Dr. Hodžić: Važno je rano otkriti kardiovaskularno oboljenje, mladi u riziku od obolijevanja

Dr. Hodžić: Važno je rano otkriti kardiovaskularno oboljenje, mladi u riziku od obolijevanja

Sve veći broj mladih osoba u Bosni i Hercegovini suočava se s kardiovaskularnim oboljenjima, iako su se ona ranije smatrala tipičnim za stariju populaciju, upozoravaju zdravstveni stručnjaci, ističući da su prevencija, zdrav način života i redovni pregledi ključni za smanjenje rizika.

Iskustva iz prakse pokazuju da su među mlađim pacijentima u Kantonu Sarajevo prisutni akutni infarkt miokarda, akutne koronarne bolesti, poremećaji srčanog ritma, kardiomiopatije i hipertenzija, koja često ostaje neprepoznata, kazao je doktor porodične medicine Doma zdravlja Kantona Sarajevo Asmir Hodžić.

– Za Bosnu i Hercegovinu je specifična visoka prevalenca rizičnih navika. Ključni faktori rizika i trendovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, najčešće zastupljeni među mladima, su pušenje, nepravilna ishrana, gojaznost i smanjena fizička aktivnost. Ponajviše zabrinjava porast iznenadne smrti, a najčešći uzrok je srčani zastoj – kazao je Hodžić.

Naglasio je da rano otkrivanje kardiovaskularnih oboljenja ima ključnu ulogu, te da mlađa životna dob ne isključuje mogućnost razvoja bolesti. Prema njegovim riječima, dijagnostički pristup podrazumijeva detaljnu anamnezu, klinički pregled i adekvatnu dijagnostiku, uz uvažavanje ličnih, porodičnih i socijalnih faktora, uključujući životne navike, stres i san.

U ličnoj anamnezi značajno je utvrditi postojanje ranije dijagnostikovane hipertenzije, povišenog šećera u krvi, dijabetesa, prethodnih infekcija poput miokarditisa, kao i upotrebu lijekova ili suplemenata. Porodična anamneza obuhvata podatke o iznenadnim smrtima, infarktu miokarda, moždanom udaru i nasljednim bolestima srca.

Posebna pažnja, kako je naveo, usmjerava se na konzumaciju energetskih pića, nikotina i drugih stimulansa, kao i na upotrebu lijekova za potenciju i kontraceptiva, te nivo i intenzitet fizičke aktivnosti i simptome pri naporu.

Istakao je da klinički pregled mlađih pacijenata treba biti jednak kao i kod starijih, uključujući obavezno mjerenje krvnog tlaka i EKG, koji može ukazati na aritmije, ishemijske promjene ili ranije srčane incidente.

– Ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti često zanemare važnost mjerenja krvnog tlaka i EKG-a. Mladi pacijent ne mora imati normalan tlak niti uredan ritam. Često se kod bolova u grudima najprije traže mehanički uzroci, dok se kardiovaskularna oboljenja zanemaruju – istakao je Hodžić.

Podsjetio je da je povišeni krvni tlak jedan od vodećih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, te upozorio da procjenu rizika ne bi trebalo vezati isključivo za dob iznad 40 godina, jer i mlađe osobe sve češće imaju hipertenziju i hiperlipidemiju.

– Najmlađa pacijentica u mom timu je 2010. godište s dijagnozom esencijalne hipertenzije. Riječ je o šesnaestogodišnjoj djevojci kod koje je provedena opsežna dijagnostika, bez utvrđene druge patologije, ali uz prisutne faktore rizika poput gojaznosti – kazao je.

Dodao je da je najraniji kardiovaskularni incident zabilježen kod pacijenta koji je preživio akutni infarkt miokarda u 33. godini.

Kada je riječ o prevenciji, preporučuje uravnoteženu ishranu sa smanjenim unosom zasićenih masti, uz povećan unos cjelovitih žitarica, voća, povrća i ribe, kao i redovnu fizičku aktivnost od 30 do 60 minuta dnevno. Istakao je i važnost održavanja normalne tjelesne težine, uz preporučeni obim struka do 94 centimetra kod muškaraca i 80 centimetara kod žena, te krvni tlak ispod 140/90.

Hodžić je učestvovao na stručnom skupu u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, održanom povodom Svjetskog dana zdravlja, gdje je ukazano na potrebu jačanja svijesti o važnosti dostupnih i kvalitetnih zdravstvenih usluga, uz poseban fokus na rastući trend kardiovaskularnih oboljenja među mladima.

Na skupu je istaknuto da istraživanja pokazuju pomjeranje dobne granice za pojavu ovih bolesti, pri čemu se kao ključni faktori rizika izdvajaju sjedilački način života, ubrzan tempo života i nezdrave navike, te da je efikasan odgovor moguć jedino uz širu društvenu podršku.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti