Sjećanje za budućnost: Jasenovac i dostojanstvo zajedničkog pamćenja
(Foto: Marko Prpić/PIXSELL)
U Spomen-području Jasenovac, kod jasenovačkog spomenika Cvijet, svake godine održava se državna komemoracija pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, posvećena svim žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac – najvećeg logorskog sistema u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. april 1945. godine, kada je oko 600 od preostalih 1.073 zatočenika iz logora Ciglana krenulo u očajnički proboj, svjesni da ih čeka gotovo sigurna smrt. Preživjelo ih je tek 117. Taj čin ostaje trajni simbol ljudskog dostojanstva, otpora i nade u najtežim okolnostima.
Svake godine na ovom mjestu okupljaju se preživjeli logoraši, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, antifašističkih udruženja, političkih stranaka, diplomatskog kora te brojni građani. Njihova prisutnost nije samo čin sjećanja nego i jasna poruka protiv svakog oblika fašizma, mržnje i isključivosti.
Posebnu dimenziju komemoraciji daje zajednička molitva predstavnika triju vjerskih tradicija – katoličke, pravoslavne i islamske – čime se potvrđuje univerzalna poruka poštovanja prema svakoj nevinoj žrtvi.
Uloga Islamske zajednice i sjećanje na muslimanske žrtve
Islamska zajednica u Hrvatskoj redovno učestvuje u državnoj komemoraciji kroz molitvu za žrtve, svjedočeći o prisutnosti i stradanju muslimana u Jasenovcu.
Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, koji prima službeni poziv za učešće, najčešće delegira glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Sisak (MIZ Sisak) Alem-ef. Crnkića da prouči dovu, imajući u vidu da područje Jasenovca teritorijalno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji i nadležnosti ovog medžlisa. U više navrata na komemoraciji je učestvovao i predsjednik Mešihata, muftija dr. Aziz Hasanović, čime se dodatno naglašava važnost ovog događaja.
Prisustvo Islamske zajednice ima višestruku vrijednost: čuva sjećanje na muslimanske žrtve, koje se u Spomen-muzeju Jasenovac vode pod oznakom “bosanskohercegovački muslimani” (1.113 evidentiranih žrtava), potvrđuje historijsku činjenicu da su muslimani također bili dio stradalničke sudbine Jasenovca te doprinosi kulturi dijaloga, međusobnog poštovanja i zajedničkog pamćenja.
Iako postoje različita historiografska tumačenja i nesrazmjeri u broju žrtava (poput navoda historičara Nihada Halilbegovića), neupitno je da se muslimanske žrtve spominju u dokumentima i komemorativnoj praksi, čime im se vraća dostojanstvo i mjesto u kolektivnom sjećanju.
Islamska zajednica prisutna je na području Jasenovca dva puta godišnje: u aprilu, na državnoj komemoraciji kod spomenika Cvijet, te početkom augusta na lokalitetu Uštica, gdje se održava komemoracija romskim žrtvama, među kojima je također bio značajan broj muslimana.
Time se potvrđuje trajna posvećenost očuvanju istine i sjećanja na sve žrtve, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.
Komemoracija u Jasenovcu nije samo pogled u prošlost – ona je moralna obaveza sadašnjosti i opomena budućnosti. Učešće Islamske zajednice u Hrvatskoj u ovom događaju snažan je izraz solidarnosti, poštovanja prema žrtvama i opredijeljenosti za društvo utemeljeno na pravdi, istini i međusobnom uvažavanju.
(Preporod.info)
