Radovanu Karadžiću, lideru bosanskih Srba sutra će biti izrečena konačna sudska presuda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba na teritoriji Bosne i Hercegovine u periodu od 1992.-1995.  Radovan Karadžić je bio predsjednik SDS-a u BiH, a nakon početka agresije na Bosnu i Hercegovinu i predsjednik samoproglašene republike srpskog naroda uspostavljene na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine. Prvostepenom presudom iz marta 2016. godine Karadžić je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora. Raspravno vijeće je zaključilo da je Karadžić počinio ratne zločine i proglasilo ga krivim za: Genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. SUĐENJE RADOVANU KARADŽIĆU - STATISTIKA Broj sudskih dana 499 Broj svjedoka tužilaštva 337 Broj dokaznih predmeta tužilaštva 6671 Broj svjedoka odbrane 248 Broj dokaznih predmeta odbrane 4807 Broj svjedoka koje je pozvalo Vijeće 3 Sudjelovanje u četiri udružena zločinačka poduhvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Udruženi zločinački poduhvat počinjen u općinama širom Bosne i Hercegovine, te širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem.  Udruženi zločinački poduhvat je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od vazdušnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački poduhvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. Na osnovu individualne krivične odgovornosti (član 7(1) Statuta Međunarodnog suda), Radovan Karadžić je prvostepenom presudom proglašen krivim za: Genocid Progone (zločini protiv čovječnosti) Istrebljivanje (zločini protiv čovječnosti) Ubistvo (zločini protiv čovječnosti) Ubistvo (kršenja zakona ili običaja ratovanja) Deportaciju (zločini protiv čovječnosti) Nehumana djela - prisilno premještanje (zločini protiv čovječnosti) Terorisanje (kršenja zakona ili običaja ratovanja) Protivpravne napade na civile (kršenja zakona ili običaja ratovanja) Uzimanje talaca (kršenja zakona ili običaja ratovanja) Kazna: 40 godina zatvora Tužiteljstvo ICTY-a je 1995. godine protiv njega podiglo optužnicu, međutim 'heroj' bosanskih Srba, Karadžić, u kukavičkom bijegu od suočavanja s posljedicama zločinačke politike koju je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu vodio – bio je na slobodi do 2008. godine. Nakon hapšenja u Beogradu, prevezen je u zatvor Scheveningen.   Suđenje je počelo u oktobru 2009. i trajalo je 499 dana, a u postupku je bilo 586 svjedoka, a presuda je u konačnici glasila 40 godina za najteže ratne zločine počinjene u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Nakon izricanja presude ovlasti za Karadžićev slučaj prebačene su na Mehanizam za međunarodne krivične sudove MICT, a na presudu su se žalili i tužiteljstvo i Karadžićeva odbrana. Nakon izmjene sastava sudskog prizivnog vijeća, presudu će donijeti Vijeće koje čine: predsjedavajući Vagn Prüsse Joensen, suci William Hussein Sekule, José Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana i Ivo Nelson de Caires Batista Rosa. Dok Karadžićeva odbrana traži oslobađajuću presudu, tužiteljstvo MICT-a u svojoj žalbi traži doživotnu kaznu zatvora i prihvatanje žalbe na prvostepenu odluku kojom je odbačena optužba za genocid u drugim općinama osim Srebrenice. Na popisu općina za koje tužiteljstvo MICT-a tvrdi da su bile poprište genocida su i Bratunac, Foča, Ključ, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik. Tužiteljstvo je stava da bi Karadžić za učešće u udruženim zločinačkim poduhvatima (UZP) – za genocid u Srebrenici, terorisanje civila Sarajeva i progone u 20 bosanskohercegovačkih općina, trebao biti osuđen na doživotnu kaznu –jer kada se ovi udruženi poduhvati uzmu kao cjelina, navode tužioci, „oni čine najveći i najstrašniji set zločina za koje je jedna osoba ikada optužena u Haagu. Ovakva težina zločina prevazilazi okvir potreban da se izrekne doživotna kazna“.  

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH pred izricanje konačne presude Karadžiću za Preporod je kazao:

U povodu sutrašnje konačne presude Radovanu Karadžiću Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja Prijedor '92, dao je komentar za Preporod u kojem je istakao:  - Ono što jeste tačno i za što trebamo biti zahvalni Haškom tribunalu, to je da se ovdje nikada ne bi krenulo u procesuiranje ratnih zločinaca da taj proces Haški tribunal nije otvorio. Utvrđene su činjenice šta se dešavalo na terenu u Prijedoru, Srebrenici i mnogim drugim općinama za koje su vođeni postupci u Hagu. To jeste ona pozitivna strana rada Tribunala, iako ostaje velika gorčina zbog oduzimanja snage tim presudama, jer do sada nisu utjecale na to da negiranje Genocida i veličanje zločinaca bude kažnjivo djelo. Ostaje, također, gorčina zbog nepresuđenog genocida u Prijedoru.  Govoreći to s pozicije žrtve koja svakodnevno sreće majke kojima su djeca ubijena u Prijedoru 1992. i činjenice da su svi haški osuđenici osim Milomira Stakića slobodni i ovdje su u Prijedoru - ne samo zadnju godinu dana nego zadnjih 10 godina, a mi još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima njihovih zločina, ali i van nje. Postavljam pitanje kako to da i pored haških presuda mi još uvijek nismo obilježili logore u Prijedoru ni masovne grobnicekoje su rezultat nedjela tih ratnih zločinaca. Vlasti, institucije od lokalnog do entitetskog nivoa otvoreno javno negiraju zločine i u Prijedoru i zločin Genocida u Srebrenici. Pogledajte samo zlostavljanje i zastrašivanje koje se desilo prije nekoliko dana u Prijedoru – javno. Ono što je najbolnije je činjenica da nema odgovora ko i šta poduzima protiv toga, jer niko ništa ne poduzima. Dovoljno je reći da mi ovdje još uvijek nismo priznati kao žrtve rata.

Haški sud će u srijedu, 20. marta, izreći konačnu presudu Radovanu Karadžiću na osnovu žalbi tužilaca – koji su tražili da bivši predsjednik Republike Srpske (RS) bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine i osuđen na doživotni zatvor – i Odbrane, koja je tražila oslobađanje po svim tačkama.

Hamdija Fejzić imenovan je za predsjednika Organizacionog odbora za obilježavanje 24. godišnjice genocida nad Bošnjacima "SZ UN-a" Srebrenica iz jula 1995. godine.

 Hadži Izudin ef. Kruško preselio je na Ahiret danas, 18. marta 2019. godine nakon kraće teže bolesti. Dženaza će se klanjati sutra u Tešnju, džemat Novi Miljanovci, u 15:30h.

„Ovo što se dešava prethodnih dana, sve na imame i našu bosanskohercgovačku zajednicu je duboko šokiralo s obzirom da su imami poznati kao promotori mira, zajedničkog života i multikulturalne BiH.“ - kazao je za radio BIR, Mensur Pašalić, predsjednik Ilmijje IZ u BiH.

Hadži Izudin ef. Kruško preselio je na Ahiret danas, 18. marta 2019. godine nakon kraće teže bolesti. Dženaza će se klanjati sutra u Tešnju, džemat Novi Miljanovci, u 15:30h

Omer, Fehim, Ferid, Ramiz, Redžep, Fatima, Hajra, Hanka, Paša i Sabaheta imena su desetoro braće i sestara iz Višegrada, pet sinova i pet kćeri Hasana Tufekčića, Bošnjaka rođenog 1905. godine u Višegradu. Tokom 1942. godine, četnici su u samo jednom danu na višegraskoj ćupriji krvnički ubili svo desetoro Hasanove djece, zajedno s majkom i Hasanovom suprugom Hankom. Najstariji među njegovom djecom Omer, kada je ubijen imao je 20 godina.

Više od milion ljudi potpisalo je peticiju za izbacivanje senatora Frasera Anninga iz parlamenta Australije zbog njegovih izjava o dvostrukom terorističkom napadu u džamijama na Novom Zelandu.

Muftija Islamske zajednice Bošnjaka Australije Jasmin ef. Bekrić u nedjelju je posjetio ranjene u napadima u Christchurchu, na Novom Zelandu.

 Udruženje ilmijje Bosanski Novi i Bosanska Kostajnica najoštrije osuđuje prijetnje upućene imamu u džematu Blagaj Japra Emiru ef. Nuhiću putem facebooka od strane izvjesnog Danela Rajkovića.

Salih Gašević (Nikšić 1850 – Bijelo Polje 1899) je autor prvog Mevluda (poetski spjev o Muhammedu, a.s.) na bosanskom jeziku, odnosno na južnoslavenskim prostorima.

Danel Rajković ponovo je uputio prijetnje smrću na Facebook profilu džemata Blagaj u mjestu Bosanski Novi, svim muslimanima, ali i imamu Emir ef. Nuhiću, naglašavajući da bi sve gradove s muslimanima gađao nuklearnom bombom.U razgovoru za radio BIR imam džemata Blagaj Emir ef. Nuhić je kazao da je sve prijavio policiji te da je u strahu nakon direktnih prijetnji.

Hafiska dova Emini Momković proučena je u četvrtak 14. marta 2019. godine u džamiji Behram-begove medrese. 

O temi “Očuvanje porodice u savremenim društvenim kretanjima” sinoć je na tribini u Mostaru govorila prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, redovna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku Komunikologije/žurnalistika. Tribina je održana u okviru manifestacije „Dani porodičnih vrijednosti“ koju organizira  Odjel za brak i porodicu  Medžlisa IZ-e Mostar.