Goražde obilježilo Dan sjećanja na ubijenu djecu: "Zaborav bi bio druga smrt"

Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda obilježen je danas dostojanstveno i emotivno, uz poruke da istina o stradanju najmlađih ne smije biti prepuštena zaboravu niti smije izostati pravda za zločine počinjene tokom opsade grada od 1992. do 1995. godine.

U prisustvu porodica ubijene djece, predstavnika institucija, učenika, nastavnika i građana, program obilježavanja počeo je polaganjem cvijeća na centralno spomen-obilježje ubijenoj djeci Goražda, kao i na mezarjima Slatina i Gradina u Kopačima.

Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda uvršten je prije četiri godine u Kalendar značajnih događaja i ličnosti iz odbrambeno-oslobodilačkog rata, odlukom Gradskog vijeća Goražda. Ovogodišnje obilježavanje uključilo je i simbolični performans “Tražimo pravdu”, u kojem je učestvovalo 151 dijete iz osnovnih škola, vrtića, Amaterske pozorišne scene i Pop rock škole Centra za kulturu.

Tišina i poruke mališana koji su prošli ulicama grada podsjetili su na 151 prekinuto djetinjstvo tokom opsade Goražda.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i autor knjige “Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992–1995” Muamer Džananović podsjetio je da podaci govore o više od 548 ubijene i ranjene djece tokom opsade.

– Prije svega, zahvalan sam na inicijativi i činjenici da su moja istraživanja konsultovana i pomogla da se ovaj datum odredi kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda tokom opsade. Smatram da je ovo ujedno i dan kada se trebamo sjećati ranjene djece, djece kojoj su ubijeni ili ranjeni članovi porodice, kao i sve djece koja su preživjela opsadu, pretrpjela teške traume i koja će posljedice tih trauma vjerovatno nositi cijelog života. Utvrdio sam okolnosti 548 ubijene i ranjene djece i o tome objavio knjigu prije jedanaest godina. Istraživanja sam u međuvremenu nastavio i uspio evidentirati još troje djece ubijene tokom opsade Goražda. Podaci o njima bit će uneseni u drugo izdanje knjige – kazao je Džananović.

Naglasio je da za višegodišnje granatiranje civilnih ciljeva i stradanje velikog broja civila, među kojima i djece, još nema presude koja bi jasno imenovala odgovorne.

– Goražde je eklatantan primjer selektivnog pristupa pravdi i ozbiljnog institucionalnog propusta, prije svega tužilaštava, da se žrtvama i njihovim porodicama osigura barem minimum satisfakcije kroz sudski utvrđenu istinu i kažnjavanje odgovornih – rekao je Džananović.

Prvo masovno ubistvo djece u Goraždu dogodilo se 14. maja 1992. godine u tadašnjoj ulici Sandžačkih brigada, kada su ubijeni Selvira Suljović i šesnaestogodišnji Mirsad Ćulov. Ranjeni su i Selvirin devetogodišnji brat te njihov otac.

Brat ubijenog Mirsada Ćulova, Ismail-ef. Ćulov, kazao je da bol porodica ni nakon više od tri decenije nije manja.

– Moj brat Mirsad Ćulov nije bio vojnik. Bio je dijete. Imao je svoje snove, svoje igre i svoje mjesto u našem domu koje ni danas nije prazno samo fizički, nego i u našim srcima. Njegova smrt 14. maja 1992. godine postala je simbol početka stradanja djece Goražda i dan koji danas cijeli grad obilježava kao Dan sjećanja na ubijenu djecu. Meni je on brat. Nama je dijete naše kuće. I dok ljudi danas spominju brojke i historiju, mi živimo bol koja nikada nije prestala – ispričao je Ćulov.

Dodao je da porodice ubijene djece ne traže mržnju, već istinu i pravdu.

– Nalazimo snagu u vjeri, u dovi, u sjećanju i u ljudima koji nisu zaboravili. Nalazimo je u tome da se ime Mirsada Ćulova i sve ubijene djece Goražda spominje dostojanstveno i s poštovanjem. Jer zaborav bi bio druga smrt. Ne tražimo mržnju. Tražimo istinu, pravdu i da se nikada nikome ne ponovi ono što su prošla djeca Goražda – poručio je Ćulov.

Tokom opsade Goražda, koja je trajala 1.336 dana, djeca su stradavala od granata i snajperskih hitaca, često na kućnim pragovima i u igri. Posljednje ubistvo djece dogodilo se 20. augusta 1995. godine, kada su ubijeni sedmogodišnja Selvedina Džafović, trogodišnji Armin Buljubašić i njegova sedmogodišnja tetična Šejla Užičanin.

Posebno težak period bio je april 1994. godine, tokom operacije "Zvezda 94", kada je u manje od mjesec dana ubijeno 20, a ranjeno 53 djece.

Obilježavanje Dana sjećanja završeno je porukom da Goražde neće dozvoliti da imena ubijene djece budu zaboravljena niti da izostane podsjećanje na potrebu procesuiranja odgovornih za zločine počinjene nad najnevinijima.

(Armin Mešić/Preporod.info)