Glavni grad Bosne i Hercegovine će biti domaćin prvog Sarajevo Halal Faira - SHF (Sarajevskog halal sajma), koji će biti održan od 27. do 29. septembra ove godine.

Na sedmi Ultramaraton Vukovar - Srebrenica jutros je od spomenika na Ovčari krenulo sedam ultramaratonaca. Petorci koja će istrčati svih pet etapa pridružilo se dvoje maratonaca na jednom dijelu staze.

Zbijeg iz opkoljene Srebrenice preživjeli su samo oni sretni. Zasjede, glad, žeđ i danonoćno bježanje kroz šume u okolini Srebrenice preživio je Mefail Dudić. Imao je samo 14 godina. Ti julski dani zauvijek su obilježili njegov život. U šumi je izgubio oca, rođake i prijatelje s kojima je dijelio školsku klupu.

Krađa najpoznatije slike na svijetu 1911. godine je izazvala do tada neviđenu medijsku pažnju Mona Liza Leonarda da Vincija najpoznatija je umjetnička slika na svijetu. Leonardo da Vinci je sliku ponio sa sobom kada ga je francuski kralj Fransoa I pozvao da ga posjeti. Kralj je sliku kupio 1516. godine. Da bi bila dostupna običnom narodu, u vrijeme Francuske revolucije Mona Liza je postavljena u muzej Louvre u Parizu. Francuski državnik i vojskovođa Napoleon, sprovodeći svoju diktatorsku vlast nakon revolucije, uzeo je Mona Lizu i objesio je iznad kreveta u svojoj spavaćoj sobi. Nakon pada diktatora, slika je opet vraćen u Luvre. Krađa jednog tako poznatog predmeta 1911. godine je bila vrlo neobičan događaj koji je izazvao ogromnu medijsku pažnju. Građani su masovno posjećivali Lovre da vide prazno mjesto gdje je stajala ukradena Mona Liza. Smatralo se da su krađu organizirali modernistički umjetnici, neprijatelji tradicionalne umjetnosti. Među osumnjičenima bio je i poznati moderni slikar Pablo Picasso, ali kako nije bilo dokaza, pušten je na slobodu. Dvije godine je prošlo dok nije otkriven pravi lopov. Bio je to talijanski sitni kriminalac Vincenzo Perugia koji je doselio u Pariz 1908. i radio u Louvru neko vrijeme. Došao je u muzej u bijeloj radnoj kecelji kakvu su nosili svi uposlenici Louvrea. Sakrio se i sačekao noć da se muzej zatvori, izrezao je sliku iz okvira i gurnuo je pod kecelju. Kad je muzej ujutro otvoren, hladnokrvno je izašao i odnio sliku u svoj stan. Sve do novembra 1913. uspješno se skrivao dok nije stupio u kontatkt s talijanskim trgovcem umjetninama Alfredom Gerijem. Ponudio mu je Mona Lizu za nagradu od 50. 000 lira. Perugia je otputovao u Firencu gdje je odsjeo u hotelu koji će kasnije promijeniti ime u hotel La Gioconda. Po dogovoru sa trgovcem umjetninama Gerijem sliku je donio u njegovu galeriju. Geri ga je ubijedio da sliku ostavi radi ispitivanja autentičnosti, a policija je istog dana uhapsila lopova. Perugia je, očigledno zadojen talijanskim nacionalizmom, pogrešno vjerovao da je Mona Lizu iz Firence ukrao Napoleon. Mislio je da će biti heroj i da zaslužuje nagradu za obavljanje patriotske dužnosti vraćanja slike u njenu domovinu - Italiju. Jedno vrijeme je bila izložena u galeriji Uffizi u Firenci, a mnogi posjetioci galerije su plakali od sreće što vide Mona Lizu u svojoj domovini. Perugia je dobio kratku zatvorsku kaznu, a Mona Liza je vraćena u Louvre gdje do danas mirno i sigurno visi na zidu poznatog muzeja.

Trajna borba za bosansko ljudsko i jezičko dostojanstvo Diskriminiranje bosanskog jezika nije, dakako, samo profašistička “ekskluziva” manjega bh. entiteta U Banjoj Luci je u petak 29. juna 2018. godine, u prostorijama Vijeća naroda Narodne skupštine bh. entiteta RS, održana druga konferencija o bosanskom jeziku pod nazivom: JEZIK – SLOBODA – TRADICIJA (Društveno-politička stvarnost bosanskoga jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici). Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednika manjega bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska mr. Ramiza Salkića i u suorganizaciji Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu. Prva konferencija o bosanskom jeziku u Banjoj Luci održana je, također u sali Vijeća naroda Narodne skupštine RS, prije dvije godine, juna 2016. godine. Cilj Konferencije je bio da se prigodnim istupima, referatima, saopćenjima, znanstvenim analizama još jednom javno skrene pažnja na nesretni, sramotni, ponižavajući, anticivilizacijski nacionalistički kontekst u kojemu funkcionira bosanskohercegovačko društvo. “Bošnjaci u bh. entitetu Republika Srpska”, kako je u pozdravnoj riječi istaknuo gospodin Salkić, “suočeni su već četvrt stoljeća sa ozbiljnim uzurpiranjem osnovnih prava, među kojima je pravo na maternji jezik... Vlada i Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska dopustili su sebi da sa zvaničnoga nivoa provode diskriminaciju Bošnjaka...” Skup je ispred sarajevskoga Instituta za jezik pozdravio direktor dr. Alen Kalajdžija, istaknuvši da je “zadatak onih koji su nosioci političkih, društvenih, obrazovnih i naučnih funkcija u domovini da pruže punu podršku očuvanju i učenju bosanskog jezika... ” Diskriminiranje bosanskog jezika nije, dakako, samo profašistička “ekskluziva” manjega bh. entiteta Republika Srpska, bosanski jezik se negira ili nastoji drukčije imenovati i na mnogim bh. prostorima gdje vlast ima hercegbosanski HDZ. Na konferenciji je govoreno o statusu bosanskog jezika u Makedoniji (mr. Izeta Babačić), Kosovu (dr. Muljaim Kačka), Srbiji (dr. Sead Šemsović), Hrvatskoj (dr. Remzija Hadžiefendić-Parić), Sloveniji (Jasmina Imširović), zatim je o bosanskom jeziku u Evropi i svijetu govorila mr. Aida Kršo. O statusu bosanskog jezika u Crnoj Gori trebalo je da govori Suljo Mustafić, ali kako gospodin Mustafić nije mogao doći usljed iznenadne spriječenosti, pročitan je njegov referat o statusu bosanskog jezika u Crnoj Gori. Sve govori da pitanje bosanskoga jezika i bosanskoga jezičkog naslijeđa i kulture nije sporno ni u jednoj državi nastaloj raspadom jugoslavenske državne zajednice, jedino je bosanski jezik “sporan” na onim prostorima države Bosne i Hercegovine gdje svoju vlast organiziraju antibosanske nacionalističke elite. O tom problemu je na konferenciji govorio književnik Hadžem Hajdarević, koji je istaknuo da “antidemokratsko ponašanje pojedinih dijelova bh. vlasti ne treba umotavati ni u kakve eufemizme, treba jasno reći: Gdje god se, bilo kojem govorniku, oduzima elementarno ljudsko pravo na vlastiti jezik i pravo na ime njegova maternjeg jezika, u pitanju je brutalno demonstriranje fašizma.” Svoja izlaganja na konferenciji podnijeli su i: dr. Elvir Musić (“Jezik i spoznaja”), dr. Jasmin Hodžić (“Ime našeg naroda i jezika”), dr. Amira Turbić-Hadžagić, te dr. Alen Kalajdžija (“Historija bosanskog jezika – paradigma bosanskog kulturnog rariteta”). Zanimljivo da su banjalučki mediji i općenito mediji u RS informirani o konferenciji o bosanskom jeziku nepuna dvadeset četiri sata prije početka konferencije. Htjelo se, kako rekoše organizatori, izbjeći nepotrebnu medijsku buku i halabuku. Najvažnije je da konferencija bude održana i da se nastavi pravna i politička borba za priznavanje bosanskog jezika, kao, dakako, i srpskog jezika i hrvatskog jezika, na cijelomo prostoru države Bosne i Hercegovine. A ono što u cijeloj ovoj priči ne treba nimalo zanemariti jest opora činjenica da bosanski jezik nema primjereniju institucionalnu podršku ni od strane onih koji u Bosni i Hercegovini “plaču nad njegovom sudbinom”, što, u posljednjih nekoliko decenija, dovodi do privatnih, izvaninstitucionalnih jezičkoistraživačkih i pravopisnonormirajućih inicijativa. Bosna je nažalost takav društvenopolitički prostor da se vječito moraju ponavljati univerzalni aksiomi kako je sve što se misli, osjeća, pamti, planira sve što se kroz generacije slaže u nacionalnu i općesvjetsku memoriju sadržano u maternjem jeziku i da bez očuvanja maternjeg jezika nema ni očuvanja cjelokupnosti identiteta bilo koje društvene grupacije, naroda ili zajednice. Važno je istaknuti da je samom prigodom održavanja konferencije štampana i publikacija JEZIK – SLOBODA – TRADICIJA (Društveno-politička stvarnost bosanskoga jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici), gdje su na jednom mjestu okupljeni svi izloženi referati. Izdavači su “Bosanska medijska grupa”, Tuzla, na čelu s jednim od koordinatora organiziranja ove konferencije Mehmedom Parganom, i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu. Zato bi, vjerujemo, ovaj izvještaj sa konferencije o bosanskom jeziku u Banjoj Luci trebalo završiti tekstom koji je istaknut na klapni ove publikacije (tekst je izvađen iz referata direktora Instituta za jezik dr. Alena Kalajdžije): “Bosanski jezik jeste lingvistička, društvena, historijska, naučna, kulturna, politička činjenica; on je formalnopravno, naučno, i faktički priznata činjenica i društvena realnost, ali još uvijek nije osigurao cjelovitu i punopravnu političku zaštitu matične države koja ga priznaje za standardni i službeni jezik zemlje ukojoj se 52,86 posto građana, prema posljednjem popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013., izjasnilo da govori tim jezikom. Zato danas pitanje bosanskog jezika nije naučno već sociološko i političko pitanje...” Zajedničko je mišljenje da konferencije o bosanskom jeziku treba održavati u Banjoj Luci svake dvije godine. Pa i onda kad problemi uzurpiranja elementarnih ljudskih prava i u ovom entitetu i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine budu pozitivno, demokratski, civilizacijski riješeni.

Glavni imam Medžlisa islamske zajednice Sarajevo doc. dr. hfz. Kenan ef. Musić je u srijedu 4.7.2018. godine posjetio paroha Jadrana Danilovića, arhijerejskog namjesnika sarajevskog u Crkvi svetog Preobraženja u Pofalićima. Cilj posjete je jačanje veza sa lokalnim vjerskim zajednicama i uspostava saradnje na temeljima izgradnje povjerenja i uvažavanja. 

U Kladnju, u džematu Ravne, 1. jula upriličena je svečanost u povodu zvaničnog otvaranja obnovljene džamije. 

Predsjednik skuštine Posavskog kantona i ministar za kulturu posjetili Medžlis Orašje i džamiju „Aziziju“

Vjersko kulturna manifestacija „Musalla 2018“ svečano je otvorena koncertom ilahija i kasida koji jesinoć  održan pred prepunim Trgom oslobodilaca u Sanskom Mostu

Travnik, 04. juli 2018. (MINA) – Danas je u Travniku pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića održana 16. redovna sjednica Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Trećeg dana rada drugog Kongresa mreže vjernica Međureligijskog vijeća aktivno se radilo na rezimiranju predavanja, diskusija i zaključaka sa ranijih programa.

Danas je u Travniku održana 16. redovna sjednica Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Sjednicom je predsjedavao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović čije aktivnosti su bile prva tema, uz aktivnost članova Vijeća muftija između dvije sjednice.

U goraždanskom naselju Obarak nastavljeni su radovi na izgradnji džamije. Ovih dana trebalo bi biti završeno ukrovljavanje objekta, nakon čega će uslijediti i naredna faza projekta koja podrazumijeva tzv. fine radove.

Dvadeset šesta godišnjica stradanja mještana naselja Tihovići u općini Vogošća, obilježena je danas.

U mezarju Memorijalnog centra Potočari sutra će početi kopanje mezara u koje će biti spušteni posmrtni ostaci 35 novoidentifikovanih žrtava genocida u Srebrenici, koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi 11. jula.

U Međugorju se od 02. do 05. jula 2018. održava drugi kongres mreže vjernica Međureligijskog vijeća.