Dan kada je agresor polomio zube: Bitka za Žuč presudila odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine

Jedna od najznačajnijih bitaka za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine tokom agresije na našu domovinu odigrala se na današnji dan prije 34 godine.

Borci Sarajeva izvojevali su 8. juna 1992. godine veliku pobjedu na brdu Žuč, oslobodivši vrh Orlić te širi prostor prema Volujku i Krstacu, kao i naselja Smiljevići i Zabrđe.

U akciji su učestvovale jedinice Teritorijalne odbrane iz tri sarajevske općine, Novi Grad, Novo Sarajevo i Vogošća. Bila je to jedna od prvih velikih pobjeda boraca Republike Bosne i Hercegovine nad neprijateljem koji je raspolagao znatno nadmoćnijim naoružanjem, opremom i vojnom tehnikom. Ipak, presudili su hrabrost, odlučnost i nepokolebljiva volja bosanskih patriota da odbrane svoje domove, porodice i državu.

U trenucima kada je sudbina Sarajeva bila neizvjesna, borbe na Žuči imale su ključnu ulogu u stabilizaciji odbrane i očuvanju grada. Upravo zbog toga Žuč je postao simbol otpora, hrabrosti i istrajnosti boraca Bosne i Hercegovine.

Od početka opsade Sarajeva u aprilu 1992. godine, Žuč je predstavljala dominantnu stratešku tačku s koje je grad svakodnevno bio izložen artiljerijskoj i snajperskoj vatri.

S položaja viših od 800 metara neprijatelj je imao pregled nad velikim dijelom Sarajeva, posebno njegovim novim urbanim zonama, uz stalnu prijetnju presijecanja grada i njegovog potpunog strateškog razdvajanja.

Zbog toga je oslobađanje ove kote imalo izuzetan vojni i moralni značaj za odbranu Sarajeva, kao i za povezivanje i koordinaciju jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine. Bitka za Žuč s pravom se ubraja među najvažnije operacije tokom opsade Sarajeva i odbrane države.

Tokom tih borbi zaplijenjene su značajne količine naoružanja, municije, vojne opreme i sanitetskog materijala. Ovom pobjedom potvrđeni su rezultati Pofalićke bitke, a istovremeno je osigurana i učvršćena komunikacija s borcima na području Vogošće, uključujući naselja Ugorsko, Bušća i Kobilja Glava.

U Bitki za Žuč živote su položili brojni branioci Sarajeva. Među njima bio je i Vinko Šamarlić, vrhunski sportista koji je ostvario olimpijsku normu za Olimpijske igre u Barceloni, ali je odlučio ostati i braniti svoj grad. Poginuo je samo dan prije planiranog odlaska na Olimpijadu.

U odbrani Sarajeva učestvovali su i legendarni komandanti Safet Zajko i Enver Šehović, čija su imena trajno upisana u kolektivno sjećanje građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Njihove životne priče nadilaze ratnu stvarnost. To su priče o ljudima koji su vlastite snove i budućnost podredili slobodi svoje domovine i budućnosti generacija koje dolaze.

Više od tri decenije nakon bitke za Žuč, generacije rođene u miru odrastaju bez zvuka granata, straha i neizvjesnosti koje je nosila opsada Sarajeva. Upravo je to najveća pobjeda onih koji su branili grad i državu.

Međutim, protokom vremena lako se zaboravi koliko je sloboda koju danas živimo skupo plaćena. Mogućnost da učimo, radimo i gradimo vlastitu budućnost rezultat je žrtve hiljada šehida i boraca koji su branili Bosnu i Hercegovinu. Zato kultura sjećanja ne smije biti svedena samo na godišnjice i prigodne ceremonije, već mora ostati trajni dio našeg kolektivnog pamćenja.

Šehidi nisu samo imena uklesana na nišanima i spomen-obilježjima. Oni su neizostavan dio historije na kojoj počiva današnja sloboda.

Istinsko sjećanje živi onda kada mladi znaju ko su bili ljudi čija imena nose škole, ulice i trgovi te kada razumiju cijenu koja je plaćena za odbranu domovine.

Iako su borbe na Žuči odavno završene, odgovornost čuvanja sjećanja ostaje.

Kroz obrazovanje, kulturu, knjige, filmove i novinarstvo priče o Enveru Šehoviću, Safetu Zajki, Vinku Šamarliću i drugim herojima nastavljaju živjeti, podsjećajući nas da sloboda nikada nije bila nešto što se podrazumijeva.

Na brdu Žuč je 8. juna prije dvije godine svečano otvoren spomenik “Krila slobode”, povodom Dana odbrane Općine Novi Grad Sarajevo i 32. godišnjice bitke za oslobađanje Žuči. Kamen temeljac za ovaj memorijal postavljen je 2022. godine.

Riječ je o monumentalnom spomen-obilježju izrađenom od kamena i betona, čija “krila” imaju raspon od približno 25 metara, dok visina spomenika doseže oko 15 metara. Osvijetljen je i vidljiv s brojnih lokacija u Sarajevu, uključujući aerodrom, Bjelašnicu i Trebević.

Grandiozni spomenik, oblikovan kao stilizirana ptica, univerzalni simbol slobode, sastavni je dio Memorijalnog kompleksa Žuč i predstavlja trajni podsjetnik na hrabrost branilaca Sarajeva.

Danas će se na platou Golog Brda, podno spomenika “Krila slobode”, obilježiti 34. godišnjica bitke za Žuč i Dan odbrane Općine Novi Grad Sarajevo. Svi koji vole Bosnu i Hercegovinu i nose je u srcu pozvani su da svojim prisustvom odaju počast herojima koji su branili njenu nezavisnost i slobodu.

Bitka za Žuč ostavila je trajnu poruku da se sloboda i država čuvaju odlučnošću, jedinstvom i spremnošću na žrtvu. Iza svih šehida i boraca Žuči, ali i brojnih kota koje su odbranili, ostali su slobodno Sarajevo, slobodna Bosna i Hercegovina i trajna obaveza da njihovu žrtvu nikada ne prepustimo zaboravu.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)