Povodom najnovije eskalacije sukoba u pograničnom pojasu između Turske i Sirije, danas je u Begovoj i Carevoj džamiji kao i u svim većim džamijama širom Bosne i Hercegovine proučena dova za mir na području Bliskog istoka.

Svaki je čovjek po islamu slobodan birati vlastiti put u životu, slobodan je vjerovati ili ne, činiti dobro ili loše, pridržavati se vjerskih propisa ili ne ali iz te slobode proizilaze i njegove obaveze za čije će izvršavanje ili ne izvršavanje biti kažnjen ili nagrađe. O izvršavanju obaveza i preuzetim amanetima na današnjoj hutbi u GHB džamiji je govorio prvi imam ove džamije hafiz Mensur ef. Malkić.

S rastućim brojem doseljenika, kako ekonomskih tako i političkih, iz pretežno muslimanskih zemalja, pitanje priznavanja pojedinih elemenata šerijatskog prava je postala naročito popularno proteklih godina. Jedan od tih elemenata je i državna legitimizacija šerijatskog braka, najviše zbog izazova i problema koji se mogu pojaviti u slučaju razvoda braka.

Niš je grad koji se nalazi na jugoistoku Srbije. Kulturni je i ekonomski centar tog dijela zemlje. Pored živog centralnog prostora grada prepunog ugostiteljskih objekata, hotela i luksuznih prodavnica, periferija nudi posetiocima svoje naročite prirodne ljepote i znamenitosti. Blizu samog centra grada, sa suprotne strane rijeke Nišave, nalazi se stara Niška tvrđava koja ima veoma dugu historiju, ali današnje utvrđenje datira iz perioda 1719-1723. godine i podignuto je od strane Osmanlija. Tvrđava ima četiri velika ulaza, odnosno kapije, i to: Stambol kapiju, Beogradsku kapiju, Vodenu ili Jagodinmalsku kapiju i Vidinsku kapiju. Sa tih kapija se izlazilo na puteve ili drumove, koji su vodili u gradove pomenute u njihovim nazivima. U samoj tvrđavi, unutar visokih i masivnih zidina, nalazi se nekoliko sakralnih objekata iz osmanskog perioda, sa prepoznatljivim detaljima islamske arhitekture i tradicije. Osim hamama (sagrađenog u XV vijeku), koji se naslanja uz Stambol kapiju i važi za najstariji sačuvani spomenik iz osmanskog perioda vladavine, te baruthane (XVIII vijek) koja se nalazi u gornjem dijelu tvrđave, najveću pažnju posjetilaca izaziva Malkočoglu Gazi Bali-begova džamija (Malkoçoğlu Gazi Bali Bey Camii). Pohranjen značajnim podacima i zatečen neverovatnim prizorom, odlučio sam da, na povratku u Novi Pazar, istražim historiju ove veleljepne građevine i njenog neimara, te predočim je cijenjenoj javnosti na uvid.

Glasnogovornik Predsjedništva Republike Turske Ibrahim Kalin izjavio je sinoć u Sarajevu da je njegova zemlja 20. januara pokrenula operaciju “Maslinova grana” u cilju zaštite svojih granice i u cilju zaštite teritorijalne cjelovitosti Sirije.

Sarajevo, 25. januar 2018. (MINA) – Danas je pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića održana 41. redovna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Mnogi nesporazumi se javljaju u vezi sa standardnim bosanskim jezikom, a u temelju svega toga prije svega jesu slaba znanja o vlastitom jeziku, rečeno je na tribini koja je održana u Sarajevu.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na današnjoj sjednici je prihvatio i prijedlog Uprave za vjerske poslove da se organizuje sergija za pomoć u obnovi i završetku radova na rekonstrukciji džamija Hadži-baline i Sinan-pašine na području Muftijstva mostarskog.

U nedjelju, 21. januara 2018. godine, održana je Skupština Medžlisa Islamske zajednice Livno. Skupština je jednoglasno usvojila Izvještaj za 2017. godinu i Plan rada za 2018. godinu. Skupštinom je predsjedavao Husein -ef. Topalović. Glavni imam Dževad-ef. Hadžić je izložio izvještaj o vjersko-prosvjetnom radu u protekloj godini. Istaknuti su rezultati koji su postignuti na vjerskom polju djelovanja od kojih se posebno izdvajaju rezultati u mektebskom poučavanju, aktivnosti Udruženja žena medžlisa Livno, aktivnosti u radu s mladima, kao i rad na unapređenju vakufske imovine. Zastupnicima skupštine se obratio i predsjednik medžlisa hadži Hajrudin Maksić koji je naglasio zadovoljstvo zbog brojnih uspješno realizovanih projekata i aktivnosti. Na kraju se obratio Muftija mostarski mr. Salem–ef. Dedović koji je odao priznanje za izuzetnu organizaciju rada medžlisa u cjelini i za rezultate koji su postignuti u 2017. godini pod rukovođenjem predsjednika i glavnog imama. Muftija je posebno pohvalio rad imama i muallima i čestitao im na uspješnoj realizaciji vjersko-prosvjetnog i odgojnog plana aktivnosti u svim džematima.  

Vrijeme digitalizacije „zamandalilo“ je mnoge sahadžijske radnje u gradu na Neretvi. U stara, dobra vremena, kada se sporije ali rahatnije živjelo, urari su imale pune ruke posla. Danas je i ovaj stari zanat odavno na udaru moderne tehnike u kojoj su „digitalci“ preuzeli „utrku“ sa mehaničkim mjeračima vremena. Jedna od onih saahadžijskih radnji koje prkosi novim zakonima tehnike nalazi se u Titovoj ulici, nadomak negdašnje zgrade „Razvitak“ i vlasništvo je starog, poznatog majstora svog zanata, 79-godišnjeg Ekrema Duvnjaka, koji s ponosom kaže: - Sahadžija sam više od pola vijeka. Dok me zdravlje bude služilo ostajem vjeran ovom zanatu kome sam posvatio najljepše godine života!   Zanat iz ljubavi Stari dobri Ekrem se prisjeća da je još kao dječak „priglio“ sahadžijski zanat, predano ga učio i naučio, kako veli najbolji zanat na svijetu. – Svaki zanat je na svoj način lijep i koristan, zidarski, tesarski, kovački, obićarski, ali ovaj je meni bio suđen i bio je želja mojih roditelja. Zavolio sam ga i predano počeo raditi – kaže ovaj omiljeni mostarski sahadžija, poznat i kao zanimljiv kazivač lijepih i poučnih priča i nastavlja svoje kazivanje: - Sahadžija mora biti precizne ruke, dobrih nerava, zaljubljen u svoj posao i uvijek na usluzi mušteriji. Sve što sam stvorio, a stekao sam puno, zahvalan sam dragom Bogu i ovom zanatu. I danas, ko hoće raditi i ko radi iz ljubavi prema svom poslu i iz poštovanja prema muštarijama, može lijepo živjeti.   “Oj, Mostaru moj beharu” Nerijetko se iz Ekremove male, skromne, ali uvijek uredne radnje, začuje tiha, milozvučna pjesma. U prelijepom, „slavujevom glasu“ mnogi Mostarci prepoznaju Ekrema sevdaliju , koji je postao nadaleko poznat po nezaboravnim interpretacijama, kao što su: “Konja vodim, pješke hodim”, “Oj, Mostaru moj beharu”,”Iz kamena voda tekla”... Majstor popravlja satove i tiho pjevuši „da prija svačijoj duši“. Odnekad, dok gleda kroz lupu mehanizam ručnog sata i osluškuje kako duša mehanizma šap’će, kaže: - Kao što volim sahadžinski zanat tako volim i sevdalinku, jer su i jedno i drugo lijek za moju dušu! Kao i mnogi majstori sahadžijskog zanata i Ekrem će kazati kako se poseban majstorluk dokazuje u popravci mehaničkih satova, koji, u odnosu na „digitalce“, imaju poseban zvuk, ili kako on veli „kao da imaju dušu“. „U svom dugom radnom vijeku popravljao sam sve vrste satova, raznih formata i oblika, od ručnih do zidnih, a majstoru je važno da ih ponovo stave u funkciju, da koriste čovjeku, jer ne veli se džabe, dok je ljudi mjeriće se vrijeme – kaže ovaj mostarski sahadžija i sevalija.

U okviru redovnih aktivnosti za mlade Medžlisa Tuzla trenutno se realizuje nekoliko programa za omladinu, među kojima i „Mladi u fokusu“ i „Mladi zajedno“. Programi okupljaju omladinu iz različitih tuzlanskih džemata, a nude im širok spektar redovnih i povremenih aktivnosti.   Učešće brojnih džemata U okviru programa za mlade „Mladi u fokusu“ 30. decembra organiziran je jednodnevni izlet u Ajdinoviće za omladinu iz džemata Lipnica, Donja Obodnica, Avdibašići, Mihatovići, Dobrnja i Behram-begova džamija organizovan. Posjeta Sportsko-rekreativnom centru Ajdinovići bila je prilika za druženje i bolje upoznavanje učesnika ovog omladinskog programa. Mladi su uživali u zimskoj idili, a imali su priliku obavljati i zajedničke ibadete u džamiji koja se nalazi nedaleko od Centra. Aktivnosti programa će se realizovati i u narednom periodu. U program „Mladi zajedno“ su uključeni tuzlanski džemati Sepetari, Simin Han, Donji Čaklovići, Gazi Turali-begova džamija, Grabovica i Slavinovići. U okviru ovog programa 04. januara u Bijeloj džamiji u Slavinovićima upriličeno je predavanje i druženje za omladinu. Prigodno predavanje na temu „Džibrilov hadis o islamu, imanu i ihsanu“ održao je Alem-ef. Alić, a prigodnim riječima omladini se obratio i imam ovog džemata Abdullah-ef. Okanović. Vrijedi napomenuti da je ovaj program podijeljen po ciklusima, te je ovo bilo posljednje druženje i predavanje prvog ciklusa. Drugi ciklus počinje 14. januara, a domaćin je tuzlanski džemat Sepetari.   Trodnevni kamp za mlade U organizaciji džemata Kalibunar grupa od 48 djevojaka i mladića boravila je na Vlašiću u periodu od 08. do 10. januara 2018. godine na trodnevnom zimskom kampu – Vlašić 2018. Cilj ovoga omladinskog kampa jeste druženje na principima širenja pozitivnih vrijednosti vjere i tradicije, upoznavanje sa ljepotama naše domovine, posebno planine Vlašić, zbližavanje naše omladine međusobno te izgradnja svijesti da Islamska zajednica brine o njima. Tokom boravka na Vlašiću omladina je provela dva dana u planinarenju, svaku noć je nakon večere bio interesantan kulturno-zabavni program, a svi namazi su obavljani u džematu u prostoriji koja je namjenski pripremljena kao mesdžid. Srdačan doček domaćina i čist planinski zrak ovaj boravak su učinili nezaboravno lijepim iskustvom. “Muftijstvo travničko je podržalo ovaj projekat, na čemu iskazujemo najiskreniju zahvalnost uz dovu Allahu, dž.š., da nam svima ukabuli trud te da naša omladina bude istinski noslilac pozitivnih vrijednosti i tokova u našoj lijepoj domovini Bosni i Hercegovini, kazao je imam džamije u Kalibunaru Aljo-ef. Cikotić, koji već pet godina organizira ovaj kamp. “Efekti kampa su iznimno dobri. Tokom tri dana mladi klanjaju u džematu, druže se i imaju, pored teorijskog dijela, i praktični dio edukacije o islamu. Neki od mladih kažu da cijelu godinu iščekuju ovaj kamp. Gledajući i finansijsku stranu ovog projekta, mislim da svaki džemat ovo može organizirati “, istakao je efendija Aljo.

Ne pada mi na pamet da činim odgovornom Islamsku zajednicu za navedena ponašanja pojedinaca ali nema nikakve distinkcije organizacije prema članovima koji očigledno djeluju suprotno podrazumije-vanom etičkom kodu člana Islamske zajednice. Je li važnija članarina koju će neko platiti, od društvene etike koju demonstrira? Slušao sam kada je jedan predsjednik džematskog odbora kazao za jednog džematliju koji nije platio članarinu, a ne znam da li je ikada i došao u džamiju: neka, platiće kad umre? Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, Hrvatskoj Sloveniji i Srbiji, muslimana Bošnjaka izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju. Ustrojstvo organa i ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njene djelatnosti temelje se na Kur’an-i-kerimu i sunnetu Muhammeda alejhi-s-selam, islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena. Prava i obaveze pripadnici i članovi Islamske zajednice ostvaruju u džematu, organima i ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Službeni kalendari u Islamskoj zajednici su hidžretski kalendar i gregorijanski kalendar. Gornje konstatacije sam preuzeo sa službenog sajta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Ovaj tekst pišem potaknut činjenicom da je ponašanje velikog broja muslimana, džematlija, članova Islamske zajednice Bosne i Hercegovine prilikom proslave nekih važnih događaja (svadbe, bajrami, prvomajski praznici, doček nove godine) u suprotnosti sa islamskim propisima. Nemam namjeru interpretirati islamske propise jer za to nemam potrebnih znanja. Ono o čemu razmišljam jeste pitanje organizacijske odgovornosti za ponašanje njenih članova i pitanje izgradnje organizacijske kulture s prepoznatljivim etičkim kodom. Prvi odgovor na ovo pitanje s pozicije Islamske zajednice mogao bi biti lakonski: zna se šta znači biti musliman. Svako ko izabere slobodnom voljom da bude musliman zna i šta prihvata. To što su skloni činjenju grijeha odgovaraće pred Bogom. Ulema je tu da opominje. I ona to čini. Drugi odgovor bi bio mnogo zahtjevniji. Ja bih ga rado vezao za posljednje riječi ustrojstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini:..islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena. Bolje kazati, drugi odgovor bi u ovoj situaciji mogao biti više pitanje. Da li došlo vrijeme da Islamska zajednica Bosne i Hercegovine pred sebe otvori ovo pitanje na drugačiji način? Da li musliman, član Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, džematlija treba da ima kodificiranu etiku čije nepoštivanje vodi ka sankcijama od strane organizacije čiji je član? Da li su vjeronauka i hutba, kao temeljni alati Islamske zajednice kao organizacije dovoljna podrška razvoju svijesti članova Islamske zajednice? Da li postoje neovisna istraživanja i provjere efekata tih temeljnih procesa Islamske zajednice? Da li sadržaj i način interakcije vjeronauke i hutbe odgovara aktuelnim okolnostima i potrebama članova Islamske zajednice? Kako to da postoji veoma visok procenat polaznika vjeronauke od strane djece članova Islamske zajednice, a da ta ista djeca ubrzo postaju članovi društva i nosioci mnogih negativnih trendova (a ostaju članovi Islamske zajednice)?

Kako mediji sve više zaokupljaju našu pažnju uslijed čega ljudi sve manje imaju slobodnog vremena to smo ovdje željeli ukazati na probleme i devijacije koje se javljaju u društvu, te time, ujedno, istaći potrebu uvođenje medijske pismenosti u bosansko-hercegovački obrazovni sistem, a u slučaju Islamske zajednice u mektebe, ali i medrese Zašto nam je potreban čas medijske pismenosti S obzirom da u velikom procentu djeca znatno brže prihvataju novu tehnologiju i internetske trendove nego roditelji, a obrazovne institucije ne posvećuju posebnu pažnju ovom problemu glavno pitanje jeste: kakve posljedice očekivati ako je dijete, uglavnom, prepušteno samostalnom upoznavanju s virtuelnim svijetom? To nas dovodi do jednog valjanog razloga da se u školski sistem uvede predmet medijske pismenosti kako bi djeca na adekvatan način stekli sposobnost razumijevanja značaja pravilne upotrebe informacione tehnologije. To automatski podrazumijeva i izgradnju kritičkog odnosa spram korištenja društvenih mreža, kako djece tako i roditelja, jer uvidom u sve opasnosti virtuelnog svijeta djeca mogu i samim roditeljima skrenuti pažnju na određene negativne elemente društvenih mreža i internetskih trendova.

Dr. Ibrahim Kalın, glasnogovornik i glavni savjetnik predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana održao je danas na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu javno predavanje na temu: „Islam i Zapad u 21. vijeku“.

U petak, 19.1.2018. godine poslije akšam-namaza održana je tribina "Islam u vremenu" u džematu Mediđa Donja, Medžlis Gradačac.

Udruženje žena MIZ Livno pokreće projekat hidžame za žene