Zagreb: Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića obilježila Dan škole u okviru 110 godina priznanja islama

Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu obilježila je Dan škole, okupivši učenike, donatore i predstavnike albanske, bošnjačke, turske i romske manjine, a svečanost je upriličena u kontekstu 110. godišnjice institucionalnog priznanja islama u Republici Hrvatskoj.

Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu obilježila je danas svoj Dan škole, povezujući vlastitu svečanost s velikim jubilejom koji ovih dana obilježava cjelokupna Islamska zajednica u Hrvatskoj – 110. godišnjicom službenog i institucionalnog priznanja islama u Republici Hrvatskoj.

Program je uoči svečanosti upotpunjen panelom i izložbom u Islamskom centru.

Tim povodom direktor gimnazije Mevludi-ef. Arslani dao je izjavu za časopis Bosna, u kojoj je govorio o značaju ovog datuma, uspjesima škole, poruci koju škola šalje potencijalnim učenicima i roditeljima, ali i o gostima koji su se pridružili svečanosti.

Dan koji je u Hrvatskoj promijenio status islama

Direktor Arslani u svojoj izjavi podsjetio je na historijski okvir zbog kojeg je upravo kraj aprila izabran za Dan škole.

– Dan škole inače je izabran dan kada je islam službeno priznat kao službena religija u Republici Hrvatskoj od strane Hrvatskog sabora davne 1916. godine – kazao je Arslani.

S obzirom na to da Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj upravo 27. aprila priređuje središnju svečanost u hotelu Sheraton povodom 110. godišnjice priznanja islama, škola je, u skladu s ovogodišnjim školskim kurikulumom, svoje obilježavanje zakazala za petak, 24. aprila.

Taj 27. april 1916. zapravo je kruna procesa koji je započeo još krajem februara iste godine, kada je predsjednik Hrvatskog sabora Edmund Lukinić u dnevni red 110. sjednice uvrstio "Zakonsku osnovu o priznanju islamske vjeroispovijesti". Već tada, u dvorani u kojoj je bila tek polovina zastupnika, podrška je bila jednoglasna.

Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, u tadašnjim Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji živjele su svega "204 duše" islamske vjeroispovijesti, od čega 201 muškarac i samo tri žene, uglavnom u dobi od 25 do 39 godina. Njihov privredni profil bio je skroman – zabilježeno je 26 krčmara, 30 trgovaca, nekoliko zanatlija, bačvara i kolara, radnika na željeznici i nadničara, te četvorica vojnika – dok je obrazovna struktura bila porazna: 132 muškarca bila su potpuno nepismena. Odjelni predstojnik za bogoštovlje Stjepan Tropsch (tadašnji državni službenik zadužen za vjerska pitanja) te je dane precizno objasnio šta prelazak u sferu javnog prava znači: dotad islam u Hrvatskoj nije bio zabranjen, ali nije bio ni priznat, a muslimani su svoju pobožnost smjeli prakticirati isključivo unutar porodice.

Zakonsko priznanje značilo je pravo na podizanje džamija, osnivanje zadudžbina, organiziranje vjerske zajednice, a njenim službenicima status javnih organa. Već 7. marta 1916. Zakonska osnova prihvaćena je jednoglasno u trećem čitanju, a konačni pečat stavio je car Franjo Josip I., koji je svojom saglasnošću 27. aprila 1916. zakonsku osnovu pretvorio u punopravni zakon.

Upravo na taj datum, punih 110 godina poslije, nadovezuje se i identitet škole koja je danas otvorila svoja vrata javnosti.

"Trebaju nam učeni, obrazovani i odgojeni ljudi"

Direktor Arslani poručio je da učenici tokom Dana škole predstavljaju svoje aktivnosti iz protekle školske godine.

– Danas će zapravo učenici predstaviti sve one aktivnosti, kako školske tako i izvanškolske, koje su se događale tokom prošle školske godine – istakao je Arslani.

Dodao je da je poruka upućena prije svega potencijalnim učenicima.

– Kada govorimo o osmašima, odličnim i vrlo dobrim učenicima, jer ova je gimnazija, kao i svaka druga gimnazija, zahtjevna – rekao je Arslani.

Posebnu zahvalnost uputio je donatorima.

– Danas su pozvani svi oni koji su prijatelji naše škole, prvenstveno donatori, jer bez njihove podrške škola ne bi bila na ovom nivou na kojem je danas – kazao je.

Govoreći o obrazovnim rezultatima, naglasio je kontinuitet uspjeha učenika.

– Uvijek smo iznad državnog prosjeka kada je u pitanju državna matura i, ono što je važno, naši učenici u 90 posto slučajeva upisuju željene fakultete – rekao je Arslani.

Na kraju je uputio poruku roditeljima i budućim učenicima.

– Pozivam ih da porazgovaraju sa svojom djecom, sa svojim unucima koji ove godine razmišljaju šta upisati – da izaberu našu gimnaziju. Naša gimnazija, pored općeobrazovnog programa, nudi i islamski odgoj koji je univerzalan, jer danas nam trebaju ljudi koji su učeni, obrazovani, školovani, ali i odgojeni. Bez odgoja, zapravo, to znanje ne možemo nazvati znanjem – poručio je Arslani.

Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića izrasla je iz Zagrebačke medrese "Dr. Ahmed Smajlović", čiji je rad započeo u aprilu 1993. godine, nakon što je 1992. donesena odluka o osnivanju Ljetne škole. 

Status javno priznate obrazovne ustanove medresa je stekla 2000. godine ulaskom u sistem Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta, a na inicijativu Školskog odbora Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, kao osnivač, donio je odluku o transformaciji ustanove u opću Islamsku gimnaziju s četiri izborna (obavezna) predmeta: arapski jezik, Kur'an i kur'anske nauke, islamska kultura i civilizacija te islamska vjeronauka. Time je učenicima omogućeno da nakon srednjoškolskog obrazovanja nastave školovanje na svim fakultetima u Hrvatskoj, ali i u svijetu.

U junu 2007. Ministarstvo nauke, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske izdalo je rješenje kojim se odobrava izvođenje vlastitog plana i programa Opće gimnazije, a upravo se na toj osnovi temelji današnji kurikulum škole.

Među zvanicama današnje svečanosti, kako je istakao direktor Arslani, bili su i saborski zastupnik i bivši učenik gimnazije Armin Hodžić, voditelji i rukovodioci institucija Islamske zajednice u Hrvatskoj, kao i predstavnici albanske, bošnjačke, turske i romske zajednice u Zagrebu.

– Nismo išli preširoko, jer nam slijedi za mjesec dana promocija maturanata, tako da ćemo tada imati i predstavnike Ministarstva, Grada Zagreba i drugih važnih institucija – pojasnio je Arslani.

Uoči Dana škole: izložba i panel u Islamskom centru Zagreb

Obilježavanje 110. godišnjice priznanja islama u Republici Hrvatskoj ne iscrpljuje se jednodnevnim programom. Samo dan ranije, u srijedu, 23. aprila 2026. godine u 18.30 sati, u Islamskom centru Zagreb (Prilaz Safvet-bega Bašagića 1), održan je poseban program u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, uz podršku Ambasade Republike Turske u Zagrebu, Instituta Yunus Emre i Predsjedništva za vjerske poslove Republike Turske.

Program je obuhvatio otvaranje izložbe "Tragovi svjetla: umjetnost i susret", čiji je kustos Iva Sabolić, te panel-raspravu pod nazivom "Umijeće zajedničkog života", posvećenu doprinosu islama multikulturalnosti i suživotu.

Na panelu su govorili prof. dr. Metin Izeti s Državnog univerziteta u Tetovu, s izlaganjem "Ontologija susreta: meditacija o 13. ajetu sure El-Hudžurat i terminu te'aruf (međusobno upoznavanje)", te direktor Mevludi-ef. Arslani, koji je predstavio izlaganje "Islamska gimnazija u Zagrebu: obrazovanje, pluralizam i zajednički život".

(Preporod.info)