Uz godišnjicu Instituta za jezik i obilježavanje Dana maternjeg jezika

Tako je danas na Dan maternjeg jezika, Institut za jezik na Filozofskom fakultetu upriličio obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika uz predstavljanje Instituta.

O radu Instituta za jezik nekad i danas govorili su bivši direktor Instituta profesor Josip Baotić te sadašnji direktor Alen Kalajdžija.

Oni su podsjetili da je početkom razvoja književno-jezičke politike u BiH osnovan i Institut za jezik 1972. godine, kao naučnoistraživačka institucija koja je realizirala istraživačke projekte.

Također je na Filozofskom fakultetu otvorena i izložba dokumenata i radova Instituta, a prigodna predavanja za učenike srednjih škola bit će održana u Biblioteci Sarajeva.

Hadžem Hajdarević, autor izložbe, naveo je da je riječ o izložbi o radu Instituta, istakavši da je Institut primarno naučna institucija koja se predstavlja studentima, istraživačima i svima onima koji žele da unaprijede znanje o jeziku.

Govoreći o Danu maternjeg jezika, koji se danas obilježava direktor Instituta za jezik Alen Kalajdžija rekao je da je današnji dan prilika da se govori o tome da svaki pojedinac, svaka zajednica imaju pravo na imenovanje i upotrebu maternjeg jezika u punom značenju te riječi.

Kalajdžija se složio s tim da se jezik u BiH nerijetko zloupotrebljava u političke svrhe.

Profesor Josip Baotić rekao je da maternjih jezika ima koliko ima naroda, tako da mi u BiH uvjetno rečeno obilježavamo dan tri maternja jezika, podsjetivši da se nekad govorilo o jednom maternjem jeziku s tri naziva.

Govoreći o jezičnim purizmima on je naveo da se purizam u krajnjoj liniji javlja kada želimo da se odvojimo, kada želimo da se ogradimo te da njega nose one snage koje ne žele zajedništvo.

-Čini mi se da prijeti opasnost i našim trima standardima u BiH da te purističke tedencije dođu do izražaja - naveo je Baotić.

Naglasio je da u svojim radovima ističe da govori triju naroda pripadaju jednom jeziku, te da je druga stvar što svaki od tih naroda ima pravo da jezik nazove imenom koji mu je najbliži.

-Ono što se treba razdvojiti je na jednoj strani jezik kao objekt istraživanja, izučavanja i jezik kao komunikacijsko sredstvo.

Jezik kao komunikacijsko sredstvo bi trebao da ima potpuniju slobodu a kada je u pitanju objekt svodimo jezik na strukturu. Ta struktura je ista i o njoj se govori jednako kada je u pitanju i bosanski i hrvatski i srpski - rekao je Baotić.

Manifestacija „Dani Instituta za jezik“ organizirana je povodom 45 godina od osnivanja Instituta, 85 godina od rođenja Alije Isakovića te 20 godina od njegove smrti, a konkretan datum je odabran na osnovu samog datuma otvaranja Instituta, 4. marta, kao i 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika.

(FENA)