ANUBiH obilježio 75 godina rada: Nauka i umjetnost ostaju temelj razvoja Bosne i Hercegovine

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) danas je svečanom skupštinom, uz prisustvo brojnih profesora, naučnih i akademskih djelatnika, obilježila 75 godina rada, jubilej koji je ocijenjen značajnim za razvoj nauke i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik ANUBiH-a Muris Čičić kazao je da Akademija nastoji jačati odnos društva prema nauci i umjetnosti kako bi se bolje iskoristili njihovi potencijali.

– Akademija je institucija koja pokušava da uspostavi određeni odnos prema nauci u jednom društvu koji će doprinijeti da se bolje iskoriste efekti i mogućnosti onoga što se radi u nauci, a naravno i u umjetnosti. Mi hoćemo da pomažemo koliko je to moguće – kazao je Čičić.

Govoreći o globalnim političkim promjenama i budućnosti Bosne i Hercegovine, ocijenio je da je svijet već ušao u novu geopolitičku fazu.

– Očigledno dolazi do promjene geopolitičke paradigme u svijetu. U suštini, pitanje je koliko ćemo se brzo prilagoditi. Prevladava onaj ko je jači, a odnos prema malim državama se promijenio – istakao je Čičić.

Dodao je da se promijenio i moralni koncept svijeta, što smatra zabrinjavajućim.

– I sad, kad to sve stavite u kontekst, još i ekstremnog razvoja vještačke inteligencije, onda shvatate da svijet postaje opasno mjesto za život, za aktivnost normalnu, za odrastanje nekih normalnih generacija, nego će se morati one sada snalaziti sa nekim drugim okolnostima. Jednostavno, nešto što su bile pretpostavke našeg života do sada, to nisu više – naveo je Čičić.

Komentirajući stanje u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, izrazio je zabrinutost zbog navoda o načinu izdavanja diploma na pojedinim visokoškolskim ustanovama.

Naglasio je da ANUBiH nema formalne nadležnosti niti direktan utjecaj na sistem visokog obrazovanja, ali smatra da ono zahtijeva ozbiljniji pristup.

– Visoko obrazovanje zaslužuje ozbiljniji pristup. Trebali bismo imati ministarstvo visokog obrazovanja na nivou države Bosne i Hercegovine, sa stručnim ljudima koji razumiju ovaj sektor i njegove izazove – rekao je Čičić.

Akademkinja Ljerka Ostojić, redovna članica ANUBiH-a, ocijenila je da Akademija već 75 godina predstavlja jedan od ključnih stubova naučnog, kulturnog i intelektualnog razvoja zemlje.

– Medicina me učila brizi o čovjeku, ali Akademija nas uči brinuti o cjelokupnom znanju, tome da se ono mora čuvati, razvijati i prenositi dalje, bez obzira na okolnosti – kazala je Ostojić.

Istaknula je da je Akademija kroz decenije sačuvala ugled naučne profesije i ostala prostor koji vrednuje znanje, izvrsnost i slobodu mišljenja.

Posebno je naglasila doprinos žena u nauci, podsjetivši da su generacije naučnica, ljekarki, umjetnica i istraživačica godinama gradile svoje mjesto u akademskoj zajednici.

– Danas nije slučajnost što su žene vidljivije u nauci. To je rezultat decenija predanog rada onih koje nisu tražile aplauz, već priliku za istraživanje i pravo da se njihovi zaključci ozbiljno razmatraju – rekla je Ostojić.

Prema njenim riječima, ANUBiH je prepoznala taj doprinos, potvrđujući da se istinska izvrsnost temelji na znanju i intelektualnim kapacitetima.

– Znanost i umjetnost ne poznaju granice, ni administrativne ni geografske. Upravo zato ANUBiH treba ostati krovno mjesto susreta vrhunske nauke i umjetnosti, na dobrobit svih građana BiH – poručila je Ostojić.

Dopisni član ANUBiH-a Elvis Ahmetović izjavio je da Akademija kroz naučne skupove, konferencije, publikacije i međunarodnu saradnju daje važan doprinos razvoju i promociji nauke i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

– Želimo poslati jasnu poruku univerzitetima u Bosni i Hercegovini o potrebi brže internacionalizacije, jačeg povezivanja s privredom i većeg učešća u evropskim i svjetskim istraživačkim projektima – rekao je Ahmetović.

Naglasio je da su ulaganja u nauku, inovacije, znanje i mlade talente ključni preduslovi za društveni i ekonomski razvoj države.

Posebno je ukazao na značaj povezivanja domaćih naučnika s uspješnim stručnjacima iz bh. dijaspore.

– Bosna i Hercegovina mora uspostaviti mehanizme za snažnije povezivanje domaćih istraživača s vrhunskim stručnjacima iz dijaspore. Takva saradnja može značajno doprinijeti razvoju zemlje – istakao je Ahmetović.

Djelovanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine podijeljeno je na četiri perioda. Prvi period započinje osnivanjem Naučnog društva BiH (1951–1966). Drugi period obilježava osnivanje Akademije nauka i umjetnosti BiH (1966–1991), nakon kojeg je uslijedio period rada ANUBiH-a u uslovima agresije i rata (1992–1995). Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine započeo je poslijeratni, četvrti period djelovanja Akademije.

(Preporod.info)