Andrej Blatnik (1963, Ljubljana) jedan je od najpoznatijih i najprevođenijih savremenih slovenačkih pisaca. Printao je romane: Baklje i suze (1987), Tao ljubavi (1996), Promijeni me (2008); knjige priča: Buketi za Adama venu (1983), Biografije bezimenih (1989), Promene koža (1990), Zakon želje (2000) i Kapiraš? (2009); knjige studija i eseja: Papirni labirinti (1994), Gledanje preko ramena (1996), Neonski pečati (2005); kao i udžbenik Pisanje kratke priče (2010). Blatnikove kratke priče prevedene su na više od trideset jezika. Prevodi njegovih knjiga izlaze kod uglednih inostranih izdavača. Piše radio drame i prevodi s engleskog (Anais Nin, Stiven King, Silvija Plat, Pol Bouls). Dobitnik je Zlatne ptice (1984), Župančičeve nagrade (1991) i nagrade Prešernovog sklada (2002) i učesnik brojnih književnih festivala i programa za pisce. Dosad je objavljen na pet jezika. “Blatnik slika nadanja i nastojanja svojih junaka da očuvaju ravnotežu koja im, uprkos protivrječnosti želja, odbranu identiteta i intimnog svijeta čini uopće mogućom. Problem je protivrječan: kako usred haotične navale novih i sve konfuznijih želja, kakve iz dana u dan rađa savremeni ritam života, očuvati dom sačinjen po mjeri sopstvenih želja? Junake našeg doba stoga određuje način na koji se usljed traganja za rješenjem suočavaju s rečenom dilemom. Upravo u tom smislu, Blatnikov roman Promijeni me, inače majstorski napisan, istovremeno je i netipičan i tipičan roman današnjeg doba.” - Uroš Črnigoj, Sodobnost “U svom novom romanu Blatnik se suvereno poigrava žanrovima trivijalne literature, koristi elemente naučne fantastike, služeći se i kičem da bi oblikovao svoj narativni kosmos, potpuno apsurdan, a istovremeno sasvim blizak realnosti. Svojom suptilnom ironijom zna kako da dočara onaj osjećaj nepripadanja i višestruke ugroženosti, koji može da obuzme čovjeka usred dobro organizovanog progresa. Promijeni me je knjiga vrijedna čitanja – neobična i tjeskobna.” - Martin Sander, Deutschlandradio

Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je u zvaničnoj posjeti Beogradu 17. januara 2019. godine. Tokom protokola sastao se sa visokim dužnosnicima Republike Srbije i Republike Srpske. Potom su predsjednici Rusije i Srbije potpisali niz bilateralnih sporazuma iz sfere trgovine, ekonomije i digitalizacije. Ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom svoje posjete odlikovao srbijanskog predsjednika Vučića sa Ordеnom Alеksandra Nеvskog, odlikovanje koje su u prošlosti dobili knez Miloš i Nikola Pašić.[1] Potom je ruski predsjednik posjetio crkvu Svetog Save, mjesto gdje su Osmanlije navodno spalili kosti Svetog Save 1549. godine i zatim je u crkvi kompletirao mozaik koji je bio restauriran tako što je dodao tri posljedna komadića mozaika.   Svesrpski i ruski sastanak Tokom sastanka Vučić se zahvalio ruskom predsjedniku na ruskom vetu na Rezoluciju o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN: “Srpski narod nikada neće zaboraviti da je Rusija 2015. godine po naredbi Putina stavila veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN po kojoj su Srbi trebali da budu proglašeni za genocidni narod. Putin je tada zaštitio istinu i pravdu i zato imamo veliku odgovornost za sve što ćemo raditi u budućnosti”.[2] Predstavnici manjeg BH entiteta, također, su prisustvovali zvaničnim sastancima Vučića i Putina kao sastavni dio srbijanske delegacije. Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik i predsjednica RS Željka Cvijanović imali su zasebni sastanak sa ruskim predsjednikom. Prema zvaničnim informacijama, razgovarali su o priključivanju Bosne i Hercegovine NATO-savezu; formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, te o izgradnji plinovoda Turski tok (Turkstream). Po pitanju priključivanju NATO-savezu, Dodik je kazao: “Bošnjaci su rekli da će prihvatiti bilo šta ako mi usvojimo politiku da se priključimo NATO-u, ali mi, srpski dio, to ne prihvatamo. Drugim riječima, trebat će nam vremena da iskoristimo naše izborne rezultate.”[3] Po pitanju izbornih rezultata, Dodik je obavijestio ruskog predsjednika: “Uspostava svih tijela moći je završena u RS, i oni funkcionišu normalno. Ali situacija u Bosni i Hercegovini kao cjelini je i dalje na nivou tehničkog mandata. Neki ljudi nisu zadovoljni rezultatima pa je zato razlog što ovaj proces uzima vremena.”[4] Na zajedničkom ručku pored gore spomenutih, prisustvovali su i Andrija Mandić i Milan Knežević, lideri Demokratskog fronta (DF) iz Crne Gore koji su poznati po svojim proruskim stavovima i djelovanju u suprotstavljanju i protestima protiv priključivanja NATO savezu . Njima se sudi za terorizam i nasilnu promjenu vlasti u Crnoj Gori 2016. godine.[5] Medijsko izvještavanje i komentari Uoči Putinove posjete Beogradu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao je izjavu za medije u kojoj je rekao da se Rusija ne može složiti sa pristupanjem BiH NATO-u, te da: “Pravila koja se promoviraju na Balkanu su dovoljno opasna i odražavaju maniju da se gurnu sve balkanske države što je prije moguće”.[6] Ruska zvanična novinska agencija na engleskom jeziku Russia today objavila je vijest pod naslovom “NATO, church & brotherhood of arms: Vladimir Putin visits Belgrade” (NATO, crkva i bratstvo oružja: Vladimir Putin posjetio Beograd) autora Nebojše Malića, sarajevskog Srbina s adresom u SAD poznatom po negiranju Genocida u Srebrenici.[7] U ovom izvještaju se navodi da je ova: “jednodnevna posjeta posljednjem bastionu protiv NATO ambicija na Balkanu možda bila kratka po pitanju sadržaja, ali puna simbolizma.” Članak na nekoliko mjesta indirektno kritikuje Vučića navodeći da je pokušao da prizna Kosovo; da je manje popularan od Putina, te da mediji pod Vučićevom kontrolom ne koriste ćirilicu. Analitičar Dimitar Bechev objavio je članak pod naslovom “The Belgrade visit was Putin’s gift to Vučić” (Posjeta Beogradu je bila Putinov poklon Vučiću) u kojem navodi da je ruski utjecaj na Balkanu limitiran i da pored energije, Rusija nema drugog utjecaja na Balkanu, te navodi da je najbolje sredstvo djelovanje Kremlja njegov utjecaj na balkanske podanike kako bi uspostavio ravnotežu sa Zapadom. [8] Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Nikola Samardžić u izjavi za N1 je naveo: “Putin je doživeo tri ozbiljna poraza u prethodnih nekoliko dana - glasanje u makedonskom parlamentu, glasanje u grčkom parlamentu i glasanje u britanskom parlamentu - to su tri odluke koje odbacuju Putinovu ideju podele i razaranja Evropske unije i NATO pakta i zaoštravanje etničkih odnosa”[9] Ruski analitičar Nikita Bondarjev je u svom članku “Putinova poseta Beogradu ili – nije baš sve tako jednostavno” navodi da ova posjeta upravo predstavlja početak Vučićeve predizborne kampanje za vanredne parlamentarne izbore koje je on sam najavljivao u prethodnim sedmicama.[10] Drugi ruski analitičar Maxim Samorukov navodi da se Vučić nalazi u nezgodnoj poziciji, jer srbijansko rukovodstvo „ne zna kako da se riješi“ ruskog utjecaja, koje Beogradu ne daje mnogo „manevarskog prostora“ u pogledu pregovora sa Kosovom. Samorukov također navodi: „Moskva nema razloga da podrži ultimativno rješenje konfikta na Kosovu, jer ne bi ništa dobila iz ovog poteza, ali bi mogla izgubiti svoj utjecaj u ovom regionu.“[11]   Implikacije na Bosnu i Hercegovinu Posjeta ruskog predsjednika može se posmatrati, kako navodi Jasmin Mujanović, kao “regionalni anti-NATO” samit. Iako je o Bosni i Hercegovini, barem zvanično, bilo veoma malo govora, samo prisustvo člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorada Dodika, kao de facto, člana srbijanske delegacije, kao i njegov zasebni sastanak sa ruskim predsjednikom nagovještavaju nastavak srpske antidržavne i anti-NATO politike. Indikativno je da je 2014. godine održano najmanje 5 zvaničnih sastanaka između Dodika i Putina. S tim u vezi može se očekivati agresivnije političko djelovanje RS i Srbije u sprječavanju priključivanja Bosne i Hercegovine NATO-savezu. Međutim za dublju i jasniju sliku ruske politike prema Balkanu i Bosni i Hercegovini potrebno je analizirati ruske političke analitičke izvještaje, te pomno pratiti dešavanja na političkoj sceni. Jedan takav izvještaj je “Moguća međunarodna “paketna rješenje” za balkanska pitanja” koju je objavio Ruski savjet za međunarodne odnose dan nakon Putinove posjete Beogradu.[12] S druge strane važno je, također, sagledati i rusku ulogu u Hrvatskoj, te njene implikacije na Bosnu i Hercegovinu.[13]   [1]  ZVANIČNA POSЕTA PRЕDSЕDNIKA RUSKЕ FЕDЕRACIJЕ, Zvanična webstranica Predsednika Republike Srbije, 17.1.2019, https://www.predsednik.rs/lat/pres-centar/vesti/zvanicna-poseta-predsednika-ruske-federacije [2]  “Vučić: Nikada nećemo zaboraviti ruski veto u Savjetu bezbjednosti”, N1, 17.1.2019, http://ba.n1info.com/Regija/a310153/Vucic-o-ruskom-vetu.html [3]  “Bosniaks say they will agree to anything if we adopt a policy of joining NATO, but we, the Serbian part, do not accept this. In other words, it will take us time to make use of our election results.” Vidjeti:”Meeting with Chairman of Bosnia and Herzegovina Presidency Milorad Dodik”, 17.1.2019, President of Russia, http://en.kremlin.ru/events/president/news/59694 [4]  “The establishment of all bodies of power has been completed in Republika Srpska, and they are operating normally. But the situation in Bosnia and Herzegovina as a whole remains at the level of a technical mandate. Some people there are not satisfied with their results, which is why the process is taking time.” Vidjeti: ”Meeting with Chairman of Bosnia and Herzegovina Presidency Milorad Dodik”, 17.1.2019, President of Russia, http://en.kremlin.ru/events/president/news/59694 [5]  Cristina Maza, “Russia’s Vladimir Putin Travels To The Balkans To Push Against Nato Membership, Slams U.S. Interference”, Newsweek, 16.1.2019, https://www.newsweek.com/russia-vladimir-putin-travels-balkans-push-against-nato-membership-slams-us-1294734 [6]  Lavrov: Rusija se ne može složiti s pristupanjem BiH NATO-u, Al Jazeera, 16.01.2019, http://balkans.aljazeera.net/vijesti/lavrov-rusija-se-ne-moze-sloziti-s-pristupanjem-bih-nato-u [7]  NATO, church & brotherhood of arms: Vladimir Putin visits Belgrade, Russia Today, 18.01.2019 https://www.rt.com/news/449079-putin-serbia-church-nato/ [8]  Dimitar Bechev, “The Belgrade visit was Putin’s best gift to Vučić”, 18 Jan 2019, Al Jazeera https://www.aljazeera.com/indepth/opinion/belgrade-visit-putin-gift-vucic-190117201848733.html [9]  Žaklina Tatalović, “Gosti N1: Putinova poseta ima pre svega unutrašnjopolitički značaj”, N1, 17.1.2019., http://rs.n1info.com/Vesti/a452770/Gosti-N1-Putinova-poseta-ima-pre-svega-unutrasnjopoliticki-znacaj.html [10]  Nikita Bondarjev, “Putinova poseta Beogradu ili – nije baš sve tako jednostavno”,Koreni.rs, http://www.koreni.rs/putinova-poseta-beogradu-ili-nije-bas-sve-tako-jednostavno/ [11]  Maxim Samorukov „Escaping the Kremlin’s Embrace: Why Serbia Has Tired of Russian Support“, The Moscow Times, 22.1.2019, https://themoscowtimes.com/articles/escaping-the-kremlins-embrace-why-serbia-has-tired-of-russian-support-64242 [12]  Russian International Affairs Council, “Possible International “Package Solution” Formats on the Balkans Issue”, 18.1.2019, http://russiancouncil.ru/en/analytics-and-comments/analytics/possible-international-package-solution-formats-on-the-balkans-issue/ [13] Theodore Karasik , „If Croatia joins the Eurozone, it would give Russia its greatest weapon in Europe“, Euronews, 22.1.2019, https://www.euronews.com/2019/01/22/if-croatia-joins-the-eurozone-it-would-give-russia-its-greatest-weapon-in-europe-view

Revizionisti su većinom pojedinci koji dovode u pitanje utvrđene činjenice, a u rjeđim slučajevima vlade. Ova odluka Vlade RS stavlja punu odgovornost na vladu ovog bosansko-hercegovačkog entiteta, te na Narodnu skupštinu, čije zaključke vlada izvršava, za formiranje tijela za utvrđivanje „alternativnih činjenica“ u odnosu na nalaze međunarodnih sudova, te za ishode njihovog rada. Zvanično i institucionalno negiranje genocida povlači za sobom institucionalnu odgovornost.   Mediji su izvijestili da je Vlada RS 7. februara ove godine formirala dvije komisije: Komisiju za istraživanje  stradanja u Srebrenici i Komisiju za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu tokom proteklog rata. U obje ove komisije imenovani su pojedinci iz različitih država, da bi se stekao dojam da je riječ o međunarodnim tijelima. Formiranje ove dvije komisije izvršeno je uprkos činjenici da su dva zvanična međunarodna tijela, formirana od strane Organizacije ujedinjenih nacija, dali svoj sud o ovim događajima. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) djelovao je od 1993. do 2017. i bavio se ratnim zločinima na ovom prostoru. On je „nepovratno promijenio reljef međunarodnog humanitarnog prava“ i utvrdio sudsku istinu o događajima u Bosni i Hercegovini tokom rata 1992-1995. Međunarodni sud pravde (ICJ), kao glavni sudski organ Organizacije ujedinjenih nacija, utvrdio je karakter rata u Bosni i Hercegovini, izvršenje Genocida u Srebrenici i oko nje u ljeto 1995., te izvršenje zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina širom Bosne i Hercegovine. Njihovo formiranje znači neprihvatanje sudske istine organa Ujedinjenih nacija i pokušaj kreiranja novog narativa zaogrnutog u plašt navodnog međunarodnog karaktera tih komisija. Novi narativ je ustvari pokušaj revizije utvrđenih činjenica. Ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid se mogu utvrđivati na razne načine. Najteži način dokazivanja, ujedno i najpouzdaniji, jeste sudska istina. Ona se zasniva na pravilima dokazivanja, strogim procedurama, pretpostavki nevinosti optuženog i drugim elementima materijalnog i procesnog prava. Zbog te strogosti sudska istina nekada znači minimalističko utvrđivanje istine. Zato je, naprimjer, utvrđeno izvršenje Genocida protiv Bošnjaka samo na ograničenom lokalitetu (u Srebrenice i oko nje) i u ograničeno vrijeme (ljeto 1995. godine). Drugi način dokazivanja izvršenog genocida je putem naučnog istraživanja. To se odnosi, naročito na genocide izvršene prije Drugog svjetskog rata. Tada nije bilo sudova koji bi utvrdili sudsku istinu već je moguća jedino naučna istina koja se zasniva na pravilima naučne metodologije. Sudovi mogu da se izjašnjavaju o tome da li je ta metodologija strogo i odgovorno slijeđena. Naučna istina može da ide dalje od sudske istine. Zato, naprimjer, neki stručnjaci za genocid, kao što je Samantha Power, kada govore o zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini 1992-1995, godine koriste termin „Bosanski genocid“. Svaki genocid prati njegovo negiranje od počinilaca ili njihovih simpatizera, te se negiranje smatra posljednjom fazom u izvršenju genocida. Jedan od suptilnih načina negiranja genocida jeste njegova relativizacija, te revizionizam historije genocida. Revizionisti dovode u pitanje  činjenice (broj žrtava), odgovornost (“sve strane su krive”), razvijaju nove paradigme („dvostruki genocid“) i tako dalje. Revizionisti su većinom pojedinci koji dovode u pitanje utvrđene činjenice, a u rjeđim slučajevima vlade. Ova odluka Vlade RS stavlja punu odgovornost na vladu ovog bosanskohercegovačkog entiteta, te na Narodnu skupštinu, čije zaključke vlada izvršava, za formiranje tijela za utvrđivanje „alternativnih činjenica“ u odnosu na nalaze međunarodnih sudova, te za ishode njihovog rada. Zvanično i institucionalno negiranje genocida povlači za sobom institucionalnu odgovornost. Razmotrimo jednu analogiju. Tokom 1945. i 1946. godine u Nurembergu (Njemačka) održana su suđenja nacističkim vođama. Njima je sudio Međunarodni vojni tribunal formiran na osnovu Londonskog sporazuma od 8. augusta 1945. Sporazum su sklopile SAD, Velika Britanija, SSSR i Francuska. Ovaj sporazum je kasnije prihvatilo još 19 država. Presude ovog tribunala izrečene su 1. oktobra 1946. godine. Ako bismo gledali izvor autoriteta ovog tribunala (inicijalni sporazum pet država pobjednica, kome pristupa još 19 država) i uporedili ga sa autoritetom Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde našli bi da su ova dva posljednja mnogo autoritativnija tijela. Međutim, nikome nije naumpalo da nakon presuda u Nurembergu formira komisije koje bi ispitivale ono o čemu je utvrđena sudska istina. Nacisti su bili poraženi, i idejno i vojno, a njemački narod se pripremao za teško suočavanje s istinom i zločinima počinjenim u njegovo ime. Ako se nema snage za suočavanje s istinom onda se formiraju komisije. U našem javnom diskursu posljednjih petnaest godina govori se intenzivno o evropskim standardima. Kažnjavanje negiranja utvrđenog genocida jeste evropski standard.

Danas u posljepodnevnim satima na Međunarodni aerodrom Sarajevu stigle su predstavnice udruženja žrtava genocida u BiH. Za naš program Predsjednica udruženje Majke enklava Žepa i Srebrenica Munira Subašić je u javljanju sa aerodroma za radio BIR rekla da nakon jučerašnjeg slavlja već danas ih čekaju nove borbe.

Nastavljajući pozitivnu praksu promocije i podrške akciji prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra u Studentskom centru Islamske zajednice u Sarajevu u organizaciji Ureda za zeklat održana je radionica za studente o ovoj važnoj temi. Cilj radionice jeste informisanje ali i otvaranje komunikacije sa mladim ljudima kazao je rukovodilac ureda za zekat Vehid ef. Arnaut.

 Danas je inauguralnim govorom direktorice za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji za proširenje EU Genoveve Ruiz Calavera otvoren projekat „Moje mjesto u Evropi: izgradnja i promocija dijaloga o EU integraciji“. Projekt će trajati narednih pet mjeseci i bit će realiziran u šest medresa u BiH, a najbolji učesnici na predavanjima i radionicama će imati priliku da posjete EU u Briselu.„Čvrsto smo uvjereni da svaki pojedinac, a posebno vjerski lideri, imaju veoma važnu ulogu u promociji kulture dijaloga, razumijevanja i međusobnog poštivanja. Stoga smatramo da Islamska zajednica u BiH predstavlja važan faktor u EU integracijama Bosne i Hercegovine kroz promoviranje forme islama sukladne evropskoj tradiciji, forme islama koja je zasnovana na sistemu koegzistencije, a to je za nas veoma važna vrijednost jer je Evropska unija bazirana na jedinstvu koje poštuje različitost. Svi ste vi Evropljani, a naša dužnost je da vas pripremimo da postanete dio ove moram reći divne porodice koja se zove Evropska Unija čiji članovi su odlučili da se drže zajedno i u dobrim i u teškim vremenima“, proučila je direktorica Genoveva Ruiz Calavera. Pomenuti projekat realizira Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH uz podršku Evropske unije. Obzirom da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini smatra da je integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju jedan od glavnih temelja za promicanje mira i prosperiteta među narodima i kulturama u regiji, projekat je usmjeren ka povećanju informisanosti mlade populacije kada je riječ o integraciji Bosne i Hercegovine u EU ali i njenoj važnosti kao i benefitima koje ona sa sobom donosi za naše društvo u cjelini. Ciljna grupa su prvenstveno učenici medresa sa kojima će se kroz različite aktivnosti raditi na upoznavanju sa Evropskom unijom i njenim temeljnim principima, ali i pokazati kompatibilnosti između islamskih i vrijednosti koji se promoviraju u EU. „Bosanski muslimani su Evropljani i oni Evropi ne pripadaju samo geografski, nego duhom, historijom, kulturom, umjetnošću i vrijednostima koje dijele sa drugim evropskim narodima. Kroz ovaj projekat naši mladi će naučiti da su, za razliku od ratova, mnogo duži periodi kada su različiti narodi živjeli u interakciji koja ih je obogaćivala“, istaknuo je između ostalog na otvaranju ovog društveno veoma značajnog direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Razim Čolić. Današnjem otvorenju prisustvovali su reisu-l-ulema Husein ef, Kavazović, šef Delegacije EU i njen specijalni predstavnik za BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark, te direktori, profesori i učenici medresa.  (MINA)

Sarajevo, 20. mart 2019. (MINA) – Danas je u organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice održano predramazansko savjetovanje za imame. Savjetovanju je prisustvovao i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović te muftije, predsjednici mešihata, glavni imami, dekani i direktori odgojno-obrazovnih institucija Islamske zajednice.

Drugostepenom (konačnom) presudom bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić proglašen je krivim za genocid i druge teške zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine, ali ne i za počinjenje genocida u sedam bh. općina.

„U BiH nemamo zakon o zabrani negiranja ratnih zločina, genocida itd., ali ja vjerujem da će biti potpuno druga situacija sad kad imate presudu i kad neko bude konkretno tog čovjeka veličao, nepoštivao odluku suda. U najmanju ruku to može da ima političke posljedice.“

Knjiga „Muhaddise – učenjakinje u islamu“, autora Mohammada Akrama Nadwija biće promovisana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u srijedu.

U organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke upriličeno je Predramazansko savjetovanje reisu-l-uleme sa rukovodiocima organizacionih jedinica IZ u BiH pod nazivom „Ramazan, duhovna snaga i zaštita“. Program koji je predviđen u dvije sesije započeo je u 10 sati a učesnici su bili direktor Uprave za vjerske poslove Ismail ef. Smajlović, dr. Meliha Bijedić, mr. Mustafa Gobeljić i Ekrem Tucaković koji je govorio umjesto dr. Dževada Hodžića koji je opravdano izostao sa skupa.

Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić danas se suočio s konačnom presudom za počinjeni genocid i najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, kada je BiH bila izložena ratnoj agresiji. Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

Izjave zločinca Karadžića 

Članovi grupe Antidayton, udruženja i žrtve Genocida u BiH postavili su danas transparente ispred suda u Hagu. Na jednom od njih je istaknuta poruka s kojom se poistovjećuje Karadžić s nacističkom ideologijom i Hitlerom.

Komentari žrtava i osoba koje se preko dvadeset godina bore za pravdu

Medunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove ima mandat da obavlja više ključnih funkcija Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR) i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). "Obavljajući svoje mnogobrojne funkcije, Mehanizam čuva naslijeđa ova dva pionirska ad hoc međunarodna krivična suda i nastoji da primjenjuje najbolju praksu na polju međunarodnog krivičnog pravosuđa."- navode na internet stranici Suda.