Projekcija filma "Bosanski vitez" u Gazi Husrev-begovoj biblioteci: Lična sudbina i kolektivni identitet
U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, u organizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, danas je održana projekcija filma "Bosanski vitez", autora Tarika Hodžića.
Riječ je o filmskoj priči koja nadilazi vrijeme i prostor, spajajući ličnu sudbinu, historiju i identitet jednog naroda.
Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Muhamed Jusić kazao je da ovaj film nosi toliko snažnu i duboku poruku da je Islamska zajednica posebno zainteresovana da ovaj film vidi što veći broj članova i pripadnika.
– Razmišljamo i o tome, a ova današnja prezentacija dodatno nas je ohrabrila, da film prikažemo i našoj dijaspori, u džematima širom svijeta, gdje za to postoje odgovarajući uslovi – kazao je Jusić.
Adnan Čuhara, producent filma Bosanski vitez, istakao je da je ideja za film nastala spontano tokom putovanja na filmski festival sa ekipom filma Scream for Me Sarajevo.
Iako je prvobitno bila zamišljena kao kratka forma, vrlo brzo je donesena odluka da se realizira mnogo ambiciozniji projekat.
– Ja sam rekao da ne želim biti producent u kratkom filmu, ali želim da napravimo jedan veliki film – naglasio je Čuhara.
Rad na filmu trajao je punih šest godina i uključivao je snimanje u deset država na tri kontinenta, uz učešće više od dvadeset međunarodnih stručnjaka i prikupljenih gotovo 200 sati materijala.
Konačna verzija filma traje sat i 47 minuta, dok ostatak snimljenog sadržaja predstavlja, kako je istakao, pravo bogatstvo za buduće projekte.
Film donosi snažnu i emotivnu priču o potrazi za identitetom kroz život Seada Delića, bivšeg borca Armije BiH koji je preživio genocid u Srebrenici i kasnije život nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama. Vođen ljubavlju prema domovini, Delić se posvetio istraživanju historije Bosne, posebno srednjovjekovnog perioda, što ga je dovelo do snažne lične i kulturne reafirmacije identiteta.
– Zemlja koja nema historiju, nema svoje korijenje, ne može ni opstati – poručio je Čuhara, naglašavajući centralnu ideju filma.
Prema njegovim riječima, Bosanski vitezovi predstavljaju mnogo više od filmskog ostvarenja — riječ je o važnom državotvornom projektu koji otvara prostor za nova promišljanja o historiji i identitetu Bosne i Hercegovine.
Iako film zbog svoje forme ne može obuhvatiti sve istražene teme, ostavlja snažan temelj za buduće projekte, pa čak i potencijalnu serijsku produkciju.
Cilj filma, zaključuje Čuhara, jeste da inspiriše ne samo filmske stvaraoce, već i širu umjetničku i akademsku zajednicu da nastave istraživati bogatu historiju Bosne i njen identitet.
Ovo je prvi film koji na ovakav način govori o bosanskom identitetu – kroz spoj lične sudbine, historijskog istraživanja i vrhunske filmske produkcije. Sniman u čak 9 država na 3 kontinenta – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Turskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Italiji, Vatikanu, Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama – film donosi autentične kadrove i priču koja nadilazi granice.
Više od 30 historijskih lokacija u Bosni i Hercegovini, uključujući srednjovjekovne gradove, tvrđave i nekropole, postaju živi svjedoci jedne zaboravljene epohe. Kroz film nas vodi i 20 historičara iz različitih zemalja, koji otkrivaju slojeve bogate i često zanemarene prošlosti Bosne.
Nakon premijere na Sarajevo Film Festivalu i zapaženih projekcija širom Bosne i Hercegovine, gdje je nagrađen dugotrajnim aplauzima publike, u organizaciji Rijasetove Uprave za vanjske poslove i dijasporu, film dolazi pred sarajevsku publiku.
(Preporod.info)
