Muftijstvo sarajevsko predstavilo projekat sanacije nišana i kaburova u haremu Hadžijske džamije
Muftijstvo sarajevsko predstavilo je danas projekat sanacije nišana i kaburova u haremu Vekil-Harč Mustafine džamije, poznatije kao Hadžijska džamija, s ciljem očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa Bošnjaka muslimana i podizanja svijesti o značaju vakufske i memorijalne baštine.
Nakon džuma-namaza u haremu džamije upriličena je prezentacija dosad izvedenih radova, tokom koje je ukazano na ugroženost brojnih mezaristana i vakufa te potrebu njihovog sistemskog očuvanja.
Obraćajući se prisutnima, muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus naglasio je da obnova nišana i mezarja nije važna samo zbog zaštite kulturnog naslijeđa, nego i zbog upoznavanja vlastite prošlosti.
– Nije ovdje samo važno obnavljati ovo kulturno naslijeđe i blago, nego na taj način učimo o sebi. Mnogi imami koji su godinama službovali u ovoj džamiji prolazili su pored ovih mezara i kaburova, a nisu znali ko je ovdje ukopan. To znaju stručnjaci koji se bave našom historijom i kulturnim naslijeđem – kazao je muftija Grabus.
Istakao je kako je obrazovanje i poznavanje vlastitog naslijeđa jedan od važnih preduslova očuvanja identiteta te izrazio zadovoljstvo što je projekat naišao na podršku stručnjaka i ljudi posvećenih zaštiti kulturne baštine.
Muftija Grabus zahvalio je arheologu Adnanu Muftareviću na podršci projektu od njegovog početka, kao i Esadu Veskoviću i stručnom timu koji je radio na sanaciji nišana. Posebnu zahvalnost uputio je Malik-ef. Šljivi i Samedu Omerdiću, koji su koordinirali aktivnosti. Posebno je istaknuo doprinos vakifa hadži Čanija Tafiloskog iz Labuništa, koji je podržao projekat nakon što je saznao za njegovu realizaciju.
– Kada je pročitao vijest da želimo nešto uraditi za naše kulturno naslijeđe, odmah me nazvao i rekao: “Muftija, ja hoću da budem dio ovoga programa i projekta” – prenio je muftija Grabus.
Govoreći o značaju naslijeđa, podsjetio je na historijsku ulogu Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva, Novog Pazara i Skoplja, te naglasio da su vakifi i graditelji prošlih vremena djelovali vođeni istim nijetom i vjerom koja i danas povezuje muslimane ovih prostora.
O historijatu harema Hadžijske džamije govorio je arheolog Adnan Muftarević, podsjetivši da je džamiju sredinom 16. stoljeća podigao Vekil-Harč Mustafa, jedan od najbližih saradnika Gazi Husrev-bega. Istakao je da je ovaj prostor stoljećima bio mjesto okupljanja i ispraćaja sarajevskih hadžija na put prema Mekki.
Muftarević je naglasio da je projekat sanacije omogućio očuvanje vrijednih nadgrobnih spomenika i identifikaciju ličnosti koje su obilježile vjerski, obrazovni i društveni život Sarajeva. Među njima su sarajevski muftija Šakir-ef. Mujidović, njegova kćerka Mulija, poznata po učenosti, kao i brojni muderisi, vakifi i članovi uglednih sarajevskih porodica, uključujući porodicu Morić.
Posebno je istakao da su nišani i harem prije početka radova bili u lošem stanju te ocijenio da ovaj projekat može predstavljati početak šire akcije obnove historijskih harema i mezaristana u Sarajevu i drugim sredinama.
Radovi su realizirani u organizaciji Muftijstva sarajevskog, a izveli su ih stručnjaci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine predvođeni Esadom Veskovićem, načelnikom Odjeljenja za konzervaciju, uz nadzor Zavoda za zaštitu spomenika Kantona Sarajevo.
(S.S./Preporod.info)
