Bećirović u Strazburu: Bosna i Hercegovina mora postati moderna građanska država
Obraćajući se Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strazburu povodom nadolazeće 25. godišnjice članstva Bosne i Hercegovine u ovoj instituciji, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović naglasio je neraskidivu vezu države s evropskim sistemom zaštite ljudskih prava i demokratskog upravljanja.
Zahvalio je na usvojenoj rezoluciji kojom je iskazana jasna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ističući da članstvo u Vijeću Evrope predstavlja strateški i civilizacijski izbor za sve njene građane.
Posebno je izdvojio uspješnu kulturnu saradnju kroz fond Eurimages, kao i ulogu Sarajevo Film Festivala u jačanju evropskih vrijednosti.
Upozorio je da savremeni trenutak obilježavaju geopolitički izazovi i, kako je naveo, dekadencija civilizacijskih normi. Podsjetio je i na brutalnu agresiju i genocid počinjen nad Bošnjacima, ocijenivši ga jedinim genocidom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Istakao je da su opasne velikodržavne politike i dalje prisutne te da se danas pokušavaju ostvariti diplomatskim sredstvima.
– To je suštinski uzrok svih trenutnih problema s kojima se država suočava jer je Dejtonski ustav donio mir, ali je istovremeno instalirao brojne mehanizme blokada i opstrukcija – poručio je Bećirović.
Naglasio je potrebu da Ustav Bosne i Hercegovine evoluira prema demokratskim standardima i dosljednoj primjeni Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, upozorivši na napade na ustavni poredak koji dolaze od čelnika entiteta Republika Srpska.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, iznio je podatke o lobiranju za razbijanje međunarodno priznate države, što je ocijenio kao direktno antidejtonsko djelovanje, te pozvao međunarodnu zajednicu da spriječi eskalaciju takve politike.
– Bosna i Hercegovina mora postati funkcionalna građanska država bez ikakve hegemonije – naglasio je.
Pojasnio je da građanski model ne negira kolektivne identitete, već omogućava svakom pojedincu uživanje temeljnih sloboda, te ukazao na potrebu ukidanja sistemske diskriminacije utvrđene presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Dodao je da pravo kandidature mora pripasti svakom građaninu bez obzira na etničku pripadnost ili mjesto prebivališta, upozorivši da bi dodatna etnička teritorijalizacija države vodila ka getoizaciji političkog života.
Umjesto toga, istakao je potrebu transformacije ka inkluzivnoj i integrativnoj demokratiji.
Govoreći o budućim prioritetima, zatražio je ubrzanje procesa pristupanja Evropskoj uniji i NATO savezu kao ključnim garantima stabilnosti, uz naglasak na usklađivanje cjelokupnog društvenog sistema s pravnom stečevinom Evropske unije i uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije.
Upozorio je da izborna reforma ne smije biti rezultat političkih kompromisa na štetu temeljnih ljudskih prava.
Zaključio je da budućnost zemlje zavisi od prihvatanja principa jednakosti svih građana pred zakonom, ističući da su demokratske reforme jedini put ka izgradnji moderne države u kojoj je pojedinac osnovni politički subjekt.
Poručio je da sveobuhvatna reforma državnog uređenja ostaje primarni cilj progresivnih snaga u Bosni i Hercegovini, uz uvjerenje da je slobodan građanin temelj stabilne budućnosti, saopćeno je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
(Preporod.info)
