Svjetska banka upozorava: Rat na Bliskom istoku donosi skuplje gorivo i hranu

Svjetska banka upozorila je da će rat Izraela i Irana, u koji su se uključile i Sjedinjene Američke Države te koji je izazvao poremećaje širom Bliskog istoka, usporiti globalni ekonomski rast na najnižu stopu od pandemije COVID-19.

U izvještaju koji prenosi Agencija Anadolija ovaj rat se opisuje kao „sukob na Bliskom istoku“.

U najnovijem izvještaju o globalnim ekonomskim izgledima, Svjetska banka procjenjuje da će globalni rast u 2026. godini iznositi 2,5 posto, u odnosu na 2,9 posto u 2025. godini. Kao glavni razlozi navode se rast cijena energije, inflacije i troškova zaduživanja.

Banka je saopćila da su prognoze za dvije trećine svjetskih ekonomija snižene u odnosu na januarske procjene. Očekuje se da će globalni rast u 2027. godini porasti na 2,8 posto, ali će i dalje ostati 0,4 procentna poena ispod prosjeka iz prethodne decenije.

Prema izvještaju, zatvaranje Hormuškog moreuza ozbiljno je poremetilo energetska tržišta. Očekuje se da će cijena sirove nafte Brent u prosjeku iznositi 94 dolara po barelu tokom 2026. godine, što je 36 posto više nego godinu ranije, pod pretpostavkom da se najveći poremećaji stabiliziraju tokom jula.

Poskupljenje hrane

Prognozira se i značajan rast cijena gnojiva, što bi moglo dodatno povećati cijene hrane na svjetskom tržištu. Zbog toga bi globalna inflacija mogla porasti na četiri posto u 2026. godini, u odnosu na 3,3 posto godinu ranije.

Svjetska banka upozorava da bi, u slučaju ozbiljnijih poremećaja u snabdijevanju energijom i finansijskim tržištima, globalni rast mogao pasti na svega 1,3 posto, dok bi inflacija mogla porasti na 4,4 posto.

Rast zemalja u razvoju mogao bi pasti na 3,6 posto u 2026. godini, što bi bio najniži nivo od pandemije, nakon 4,4 posto zabilježenih u 2025. godini. Oporavak na 4,2 posto očekuje se tek 2027. godine.

Najveće posljedice očekuju se u ekonomijama Zaljeva koje su direktno pogođene ratom. Njihov rast mogao bi pasti sa 3,9 posto u 2025. godini na gotovo nulu tokom 2026. godine.

Svjetska banka procjenjuje da bi se rast u tim ekonomijama mogao oporaviti na oko pet posto tokom 2027. i 2028. godine, kako se trgovina bude normalizirala i započeli programi obnove.

Kao odgovor na krizu, banka je najavila da će odmah staviti na raspolaganje između 50 i 60 milijardi dolara kroz postojeće finansijske instrumente, uključujući 25 milijardi dolara unaprijed dogovorenog finansiranja.

Sredstva će moći biti korištena za programe socijalne zaštite, jačanje fiskalnih kapaciteta država, obrtni kapital te podršku likvidnosti kompanija i poljoprivrednih proizvođača.

Više od 30 država već sarađuje sa Svjetskom bankom na unapređenju spremnosti za odgovor na krizu. Ukoliko rat i njegove ekonomske posljedice potraju, podrška bi mogla biti povećana na između 80 i 100 milijardi dolara tokom narednih 15 mjeseci.

Prema regionalnim projekcijama, Južna Azija ostat će najbrže rastuća regija svijeta sa stopom rasta od 6,3 posto u 2026. godini, iako je to manje u odnosu na sedam posto godinu ranije.

Rast u podsaharskoj Africi mogao bi pasti na četiri posto prije oporavka na 4,4 posto u 2027. godini, dok se pritisci uglavnom povezuju s inflacijom i rastom cijena hrane izazvanim nestašicom gnojiva.

U istočnoj Aziji i Pacifiku rast bi mogao usporiti na 4,2 posto u 2026. godini, prije blagog oporavka na 4,4 posto godinu kasnije.

Za Evropu i Centralnu Aziju predviđa se usporavanje na 2,1 posto u 2026. godini, uz rast na 2,3 posto u 2027. godini.

Latinska Amerika i Karibi trebali bi ostvariti rast od 2,2 posto u 2026. i 2,5 posto u 2027. godini.

Regija Bliskog istoka, Sjeverne Afrike, Afganistana i Pakistana mogla bi usporiti na 1,6 posto u 2026. godini, prije oporavka na pet posto u 2027. godini.

Izvještaj upozorava i na rastući javni dug, koji dodatno ograničava sposobnost zemalja u razvoju da odgovore na krize i finansiraju dugoročne razvojne prioritete.

Prema podacima Svjetske banke, ukupni državni dug zemalja u razvoju porastao je sa manje od 40 posto bruto domaćeg proizvoda 2010. godine na više od 70 posto danas.

(Preporod.info)