Mostar je više od pet stoljeća središte naučne raskoši

Okrugli sto pod nazivom "Mostar središte nauke i umjetnosti u XVI i XVII stoljeću", kojeg su sinoć organizirali Univerzitet "Džemal Bijedić", Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) podružnica Mostar i Karađoz-begova medresa, osvijetlio je mnoge dragocjene historijske činjenice o raskošnom kulturno historijskom, književnom i naučnom nasljeđu u ovom gradu.

U tematski prilagođenim izlaganjima, rektor Univerziteta dr. Elvir Zlomušica, emeritus dr. Elbisa Ustamujić, predsjednica VKBI Mostar, zatim dr. Ismet Bušatlić, dr. Munir Drkić i mostarski muftija Salem ef. Dedović, aktualizirali su začetke, razvoj, koncepte i doseg osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u Mostaru.

Govorili su o ovim temama kroz primjere djelovanja deset mostarskih medresa, posebno Karađoz-begove, jedne od najpoznatijih u BiH tokom osmanske vladavine, zatim djelovanja deset javnih biblioteka, mekteba, mualimhana, i posebnih naučnih katedri, kao što je to bio slučaj sa katedrom Mesnevije, zatim kroz primjere književnih i naučnih djela pisanih rukom Mostaraca.

Prof. dr. Ismet Bušatlić je argumentirao položaj žene i njenu ulogu u obrazovnim procesima.

- Nema nikakve dileme da žene nisu jednako i ravnopravno učestvovale u javnom životu Mostara, o čemu svjedoče brojni dokumenti i historijske činjenice - kazao je Bušatlić.

Kroz hronologiju savremenog visokog obrazovanja u Mostaru, rektor Zlomušica ja predstavio sadašnju strukturu Univerziteta, napominjujući da mnogi univerziteti u svijetu, pogotovo u regionu, nemaju priliku početke visokog obrazovanja tražiti u XVI i XVII stoljeću, kao štto to može Mostar.

Na skupu je istaknuto da je do dolaska Osmanlija na prostoru Bosne i Hercegovine teško govoriti o organiziranim oblicima obrazovanja, a oni se uglavnom vežu za religijske zajednice. Pred kraj osmanske vladavine i dolaskom austrougarske administracije tokovi obrazovanja poprimit će sasvim drugačije oblike.

U pregledu istaknutih pjesnika na orijentalnim jezicima prof. dr. Ustamujić ukazala je na njihovu široku obrazovanost i posvećenost ljepotama rodnoga grada. Citirala je mišljenje Miroslava Krleže, koji je u svojim tekstovima rado isticao divljenje medresanskim obrazovanjem njegovanim na prostoru Bosne i Hercegovine.

- U medresama su se proučavale islamske nauke: tefsir, hadis, etika, tesavuf, te filološke nauke: gramatika, metrika, prozodija, logika, teorija dokaza, geometrija, algebra, astronomija, teorija tijela u njihovom kretanju i mirovanju, metafizika, medicina, poljoprivreda itd..“- podsjetila je Ustamujić.

Osnivanje katedra Mesnevije, koju je svojom vakufnamom ustanovio Derviš paša Bajezidagić, početkom XVII stoljeća upućuje na zaključak da su i predavači i slušaoci morali biti na visokom stepenu obrazovanja, o čemu je govorio profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Munir Drkić.

- Mi se, osim toga, trebamo ponositi i činjenicom što je  svojim pjesništvom i književnim radom Derviš paša Bajezidagić zapravo postavio temelje iranistike u Bosni i Hercegovini -  kazao je on.

U analizi naučno obrazovnih ustanova Mehmed bega Karađoza mostarski muftija Dedović akcentirao je zapravo sam tok kulturno historijskog kontinuiteta izrastanja Mostara, ne samo na naučnom polju već i u svim drugim vidovima kulture i civilizacije.

- Mostar je uzor i primjer uzornog, darovitog i naprednog centra u svakom pogledu. Takav Mostar i takva kulturna i obrazovna klima rezultat je jednog istančanog odnosa prema obrazovanju u cjelini i mi ovim okruglim stolom osvjetljavamo samo jedan dio našeg ukupnog nasljeđa. Ova tema zaslužuje mnogo širu elaboraciju posebno organiziranog naučnog skupa -  poručio je muftija.

(H.E./Preporod.info)