Projekcija filma "Bosanski vitez" u Gazi Husrev-begovoj biblioteci: Lična sudbina i kolektivni identitet
U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, u organizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, danas je održana projekcija filma "Bosanski vitez", autora Tarika Hodžića.
Riječ je o filmskoj priči koja nadilazi vrijeme i prostor, spajajući ličnu sudbinu, historiju i identitet jednog naroda.
Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Muhamed Jusić kazao je da ovaj film nosi toliko snažnu i duboku poruku da je Islamska zajednica posebno zainteresovana da ovaj film vidi što veći broj članova i pripadnika.
– Razmišljamo i o tome, a ova današnja prezentacija dodatno nas je ohrabrila, da film prikažemo i našoj dijaspori, u džematima širom svijeta, gdje za to postoje odgovarajući uvjeti – kazao je Jusić.
Adnan Čuhara, producent filma Bosanski vitez, istakao je da je ideja za film nastala spontano tokom putovanja na filmski festival s ekipom filma Scream for Me Sarajevo.
Iako je prvobitno bila zamišljena kao kratka forma, vrlo brzo je donesena odluka da se realizira mnogo ambiciozniji projekat.
– Ja sam rekao da ne želim biti producent u kratkom filmu, ali želim da napravimo jedan veliki film – naglasio je Čuhara.
Rad na filmu trajao je punih šest godina i uključivao je snimanje u deset država na tri kontinenta, uz učešće više od dvadeset međunarodnih stručnjaka i prikupljenih gotovo 200 sati materijala.
Konačna verzija filma traje sat i 47 minuta, dok ostatak snimljenog sadržaja predstavlja, kako je istakao, pravo bogatstvo za buduće projekte.
Film donosi snažnu i emotivnu priču o potrazi za identitetom kroz život Seada Delića, bivšeg borca Armije BiH koji je preživio genocid u Srebrenici i kasnije život nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama. Vođen ljubavlju prema domovini, Delić se posvetio istraživanju historije Bosne, posebno srednjovjekovnog perioda, što ga je dovelo do snažne lične i kulturne reafirmacije identiteta.
– Zemlja koja nema historiju, nema svoje korijenje, ne može ni opstati – poručio je Čuhara, naglašavajući centralnu ideju filma.
Prema njegovim riječima, Bosanski vitez predstavljaju mnogo više od filmskog ostvarenja — riječ je o važnom državotvornom projektu koji otvara prostor za nova promišljanja o historiji i identitetu Bosne i Hercegovine.
Iako film zbog svoje forme ne može obuhvatiti sve istražene teme, ostavlja snažan temelj za buduće projekte, pa čak i potencijalnu serijsku produkciju.
Cilj filma, zaključuje Čuhara, jeste da inspiriše ne samo filmske stvaraoce, već i širu umjetničku i akademsku zajednicu da nastave istraživati bogatu historiju Bosne i njen identitet.
Ovo je prvi film koji na ovakav način govori o bosanskom identitetu – kroz spoj lične sudbine, historijskog istraživanja i vrhunske filmske produkcije. Sniman u čak 9 država na 3 kontinenta – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Turskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Italiji, Vatikanu, Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama – film donosi autentične kadrove i priču koja nadilazi granice.
Više od 30 historijskih lokacija u Bosni i Hercegovini, uključujući srednjovjekovne gradove, tvrđave i nekropole, postaju živi svjedoci jedne zaboravljene epohe. Kroz film nas vodi i 20 historičara iz različitih zemalja, koji otkrivaju slojeve bogate i često zanemarene prošlosti Bosne.
Nakon premijere na Sarajevo Film Festivalu i zapaženih projekcija širom Bosne i Hercegovine, gdje je nagrađen dugotrajnim aplauzima publike, u organizaciji Rijasetove Uprave za vanjske poslove i dijasporu, film dolazi pred sarajevsku publiku.
(Preporod.info)
