Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan poručio je danas u Ankari kako njegova zemlja nije dobila neophodnu podršku svijeta, prvenstveno Evropske unije (EU), po pitanju raspodjele tereta oko primljenjih migranata, te upozorio kako bi Turska mogla biti primorana da otvori svoje granice, javlja Anadolu Agency (AA).  Erdogan je govorio na sastanku s gradskim predstavnicima Stanke pravde i razvoja (AK Parti), a tom prilikom se osvrnuo na aktuelna dešavanja.  "Bit ćemo primorani da otvorimo granice. Hoćemo li mi sami podnositi taj teret? Nismo dobili neophodnu podršku svijeta, prvenstveno Evropske unije, kada je riječ o podjeli tereta u vezi s migranata koje smo ugostili", poručio je Erdogan.  Dodao je kako njegova zemlja ima cilj da najmanje milion Sirijaca smjesti duž 450 kilometara granice, na području gdje će biti formirana sigurna zona.  "Odlučni smo da do kraja septembra na svoj način pokrenemo formiranje sigurne zone istočno od Eufrata", rekao je Erdogan. 

Aviobomba teška 500 kilograma pronađena je jutros na gradilištu iza zgrade RTV Doma u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).  Kako je za AA potvrdio direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ)  Fahrudin Solak, riječ je o aviobombi britanske proizvodnje, najvjerovatnije bačene 1944. godine. Bomba je pronađena na prostoru gdje se nekada nalazila tvornica "Žica", a sada se izvode građevinski radovi. Prilikom iskopavanja mašinista je zakačio nešto za šta se ispostavilo da je riječ o aviobombi teškoj oko 500 kilograma, razorne moći od 1.000 libri.  "S radovima na uklanjanju krećemo večeras ako utvrdimo da upaljač takve konstrukcije dozvoljava premještanje bombe. Najvažnije što sada utvrđujemo jeste o kakvom je upaljaču riječ. Treba poduzeti potrebne mjere sigurnosti, da bismo mogli transportovati na mjesto uništenja. Najgora moguća stvar je da upaljač ne dozvoljava pomjeranje i da je uništavamo na mjestu događaja. To je mnogo kompleksno i trebala bi se raditi i eventualna evakuacija pola grada", izjavio je Solak.  Kako je kazao, u toku je izrada plana s pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo (KS), vatrogascima i kantonalnom Civilnom zaštitom. Kad počnu radovi na uklanjanju bombe uslijediće i evakuacija  stanovnika u krugu od najmanje dva kilometra. 

Prehrana koja ne uključuje meso smanjuje opasnost od srčanih bolesti, ali povećava rizik od moždanog udara, pokazalo je najnovije istraživanje koje je objavio "Britanski medicinski žurnal". U istraživanju je učestvovalo 48.000 ljudi, a provodilo se 18 godina.  Studija je pokazala da je na 1.000 učesnika kod vegana i vegetarijanaca bilo deset slučajeva manje oboljelih od srčanih bolesti u odnosu na osobe koje konzumiraju meso, ali je istovremeno bilo više slučajeva moždanih udara.  Eksperti ističu da, bez obzira na izbor prehrane, konzumacija širokog spektra hrane je najbolje za njihovo zdravlje, prenosi BBC.  "Poruka svima je da ima smisla imati dobro planiranu dijetu i jesti širok izbor namirnica. Konzumatori mesa ne moraju nužno imati raznoliku prehranu, jer mogu svako veče živjeti na mesu i krompiru i da ne jedu povrće", rekao je Frankie Phillips iz Britanske dijetetske asocijacije.  Britanska Nacionalna zdravstvena služba savjetuje balansiranu prehranu koja uključuje pet dnevnih obroka bogatih voćem i povrćem, hranu bogatu vlaknima, proteinima te mliječne proizvode. Hranu s visokim udjelom masti, šećera ili soli treba jesti rjeđe i u malim količinama. Osobe na veganskoj i vegetarijanskoj prehrani također trebaju unositi dovoljno određenih hranjivih sastojaka. Osobe koje konzumiraju meso, mliječne proizvode i ribu obično imaju dovoljno vitamina B12, potrebnog za zdravu krv i nervni sistem. Željezo se također teže apsorbira iz biljnih namirnica, tako da oni koji se odluče da ne jedu meso u svoju prehranu moraju uključiti namirnice poput integralnog hljeba i brašna, suhog voća i mahunarki.

Britanski zastupnici odbili su prijedlog premijera Borisa Johnsona za održavanjem prijevremenih izbora 15. oktobra, koji je iznio nakon što je Parlament blokirao izlazak Velike Britanije iz EU-a 31. oktobra bez sporazuma s Bruxellesom. Za raspisivanje izbora trebala mu je podrška najmanje 434 zastupnika, ali samo je njih 298 bilo za, dok ih je 56 glasalo protiv. Opoziciona Laburistčka stranka dala je nalog svojim zastupnicima da budu suzdržani. "Ovo je prvi put u povijesti da je vođa  opozicije u glasanju dao povjerenje Vladi Njezina Veličanstva. Mogu samo nagađati o razlozima njegove neodlučnosti, ali kao očiti zaključak nameće se taj kako on smatra da ne može pobijediti", komentirao je Johnson odluku opozicionog vođe Jeremyja Corbyna da se suzdrži od glasanja. Corbyn je izjavio kako će pristati na prijevremene izbore kada prijedlog o novoj tromjesečnoj odgodi Brexita do 31. januara 2020. godine bude prihvaćen u Domu lordova i tako postane zakon, što bi se moglo dogoditi u ponedjeljak. Ipak, Corbyn nije rekao slaže li se s Johnsonovim prijedlogom datuma izbora, prenosi Reuters. Prema sadašnjoj situaciji postoje dva moguća raspleta, prvi je izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora koji će se dogoditi 31. oktobra ili otkazivanje Brexita.

  Broj djece upisane u prvi razred osnovnih škola na području općine Novi Grad Sarajevo najveći je u BiH, a riječ je nešto više od 1300 prvačića. "Mislim da u BiH ni u jednom mjestu nije upisano toliko djece kao u općini Novi Grad, što me zaista čini radosnim. Darovali smo ih skromnim poklonima, ali tu smo da ih pratimo kroz njihov život, kroz realizaciju brojnih projekata. Trudimo se da popravljamo obdaništa, gradimo igrališta, a u saradnji sa naših 15 osnovnih škola u kojima gradimo sportske dvorane, obnavljamo učionice, organiziramo i školska takmičenja. Mi živimo zajedno sa svojih 15 osnovnih škola“, kazao je načelnik ove općine Semir Efendić. Obraćajući se prisutnim na manifestaciji "Prvačići, sretno!", koja je održana na stadionu u Centru "Safet Zajko" i kada su prvačićima darovani anatomski ruksaci sa školskim priborom, načelnik Efendić je dodao da trenutno nastavu u osnovnim školama na području ove općine pohađa više od 11.000 učenika.   "Volio bih da ova lijepa slika bude motiv onima koji ponekad kažu da ovdje nema budućnosti. Tamo gdje imamo 1.300 prvačića sigurno ima i budućnosti“, poručio je načelnik Semir Efendić, saopćila je Press služba Općine Novi Grad Sarajevo.

Sporazum lidera Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o Principima formiranja vlasti na državnom nivou istekao je danas. Tim dokumentom, čijem je potpisivanju 5. augusta prisustvovao i šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Lars-Gunnar Wigemark, Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik obavezali su se da će formirati novi saziv Vijeća ministara u roku od mjesec dana, ali to se nije dogodilo. Opći izbori u BiH održani su prije 11 mjeseci, a vlade na državnom i federalnom nivou još uvijek nisu formirane, dok je kao najveći "kamen spoticanja" postao Godišnji nacionalni plan (ANP) kojeg je od BiH zatražio Sjevernoatlantski savez (NATO). Slanjem tog dokumenta SDA beskompromisno uvjetuje imenovanje novog SNSD-ovog predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltiju, a Izetbegović je i ove sedmice ponovio da nikada neće promijeniti stav u vezi NATO puta i da se moraju poštovati Ustav, zakoni, te provesti ranije odluke i strategije. Izrazio je nadu da će konačno u BiH doći do razumijevanja da slanje ANP-a ne znači članstvo u NATO-u te dodao da dok se svi o tome ne dogovore neće biti članstva u NATO-u. Na pitanje novinara šta će biti poslije 5. septembra, Izetbegović je samo kazao da će poslije toga "biti 6. i 7. septembar, te da će se nastaviti pregovori", ali je i za današnje izdanje "Dnevnog avaza" potvrdio da neki veoma utjecajni predstavnici međunarodne zajednice intenzivno rade na tome. Dodik je prvobitno najavio da će, ako do 5. septembra ne bude imenovan predsjedavajući Vijeća ministara, Narodna skupština Republike Srpske odlučivati o povlačenju saglasnosti za formiranje državnih institucija, ali je potom ove sedmice ostavio mogućnost dogovora lidera. Kazao je da neće odmah nakon 5. septembra dizati revoluciju, nego će odgovoriti političkim stavom u Narodnoj skupštini RS, kako bi, kaže, zaštiti poziciju tog bh. entiteta. Govoreći o formiranju vlasti i potpisanom sporazumu lidera, Čović je istaknuo da je mjesec dana prokockano, a potpis koji su stavili je bio toliko snažan te je bilo za očekivati da se dogodi formiranje vlasti. On je ove sedmice ponovio stav stranke na čijem je čelu, a to je da odmah treba imenovati mandatara i dati šansu novom Vijeću ministara.

Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska možda su umiješane u ratne zločine u Jemenu zbog naoružavanja i pružanja obavještajnih podataka i logističke podrške koaliciji pod vodstvom Saudijske Arabije, koja je izgladnjivala civile u sklopu ratne taktike, saopćile su Ujedinjene nacije (UN).

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je danas akreditivna pisma novopostavljene ambasadorice Bosne i Hercegovine Aide Smajić i poželio joj dobrodošlicu.

U sklopu zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) "Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini", danas je u Bihaću upriličen sastanak između predstavnika lokalne platforme grada i pet UN agencija angažovanih na realizaciji ovog programa.

U Sarajevu je danas predstavljena platforma Mediji za ljudska  prava - Mapiraj.ba, koja nudi internetske alate za sistemsko praćenje i javno prezentovanje slučajeva kršenja ljudskih prava novinara/ki i svih drugih građana i građanki BiH, a posebno ranjivih i marginaliziranih grupa. Osim toga, po prvi put u BiH, ova platforma omogućava praćenje potreba i interesa svih učesnika informacionog procesa, odnosno novinara koji proizvode informacije i medijske zajednice generalno, te građana, civilnog društva i lokalnih institucija vlasti koji dobijaju informacije ili su subjekt informisanja. "I jednoj i drugoj društvenoj grupi se krše osnovna ljudska prava, ali se takođe pojavljuju u ulozi onih koji narušavaju prava drugih: novinari putem neprofesionalnog izvještavanja i diskriminisanja u medijskim sadržajima, građani/ke kroz upotrebu govora mrženje na društvenim mrežama i online portalima, i institucije vlasti kroz individualni i kolektivni pritisak na određene medije i novinare", kaže se u saopćenju  Ova interaktivna platforma je dio projekta „Mediji za ljudska prava“ koji provodi Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, a uz finansijsku podršku Evropske unije (EU) u BiH.  Ovi partneri zajedno rade na uspostavljanju međusektorskih mreža i jačanju saradnje organizacija civilnog društva, medija i institucija vlasti u promociji i zaštiti ljudskih prava, te njihovoj zajedničkoj edukaciji o standardima i politikama Evropske unije u oblasti ljudskih prava i demokratije.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović posjetio je danas ženski dio Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, gdje je učenicama prvih razreda čestitao početak nove školske godine čestitao na izboru ove ustanove za nastavak daljeg školovanja. „Medresa nam uvijek da ono što nam je potrebno, ukoliko u njoj tražimo to što želimo i stoga vam je čast što ste polaznici upravo ove škole. Nadam se da ćete se svojim vrijednim radom i trudom osposobiti da uspješno nastavite školovanje, jer je Medresa samo jedna etapa u tom procesu,“ kazao je reisu-l-ulema Kavazović ovom prilikom. Podsjetio je učenice da drugi u njima vide muslimane i da oni neće u njima vidjeti ono što će naučiti tokom svog školovanja. „Njihova percepcija vas biće onakva kako se ponašate. Vaš ahlak (ponašanje) će biti presudan u izgradnji vašeg identiteta kao muslimana“, poručio je reisu-l-ulema Kavazović. Reisu-l-ulema je potom u pratnji direktora Medrese hfz. mr. Mensura Malkićam, te pomoćnika direktora za nastavu Halima Husića i pomoćnika direktora za internat mr. Dževada Pleha obišao prostorije u ovom dijelu Gazi Husrev-begove medrese. „Za razliku od prethodnih godina, ove godine smo odlučili da reisu-l-ulema posjeti ženski dio Gazi Husrev-begove medrese, s obzirom da nakon renoviranja muškog, slijedi i renoviranje ovog dijela škole. U ovoj školskoj godini u Medresu je upisano 489 učenika, a vrijedi istaknuti da je posljednjih godina zabilježen znatan porast kad je u pitanju zainteresovanost za upis u ovu školu“, kazao je direktor Malkić. Današnjoj posjeti prisustvovali su i direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) dr. Dževad Hodžić  i šef Odjela za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Seid Eminović.  

Medresa Osman-ef. Redžović iz Velikog Čajna bila je domaćin šestodnevnog interetničkog ljetnog kampa pod nazivom "Ujedinjeni u različitosti“, koji je održan u periodu od 23. do 28. augusta, u organizaciji Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH, a uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Sarajevu.

Vlasti autonomne kineske regije Hong Konga saopćile su da će povući prijedlog o spornom zakonu koji je predviđao ekstradiciju osuđenika u Kinu. Šefica izvršne vlasti u Hong Kongu Carrie Lam sastala se danas sa predstavnicima zakonodavnih skupština Hong Konga i Kine, a list “South China Morning News“ javlja da je saopćila da će povući nacrt zakona o ekstradiciji koji je od početka juna izazvao masovne proteste u toj regiji. Lam je također, najavila formiranje istražni komitet koji će imati zadatak da provede istragu o uzrocima socijalnih nemira koje su izazvali masovni protesti i da predloži rješenje za prevazilaženje krize. Povlačenje spornog nacrta o ekstradiciji bio je glavni zahtjev demonstranata u Hong Kongu. U međuvremenu, demonstranti traže istragu policijskog nasilja tokom protesta, oslobađanje demonstranata iz pritvora te da vlasti proteste ne nazivaju pobunom, već da provodi potrebne političke reforme. Najmasovniji protesti u Hong Kongu održani su sredinom augusta. Organizatori tvrde da je na tim protestima učestvovalo 1,7 miliona demonstranata, dok iz policije tvrde da se radilo o 130.000 ljudi. Hong Kong je autonomna regija koju je Velika Britanija 1997. godine prepustila Kini. Shodno postojećim sporazumima, Hong Kong ima status autonomije u unutrašnjoj politici, a Kina vodi vanjsku i odbrambenu politiku. Takav status je predviđen do 2047. godine.  (AA)

"Change" ili promjena motiv je drugog izdanja međunarodnog festivala dokumentarnog filma AJB DOC, koji će se održati u Sarajevu od 20. do 24. septembra i na kojem će u tri programa biti prikazana 23 dokumentarna filma. Festival organizuje televizijska kuća Al Jazeera Balkans, u saradnji s Al Jazeera Media Networkom i Al Jazeera Media Instituteom.  Cilj AJB DOC Film Festivala je afirmisati autore i dokumentarne filmove koji se bave društvenim fenomenima, stavljajući u fokus univerzalne ljudske vrijednosti: hrabrost, istinu, pravednost, toleranciju i kosmopolitizam. Festival se sastoji od takmičarske, netakmičarske selekcije filmova, kao i pratećeg programa AJB Prikazuje koji će biti prikazani u Multiplexu Cinema City. Tarik Đođić, direktor Al Jazeere Balkans, istakao je na današnjoj konferenciji za medije da Sarajevo postaje prepoznatljivo po festivalima i da im je zadovoljstvo što Al Jazeera Balkans daje svoj doprinos tome. "Fokusirani smo na film, dokumentarac, ono što jeste naše prvenstveno polje djelovanja. Prvi je bio izazov, adrenalin i mislimo da je drugi veliki test da uspijemo postići onaj kvalitet koji smo postigli prošle godine prvim festivalom”, rekao Đođić. Edhem Fočo, direktor Festivala dokumentarnog filma AJB DOC, smatra da je selekcija ovogodišnjeg festivala izuzetno dobra, a podsjetio je i na činjenicu da je prošlogodišnji pobjednik "Of Fathers and sons" ušao u najuži izbor za nagradu Oscar. "Ove godine takođe mislimo da imamo potencijalne kandidate za Oscara. Filmovi su jako duboki, informativni, odlično urađeni", rekao je Fočo. Specifičnost AJB DOC Film Festivala ogleda se u tome što su dokumentarni filmovi pripremljeni prema svjetskom standardu za televizijsko emitovanje, odnosno ograničenog su trajanja prema televizijskom formatu. "To se prošle godine pokazalo jako korisnim učesnicima koji su zahvaljujući tom TV 'cutu' uspjeli prodati mnogo bolje svoj film nego dugometražnu verziju. Mi smo ovde jedni od najvećih kupaca dokumentarnih filmova. Promovišemo to i mislim da su prošle godine svi filmovi koji su prikazani bili otkupljeni od Al Jazeere Balkans i sestrinskih firmi", rekao je Fočo. Istakao je da je na ovofodišnjem festivalu AJB DOC više filmova koje su producirale, režirale ili u kojima su protagonisti žene. Ubrzo nakon objave poziva za učešće na Drugom AJB DOC Film Festivalu, odazvali su se autori iz cijelog svijeta i u festivalskoj bazi bilo je prijavljeno više od 400 filmova iz 21 zemlje.  Odabrani su najbolji filmovi, i to 12 za takmičarsku, pet dugometražnih filmova za netakmičarsku selekciju Last Minute Cinema i šest za prateći program AJB Prikazuje. "Mi smo kao selektori uživali gledajući sve ove projekte. S druge strane nije bio nimalo lagan zadatak da od 400 filmova odaberemo 12 koji su ušli u takmičarsku selekciju. Ove godine festival će otvoriti film 'For Sama'. To je film koji trenutno puni kino sale širom svijeta. Priča koja je zastupljena u svim svjetskim medijima i vjerujem da će gledaoci moći da prepoznaju i pronađu sebe u događajima koji se dešavaju protagonistima filma", rekao je Đani Hasečić, jedan od selektora.  Za selekciju Last Minute Cinema, odabrano je pet dokumentarnih filmova kroz koje se prožima motiv "Change" (Promjena) koji je tema ovogodišnjeg izdanja AJB DOC-a. "Svih pet naslova je prošlo svjetske filmske festivale. Bili su najgledaniji i dobili su najviše nagrada na mnogim festivalima", naglasila je Lejla Dedić. Dodala je da će publika posljednji put u kino salama Multiplex Cinema cityja moći pogledati pet naslova u njihovoj originalnoj dužini. Sead Kreševljaković, istakao je da je program AJB Pedstavlja svojevrstan regionalni program ovog festivala, u kojem će ove godine biti predstavljeno pet filmova u bosanskohercegovačkoj koprodukciji. Na Festivalu će biti dodijeljene tri nagrade. Međunarodni žiri koji čini pet članova odabraće najbolji film takmičarske selekcije Festivala i dodijeliti "AJB Main Award", a svi takmičarski filmovi ulaze i u konkurenciju za nagradu programskog žirija Al Jazeere Balkans, koji dodjeljuje "AJB Program Award". Svi filmovi prikazani na Festivalu u selekciji su i za "Nagradu publike". Članovi međunarodnog žirija priznati su i iskusni svjetski stručnjaci u domenu dokumentarističkog izražaja: Ademir Kenović iz Bosne i Hercegovine, Thierry Detaille iz Belgije, Victoria Bruce iz Sjedinjenih Američkih Država, Ivana Pauerova iz Češke i Adel Ksiksi (Al Jazeera Documentary Channel). U vrijeme održavanja festivala dokumentarnog filma AJB DOC, u saradnji s Al Jazeera Media Instituteom, biće organizovan i višednevni trening za mlade autore, nezavisne produkcije i studente iz regije, a vodiće ga iskusni predavači i filmski radnici koji su saradnici Institutea. Cilj treninga je unapređenje vještina polaznika, njihovo umrežavanje i podsticanje na saradnju na projektima koji mogu biti zanimljivi Al Jazeera Media Networku, kao i drugim TV-kućama. Karte za AJB DOC Film Festival u prodaji su od 16. septembra u Multiplexu Cinema City, a informacije o filmovima i detaljima projekcija mogu se naći na web-stranici Festivala www.ajbdoc.ba. (AA)

Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH i zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) iizjavio je za N1 da je član državnog Predsjedništva Milorad Dodik mislio da će neke stvari brzo pospremiti kada dođe u Sarajevo i ''preko koljena ih prelomiti''. On je rekao da je s Dodikom dugo radio i da dobro poznaje njegove ''političke finese''. Poručio je da je ''ovo Sarajevo, a ne Laktaši'' te da se ''zakonu poštuju''. "U ovom periodu u kojem je zacrtan nije se uspjelo doći do novog saziva Vijeća ministara, ali ne znači da poslije 5. septembra neće. Ne treba stavljati ultimatume i ne treba prijetiti. Milorad Dodik očigledno je mislio da će neke stvari brzo pospremiti kada dođe u Sarajevo. Ja sam s Dodikom radio preko deset godina i vrlo dobro poznajem njegove političke finese", rekao je Osmanović. Smatra da je Dodik mislio da će preko koljena prelomiti neke stvari u Predsjedništvu i Vijeću ministara i nametnuti svoj ritam rada: nepoštivanje Ustava i politička dominacija i želja da entitet stavi iznad države. "No, mora biti svjestan da je ovo Sarajevo, nisu Laktaši, i da se poštuju zakoni. On je nažalost to sve uspio u Banjaluci. Nemate nezavisno pravosuđe i policiju, ni nezavisne medije, sve je to pod kontrolom lidera SNSD-a. On je mislio da će to uraditi i u glavnom gradu. Pokazalo se da ima ozbiljnih političara i ozbiljnih institucija koji žele sačuvati ustavno-pravni poredak",  kazao je on. Osmanović je naglasio da ANP ne znači članstvo u NATO-u uz komparaciju sa stanjem u Sjevernoj Makedoniji. "Milorad Dodik je previše dao značaja ANP-u, to ne znači članstvo u NATO-u. To je nešto na što se Bosna i Hercegovina obavezala. ANP je nastavak saradnje. Sjeverna Makedonija je 17 godina slala ANP pa je tek onda postala članica. Dao je teške izjave, izjave u pravcu kršenja Dejtonskog sporazuma. Svaki potez koji povuče neće biti lagan. Ili da se vrati na kolosijek poštovanja zakona ili da krene u pravcu da Narodna skupština povlači poteze, ali onda dolazi u sukob s inittucijama BiH i međunarodnom zajednicom", rekao je Osmanović za N1.

Operativni tim Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH za borbu protiv ovisnosti kocke danas je u Sarajevu javnosti predstavio aktivnosti koje IZ vodi s ciljem podizanja svijesti o poroku kockanja. Predstavljeni su ključni zaključci istraživanja „Motivi, stavovi i percepcije kocke, klađenja i igara na sreću u BiH“, zbornik radova „Kocka je zlo“, te zvanična internet stranica www.kockajezlo.ba.