U Turskoj objavljena knjiga o teološkoj misli Huseina Đoze, autora Sameda Omerdića
U izdanju izdavačke kuće Berikan Yayınevi iz Ankare nedavno je objavljena knjiga Bosnalı Âlim Husein Cozo’nun İtikadî Görüşleri: Gelenek ile Modernite Arasında (Teološka misao Huseina Đoze: Između tradicije i moderniteta), autora dr. Sameda Omerdića.
Knjiga je rezultat istraživanja reformističke islamske misli kroz pisani opus Huseina Đoze, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih muslimanskih teologa 20. stoljeća.
Prije svega, autor Omerdić svrstava Đozu u plejadu učenjaka koji su održavali vezu s klasičnom islamskom tradicijom, ali, s druge strane, suočeni s novim okolnostima, nudili su nova tumačenja i ideje.
Primarnom odrednicom Đozine interpretativne misli Omerdić ističe društveno-politički kontekst u kojem je živio i djelovao. Time se nastojalo autentičnije približiti Đozino intelektualno naslijeđe turskoj javnosti,
– Tokom ovog perioda, dešavanja poput zatvaranja vjerskih škola, džamija i obrazovnih institucija, te oduzimanja vakufa od muslimana, umnogome su utjecali na muslimansku zajednicu. U ovim teškim okolnostima, Đozo je uložio velike napore da zaštiti vjerski i kulturni identitet muslimanske zajednice i praktično je rizikovao svoj život za tu stvar – naglasio je, pored ostalog, Omerdić.
Također, uočen je i nedostatak literature na turskom jeziku o islamskoj intelektualnoj i naučnoj tradiciji u bivšoj Jugoslaviji, posebno o vodećim ličnostima reformističkog usmjerenja. Iz tog razloga, objavljivanje ove knjige je i način da se popuni ta praznina na akademskom nivou. Cilj je, kako piše Omerdić u uvodnom dijelu, ponuditi određeni doprinos budućim generacijama u Turskoj koji će se baviti Đozinim likom i djelom.
U prvom djelu knjige autor tretira Đozin život i djelo te, između ostalog, i temeljne ciljeve škole mišljenja i časopisa El-Menar, koji su utjecali na oblikovanje njegovog intelektualnog naslijeđa. Osim toga, djelo akcentira i temu o razlozima zaostalosti muslimanskih zajednica na temelju Đozinog mišljenja.
U nastavku knjige je riječ o Đozinim doktrinarnim stavovima – teologija, poslanstvo i Objava. Analizirano je i njegovo razmatranje tema o postojanju i jedinstvu Boga, vjeri, Božijim atributima, Božijem određenju, sudbini, čovječanstvu, slobodnoj volji, Muhammedu, a.s., mu’džizama, dunjalučkom i zagrobnom životu, predznacima Sudnjega dana itd.
U trećem dijelu studije Omerdić je predstavio Đozine stavove o temama koje nisu dio temeljnih doktrinarnih pitanja, ali su značajne u kontekstu islamske teologije, odnosno ilmul-kelama: mu'tezilijska škola mišljenja, razum i Objava, islam i nauka, te naređivanje dobra i sprječavanje zla.
– Dvije temeljne karakteristike ističu se u Đozinoj misli. Prvo, nastojao je ispravno razumjeti temeljnu poruku islama vraćajući se Kur'anu i sunnetu. Drugo, razvio je tumačenja zasnovana na ova dva izvora koja bi zadovoljila potrebe savremenog života. U tom kontekstu, Đozo je podsticao da se ne ostaje samo unutar tradicionalnih okvira i podsticao je kritičko propitivanje; uvijek je naglašavao da su vrata idžtihada otvorena – potcrtao je Omerdić.
Recenziju knjige potpisuju prof. dr. Nedžad Grabus, Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. Ramazan Biçer, Fakultet islamskih nauka, Univerzitet Sakarya u Turskoj.
Djelo o Huseinu Đozi na turskom jeziku dio je autorove uže istraživačke oblasti kojom se bavi. Omerdić je Fakultet islamskih nauka i magistarski studij iz oblasti temeljnih islamskih nauka i savremene teologije na Katedri za akaid i ilmul-kelam završio u Bursi (Turska), a doktorirao je iz oblasti akaida na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
(Preporod.info)
