Bosna nije bila tamni vilajet

Knjigu su promovirali doc. dr. Azem Kožar i književnik Idriz Hodžić.  Na promociji su se prisutnima obratili i direktor Narodne biblioteke Mostar – koja je organizirala promociju – Rasim Prguda, te u ime izdavača mr. Bajruzin Hajro Planjac.

Iako je bila u strašnim finansijskim i političkim okolnostima osmanskoj Turskoj početkom 19 stoljeća nije padalo na pamet da ustupi ili proda bosansku teritoriju. Naprotiv, kako je istakao akademik Šljivo, sultan je poticao bosanski narod da brane i čuvaju svoju zemlju za sebe sve dok to budu mogli.

Bosna nije, niti je moguće govoriti na osnovu historijskih činjenica, tamni vilajet. Pojam tamnog vilajeta skrojen je negdje drugdje i za neke druge potrebe, osnovne su poruke sa promotivnog obraćanja akademika Šljive.

Profesor Šljivo je originalan u jedinstvenom pristupa historijskoj nauci, sve spoznaje bazira na istraživačkom radu izbjegavajući pri tome mogućnosti prepisivanja i citiranja drugih histročara. Prema pokazateljima do koji se može doći  na osnovu čitanja njegovih historijskih monografija čitalac će nesumnjivo prepoznati neiscrpnu energiju istrajnog istraživača.  „Sklapati historijsku predstavu na bazi historijskih izvora  u cjelinu slično je da na osnovu par kapljica vode sudite o strukturi mora. S druge strane to je jedini način da se dođe do historijske istine. Sve drugo je politikantstvo, „presipanje iz šupljeg u prazno“, dodavanje subjektivnog suda nečemu što je poznato, rad po političkom zadatku itd. Prava predstava se stiče samo na bazi arhivističkih istraživanja“, govoreći o vrijednostima knjige kazao je doc.dr. Kožar.

Kožar se osvrnuo i nepravedno zapostavljanje naučnog rada Galiba Šljive kojeg su ga birokratizirane naučne ustanove redovno hvalile, ali nikada nisu našle za shodno da mu dodijele najveće akademsko zvanje, člana Akademije nauka Bosne i Hercegovine.

Književnik Idriz Hodžić u svom izlaganju apostrofirao je činjenicu kako se na osnovu Šljivinih istraživanjima mogu dobiti odgovori o najburnijem periodu postojanja Bosne i Hercegovine. „Radi se o vremenu kad se pripremao odlazak osmanlija i dolaska Austrougarske monarhije. Kada se radovi profesora Šljive sagledaju u cjelini jasno je da su svi njegovi radovi u ovoj ediciji zasnovani na historijskim izvorima prvog reda i predstavljaju iznimno važan doprinos historiji Bosne i Hercegovine, balkanskih država i historiji Evrope“, ocijenio je Hodžić.

U razgovoru za radio BIR, emisiju „Naša južna baština“ akademik Šljivo kako su njegova istraživanja o dva izlaza Bosna i Hercegovina imala dva izlaza na more bila je prekretnica da se  ozbiljnije pozabavi ovim pitanjem. Tenzije naših susjeda da uzmu dio Bosne i Hercegovini bile su prisutne još od početka 19 stoljeća, Austrije u prvom redu, potom Srbije i Crne Gore. Sasvim je neobična historijska činjenica da su Austrija, Francuska, Rusija, Italija, Pruska, počele osnivati konzulate u Bosni i Hercegovini a da nisu imali svoje podanike u Bosni i Hercegovini niti su imali potrebe braniti bilo čije političke pozicije u unutrašnjosti zemlje. „Bila je u pitanju teritorija bogata prirodnim bogatstvima“, pored ostalog u razgovoru za naš radio podvukao je Šljivo.

Emisija je u programu radija Bir u 15:30 minuta.