Nihad Čengić istražuje mogućnosti dekorativne restauracije Šarića džamije u Mostaru

Inicijativa za istraživanje dekorativnih i estetskih elemenata Šarića džamije u Mostaru pokrenuta je uz saglasnost Medžlisa Islamske zajednice, a projekat se trenutno nalazi u početnoj fazi s ciljem ispitivanja mogućnosti vraćanja autentičnosti ovom značajnom sakralnom objektu.

Mostarska firma Interprojekt započela je ovaj proces kao istraživački poduhvat, koji još uvijek nije formalno definisan kao cjelovita restauracija, već predstavlja pokušaj da se kroz interdisciplinarni pristup sagledaju potencijali obnove izvornih vrijednosti objekta.

Prema riječima Salke Kolukčije, suosnivača firme Interprojekt, koja više od dvije i po decenije djeluje u oblasti projektovanja, savjetovanja i zaštite kulturnog naslijeđa, motivacija za pokretanje inicijative je višeslojna – profesionalna i lična.

– Pročelje je ostalo nezavršeno, a svaki završetak podrazumijeva temeljito istraživanje. Ovaj put su se poklopile okolnosti – angažiran je vrhunski stručnjak, profesor Nihad, koji živi i radi u Italiji. Uspjeli smo uskladiti termine i otvorila se prilika da se ovaj proces pokrene – pojašnjava Kolukčija.

Kolukčija ističe i snažnu porodičnu povezanost sa džamijom, navodeći da je njegov predak, hafiz Husein-efendija Kolukčija, decenijama bio imam Šarića džamije. Dodatno, i uposlenici firme aktivno su vezani za ovaj prostor, što, kako navodi, učvršćuje osjećaj odgovornosti prema njegovom očuvanju.

Za istraživanje je angažiran restaurator umjetničkih djela Nihad Čengić, čije iskustvo uključuje rad na nekim od najznačajnijih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini, poput Gazi Husrev-begove džamije, Ferhadije i Huseinije. On naglašava da proces restauracije, posebno kada je riječ o povratku autentičnosti, podrazumijeva složen i dugotrajan istraživački rad.

– Pokušaj vraćanja autentičnosti može se uporediti s nastojanjem da se ispravi “kriva Drina”. Međutim, i u takvom procesu postoje segmenti koji se mogu razumjeti, pojasniti i unaprijediti. Upravo zbog toga smo započeli istraživanje kako bismo utvrdili da li postoji osnova za takav pristup – ističe Čengić.

Poseban naglasak stavlja na značaj autentičnosti kao estetske i kulturno-historijske kategorije.

– Istina je kompleksna i ljudi od nje često bježe, jer zahtijeva dublje razumijevanje i prihvatanje. Lakše je prihvatiti pojednostavljene narative. Međutim, kulturno naslijeđe ne smije se svoditi na površne interpretacije, već ga treba sagledavati u njegovoj punoj dubini – naglašava on.

Dosadašnja istraživanja otvorila su određena pitanja i ukazala na postojanje estetskih slojeva koji svjedoče o bogatoj umjetničkoj tradiciji Mostara, iako je još uvijek prerano govoriti o konkretnim nalazima. Sakralna arhitektura ovog prostora, kako se navodi, ne predstavlja puki zbir dekorativnih elemenata, već složen narativ u kojem svaki detalj ima svoje značenje.

Čengić ukazuje i na razliku između savremenog poimanja umjetnosti i njenog historijskog značenja u sakralnim objektima, ističući da svaki element u takvim objektima ima uzročno-posljedičnu funkciju i simboličku vrijednost.

Istraživanje dodatno otežava činjenica da o dekorativnim slojevima mostarskih džamija gotovo da ne postoje pisani tragovi, niti su nakon Drugog svjetskog rata provedene sistematske naučne analize. Ovaj nedostatak dokumentacije, kako se ističe, predstavlja ozbiljan izazov, ali i pokazatelj dugogodišnjeg zanemarivanja kulturnog naslijeđa.

Ukazano je i na dvostruku tragediju Mostara – ratnu i poslijeratnu, s obzirom na to da je dio kulturnog naslijeđa narušen ne samo tokom ratnih razaranja, već i kroz kasnije obnove koje su često provođene bez dovoljno stručnosti.

– Ovi objekti nisu građeni za trenutak, već za generacije. Njihova vrijednost nije samo u materijalu, nego u značenju koje prenose. Ako se prema njima odnosimo površno, gubimo mnogo više od same forme – upozorava Čengić.

Projekat je trenutno u fazi inicijalnog istraživanja, a prvi rezultati bit će predstavljeni Islamskoj zajednici. Put ka eventualnoj restauraciji, kako se navodi, dug je i zahtijeva visok nivo stručnosti, disciplinu i širu društvenu svijest o važnosti očuvanja kulturnog naslijeđa.

Uprkos izazovima, već su uočeni konkretni problemi na objektu, uključujući dotrajalost pojedinih konstrukcijskih elemenata, dok istovremeno postoji interes donatora za podršku određenim segmentima obnove.

Inicijativa istraživanja dekoracije Šarića džamije ocjenjuje se kao važan korak ka sistematičnijem pristupu zaštiti kulturnog naslijeđa u Mostaru, s ciljem dubljeg razumijevanja kulturne prošlosti i odgovornijeg odnosa prema njenom očuvanju.

(Preporod.info)