upravo zahvaljujući njihovim prijevodima na engleski jezik, tačnije na 20 svjetskih jezika, na taj način približavajući književno stvaralaštvo ovog velikog autora svjetskoj javnosti. Isto tako, potrebno je još mnogo toga učiniti po pitanju saradnje sa drugim zemljama i daljnjim prijevodima njegovog djela“. Konferencija je završena izletom u Dizdarov rodni Stolac, gdje su učesnici posjetili Makovu hižu i nekropolu stećaka Radimlju, neiscrpnu pjesnikovu inspiraciju.

U prisustvu velikog broja demobilisanih boraca, predstavnika udruženja proisteklih iz odbrambeno oslobodilačkog rata, porodica šehida u subotu je na području Blagaja obilježena 23. godišnjica od pogibije 82 borca 4. korupsa Armije Republike BiH u vojnoj operaciji “Jesen 94”

SREBRENIK: 12. novembar 2017. godine – U organizaciji odjela za brak i porodicu Muftijstva tuzlanskog 180 žena, članica ovog odjela kao i koordinatorice Medžlisa, na čelu sa koordinatoricom za brak i porodicu Muftijstva Haibom Saračević su posjetile Srebrenicu. Odjel za ženski aktivizam Medžlisa IZ-e Srebrenik, njih 30 članica na čelu sa koordinatoricom pri Medžlisu muallimom Edinom Mujkić, se pridružio ovoj posjeti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svaka jedanaesta osoba na svijetu boluje od dijabetesa, a procjene stručnjaka su da bi do 2030. godine ta bolest mogla postati sedmi najveći uzročnik smrti na Zemlji.

U Centru za kulturu u Mostaru, 13. oktobra, upriličeno je svečano otvaranje 43. samostalne izložbe Seada Vladovića Gučeta, a pod nazivom ‘Otrgnuto od zaborava’.  Radi se o 30 slika ulja na platnu  u kojima ovaj poznati mostarski slikar donosi motive zaboravljane Hercegovine. “Ovom postavkom, ovom izložbom, samo sam želio otrgnuti od zaborava i sačuvati lijepu sliku Hercegovine. Te stare dane Radobolja da ne odnese u Neretvu, Neretva u more, a more pohrani u neke crne dubine, te da se to nikada ne vrati ovamo, kao ni naša mladost, koja sve više napušta ove prostore”, rekao je Vladović Guče. Sead Vladović Guče je rođen 1955. godine u Mostaru, a slikarstvom se bavi od 1974. godine. Usavršavao se u Berlinu, te u Cirihu gdje je i živio i slikao od 1994. do 1996. godine. Nakon povratka u Mostar 1999. godine otvara atelje i galeriju, a 2003. godine i privatnu školu slikarstva. Njegovi su radovi puni posebnog poetskog realizma. Izlagao je u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Turskoj, Hrvatskoj.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović je posjetio Medžlisu Islamske zajednice Teočak. Glavni teočanski imam Muhamed-ef. Rizvić i Džemal Haračić, predsjednik Izvršnog odbora medžlisa, muftiju su upoznali s aktuelnostima na području ovog medžlisa koji ima 6 džemata. Ono što krasi svaki od tih džemata je izuzetno dobra saradnja imama s džematlijama.

Prije 3 mjeseca starija grupa učenika koji uče Kur’an u džematu Ahmići s muallimom Mahir-ef. Husićem posjetili su Čanakale u Turskoj, koje je poznato po teškoj borbi u Prvom svjetskom ratu u kojoj se sačuvala država Turska. Nakon povratka u BiH dobili su zadatak da napišu rad o Ahmićima i mjestu Čanakale. Dva najbolja rada su prevedena na turski jezik i bit će objavljena u turskim novinama. Objavljujemo jedan od nagrađenih radova učenice Džennete Ahmić.  “Teško je pisati o nečemo što u čovjeku budi strah i snagu, u isto vrijeme. Strah da se ne ponovi, a snagu da to nikada ne dozvoliš. Riječi nisu dovoljne da opišeš taj osjećaj. Kada jednom kročiš u Čanakale doživiš sve to, ali ti papir i olovka nisu mjera da iskažeš ono što si vidio. Tijelo se skameni, krvne žile slede u tebi,  a duša otvori. Veže nas nemilosrdna historija. Rat, stradanje i bol. Svoju slobodu platili smo krvlju. Ali naše slobode se, nažalost, razlikuju. Čanakale ispisaše svoju historiju i pišu je svakog dana, iznova i iznova. Izgradiše oni ponovo sve što je srušeno.P uteve i mostove, zgrade i džamije, ali izgradiše i ono najbitnije: put slobode i most preko svake prepreke. Izgradiše sebi štit jedinstva koji jasno daju svima do znanja da njihova prošlost neće biti zaboravljena. Rastjeraše crne oblake nad svojim nebom i vratiše plavetnilo mora svojih. Turska zastava ponosno vihori kraj spomenika, kao da svakim pokretom odaje počast šehidima. A, Turska himna odjekuje zemljom. Poseban je osjećaj vidjeti sve to, meni koja dolazim iz sela Ahmići. Božijom voljom nisam doživjela rat te kobne 1993. godine. Ali, iako sam mlada znam šta se, zašto i kako desilo te godine. 116 civila je tog 16. aprila izgubilo svoje nevine živote. Gorjele su kuće, srušena munara na džamiji, ubijane porodice. Danas, 24 godine nakon masakra u Ahmićima ljudi nisu zainteresovani da pričaju o zločinima koje su preživjeli. Svako vraćanje filma, ponovo ih ubija. Ali pitam se šta je sa ostalima, zašto oni šute? Naša historija još uvijek nije ispisana. U našim školama se ne uči o tome. Mi kao da, i nakon 24 godine, strahujemo pričati o onom sto se desilo. A, ono što se ne priča ili ne zapiše biva, kad-tad zaboravljeno. Izgradili smo i mi, kuće i džamije, i škole, i spomenik s uklesanim brojem 116. Međutim, dovedemo se u situaciju da me moji vršnjaci pitaju: „Šta vam znači ovaj broj 116 na spomeniku?”. Uzdahnem i kažem: za svaki taj broj izgrađena je kuća u Džennetu i za svakim je isplakano more suza. Danas, živimo slobodno, ali ne i mirno. Šutnja nas sputava. Moja posjeta mjestu Čanakale probudila je u meni buru osjećaja. Vidjela sam u njemu uzor, ali i naučila važnu lekciju. Jedinstvo države mora značiti i jedinstvo prave vjere. Kada čovjek u ime Allaha brani svoju čast, svoju državu, narod i porodicu, nije mu teško ni život na tom putu dati, ali i ustrajati. Rušili su kule naših snova i gradove naših predaka, a da se nisu ni osvrnuli, a kamo li pokajali. Ali, na mladima svijet ostaje. Historiju treba ispisati. Ono sto se desilo ne zaboraviti, a život i jači nastaviti.“

Nedžada Hercegliju i njegovu porodicu danas je obišao i muftija goraždanski Remzija efendija Pitić.

U organizaciji ISESCO-a i Svjetske organizacije za afirmaciju arapskog jezika, pod pokrovitelj-stvom Rijaseta IZ u BiH i njegove Uprave za obrazovanje i nauku, u Sarajevu je od 18. do 22. oktobra održan seminar pod nazivom „Metode unaprjeđenja vještina učenja arapskog jezika kod učenika i studenata“. Seminar je imao za cilj predstaviti savremene metode podučavanja arapskog jezika profesorima ovog jezika u naučnim i odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice, kao i van nje, na područjima BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Saradnja ISESCO-a i IZ u BiH Održavanje seminara, drugog po redu ove vrste, rezultat je obnovljenog sporazuma o saradnji između Islamske zajednice i ISESCO-a nakon svojevrsnih problema u provođenju sporazuma iz 2006. godine zbog statusa koji BiH ima u OIC-u kao promatrač, a ne član ove Islamske organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu . „ISESCO je odlučio da nastavi direktnu saradnju sa Islamskom zajednicom u BiH na osnovu koje se ostvaruje više vidova njene primjene, među kojima je i ovaj seminar“, kazao je u izjavi za Preporod stručni saradnik za odnose sa islamskim svijetom u Upravi Rijaseta IZ u BiH za vanjske poslove i dijasporu Subhi Wassim Tadefi, te izrazio nadu da će se u rad budućih seminara priključiti i predstavnici iz Makedonije i Kosova. U ime Rijaseta IZ u BiH učesnicima seminara uspješan rad zaželio je šef Odjela za visoko obrazovanje Uprave za obrazovanje i nauku Ibrahim Begović, koji je tom prilikom istakao višestoljetnu tradiciju podučavanja i učenja arapskog jezika u BiH. O izučavanju arapskog jezika na prostoru BiH, Srbije i Crne Gore govorili su ekspert za arapski jezik prof. dr. Zehra Alispahić, mr. Halil Mehanović, prof. dr. Hajrudin Hodžić, dr. Munir Mujić, prof. dr. Enver Gicić i prof. Afan Latić. Predavači ISESCO-a na seminaru su bili rukovodilac Odjela za arapski jezik u Upravi za obrazovanje dr. Adil Bouraoui, ekspert za podučavanje arapskog jezika dr. Muhammed Ismail Eloui, te predavač iz Svjetske organizacije za afirmaciju arapskog jezika iz Katara prof. dr. Mohamed Younis Ali, rukovodilac Odjela za istraživanje u ovoj organizaciji. Predavači su tokom svih pet dana održavanja seminara uspijevali držati punu pažnju učesnika predstavljanjem inovativnih metoda u podučavanju arapskog jezika i njihovim aktivnim uključivanjem putem raznovrsnih radionica. Poseban šarm seminaru dalo je učešće studenata završne godine Odsjeka za arapski jezik pri Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, koji su svojim mladalačkim elanom doprinosili atmosferi tokom seminara. Prof. dr Muhammed Ismail Eloui je u izjavi za Preporod istakao zadovoljstvo nivoom poznavanja arapskog jezika kod učesnika seminara. „Prijatno sam iznenađen kvalitetom poznavanja arapskog jezika i kod profesora i kod studenata. Nisam mogao ni pretpostaviti da je to na tako visokom nivou. Govore lijepi arapski jezik uz poštivanje pravila bez problema, što me posebno čini sretnim. Mogu reći da je nivo poznavanja arapskog jezika u BiH i želja za njegovim očuvanjem na mnogo većem nivou nego u arapskim zemljama“, kazao je dr. Eloui. Arapski jezik postaje sve atraktivniji „Treba nam ova vrsta druženja, jer motivira i mlade i profesore koji su tek počeli raditi. Hrabre na neke nove iskorake u nastavi arapskog jezika, nove ideje koje trebaju biti implementirane u novim nastavnim planovima i programima za koje smo definitivno sazreli, kao i nove udžbenike koji će biti na nivou savremenih izazova sa kojima se susrećemo, kako bismo arapski jezik mogli predstavljati u jednom novom svjetlu, lepršavijem i prihvatljivijem u vremenu u kome živimo. Da to bude za nove generacije koje se nikako ne mogu zadovoljiti onim što smo dosada imali, a što je pomalo stereotipno. I arapski jezik trebamo upakovati u onu formu koju razumiju generacije koje dolaze, bilo da ga uče u medresama, kao najvećim žarištima arapskoga jezika, ili na nekim drugim mjestima gdje se arapski jezik danas uči iz različitih razloga, a činjenica je da postaje sve atraktivniji u vremenu u kojem živimo“, kazala je za Preporod prof. dr. Zehra Alispahić. Predavač arapskog jezika u KC Kralj Fahd Adisa Imamović ističe da je seminar koristan već samim okupljanjem na jednom mjestu onih koji se bave poučavanjem i učenjem arapskog jezika, te, kao i drugi učesnici seminara s kojima smo razgovarali, izražava nadu da će se ovi seminari održavati više puta tokom jedne godine, a ne kao do sada tek jedanput, naročito danas kad je broj zainteresiranih za njegovo učenje udvostručen zbog prilika koje se time mladima otvaraju za pronalaženje posla u turističkom sektoru kod nas. Prof dr. Mohamed Younis Ali se složio da bi češće održavanje seminara pomoglo u daljim procesima vezanim za popularizaciju arapskog jezika i olakšavanje njegovog usvajanja na ovim prostorima. „U Svjetskoj organizaciji za afirmaciju arapskog jezika u Kataru ćemo proučiti mogućnost održavanja više seminara tokom jedne godine ovdje, jer su učesnici pokazali veliki interes za održavanjem ovakvih susreta“, kazao je prof. dr. Ali za Preporod. Učesnici seminara su, također, izrazili nadu da će imati priliku doći do novih udžbenika predstavljenih na seminaru, koje je priredila Granada, izdavačka kuća iz Pariza koja se bavi promocijom arapskog jezika. Profesor arapskog jezika u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru Smajo Čolaković kao problem s kojim se profesori ovog jezika susreću u radu navodi nedostatak udžbenika usklađenih sa novim metodama učenja. „Kod nas je nastavni plan i program još uvijek baziran na starim metodama, kao i udžbenici koje koristimo“, kaže prof. Čolaković, te navodi da bi se udžbenici Granade mogli modificirati i koristiti u medresama i drugim obrazovnim ustanovama kod nas. Prof. Nezira Lopo i Edo Pamuk, profesori arapskog jezika u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji, napominju da druge zemlje mnogo više ulažu u afirmiranju svojih jezika kod nas, nego što to čine arapske zemalje. „Mislim da bi se ambasade arapskih zemalja trebale uključiti u taj proces popularizacije arapskog jezika u našim školama na nivou srednjih škola i osnovnih, onako kako se to radi sa drugim stranim jezicima“, kaže prof. Pamuk, te ističe kao primjer posljednje dodatne napore Turske ambasade za afirmacijom turskog jezika u našim srednjim i osnovnim školama. Ovo je u ime svih učesnika organizatorima prenio šef Odjela za srednjoškolsko obrazovanje Uprave za obrazovanje i nauku Seid Eminović. „Dijelimo začuđenost da su i ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Republike Turske u Sarajevu puno spremnije da ulažu u izučavanje svojih jezika u medresama i drugim školama, nego što su to mnoge arapske ambasade“, kazao je Eminović, te izrazio nadu da će saradnja sa ISESCO-om i Svjetskom organizacijom za afirmaciju arapskog jezika iz Katara ubuduće biti intenzivnija. U ime profesora organizatorima seminara se zahvalio prof. dr. Hajrudin Hodžić, a u ime studenata Fatima Strika.

Islamska umjetnost je plod islamske civilizacije, islamskog nauka koji je uzdizao, nikada nije rušio ili potjerao drugog, istakao je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović  na otvorenju međunarod-nog simpozija „Islamska umjetnost u BiH“  U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 25.oktobra 2017.godine, svečano je otvoren prvi međunarodni simpozij “Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini”, a sa namjerom da se, kako je to istakao organizator, ukaže na značaj i afirmiranje islamske umjetnosti, te „aktualiziraju pitanja snažnijeg pristupa u očuvanju, prikupljanju, objedinjavanju građe iz područja islamske umjetnosti“. Organizatori su: Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja je i nosilac aktivnosti u ovom projektu, zatim, Fakultet islamskih nauka, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Gazi Husrev-begova biblioteka, Vakufska direkcija, Orijentalni institut, Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić i IslamicArt Magazin. Simpozij su, pored organizatora, podržali: Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo – gradska uprava i Općina Stari Grad. Simpoziju na kojem je prezentirano 19 izlaganja od vrsnih i eminentnih poznavalaca ili istraživača islamske umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Francuske, Turske i drugih zemalja, prethodilo je svečano otvaranje izložbe u Gazi Husrev-begovom hanikahu. Prisutni su, nakon uvodnih riječi dr. Ismeta Bušatlića, rukovodioca tima autora simpozija, mogli pogledati izložbu : radove u metalu- demirlije, koje su stare 150 i 200 godina, kao i radove u tekstilu, ćilime i serdžade, te radove kaligrafa. Autori ove izložbe koja će trajati do 1. novembra 2017.g. su: dr. Ismet Bušatlić, dr. Haris Dervišević i Kenan Šurković.

Nakon napada na imovinu i upućenih prijetnji povratničkoj porodici Herceglija u Rogatici, savjetnik reisu-l-uleme za medije i glasnogovornik Islamske zajednice Muhamed Jusić kazao je za Preporod da se ovakvi napadi trebaju drukčije tretirati.