Čekajući pravdu 30 godina: Ko je odgovoran za "blokadu" u procesuiranju ratnih zločina?
Tri decenije nakon genocida u Srebrenici, podaci Suda Bosne i Hercegovine dodatno potvrđuju dubinu krize u procesuiranju ratnih zločina.
Kako je navedeno na jučerašnjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, skoro 300 osoba nedostupno je pravosuđu za ratne zločine počinjene na tlu Bosne i Hercegovine.
Trenutno se vodi 200 predmeta protiv poznatih počinilaca, dok je tokom prethodne godine riješeno svega 73 predmeta. Od toga je podignuto 20 optužnica, doneseno 17 odluka o neprovođenju istrage, a 18 istraga je obustavljeno – podaci su VSTV.
Posebno zabrinjava činjenica da čak 117 predmeta ima procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih, odnosno da su 294 osobe van domašaja pravosuđa.
Ovi podaci jasno pokazuju da vrijeme ne radi u korist pravde.
Naprotiv, kako ističu predstavnici Suda, predmeti ratnih zločina postaju sve teži za vođenje zbog starosti svjedoka, optuženih, ali i samih sudija. Kompleksnost postupaka, veliki broj uključenih aktera i protek vremena dodatno usporavaju procese i smanjuju vjerovatnoću njihovog uspješnog okončanja.
Odgovornost za ovakvo stanje je višeslojna.
Prije svega, domaće pravosudne institucije, poput Tužilaštva Bosne i Hercegovine, snose dio krivice zbog dugogodišnjeg odlaganja podizanja optužnica u periodu kada su osumnjičeni bili dostupni.
Istovremeno, značajan dio odgovornosti leži i na susjednim državama, prije svega Srbiji i Hrvatskoj, gdje se danas nalazi najveći broj nedostupnih osoba, čak 115 u Srbiji i 97 u Hrvatskoj.
Korištenjem instituta dvojnog državljanstva i odbijanjem izručenja, ove države u praksi omogućavaju optuženima da izbjegnu suočavanje s pravdom.
Iz perspektive žrtava, ovakva situacija predstavlja kontinuiranu, sekundarnu traumatizaciju.
Podatak da se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi čak veliki broj predmeta protiv nedostupnih osoba dodatno produbljuje osjećaj nepravde, kazao je u izjavi za Preporod.info predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.
– Situacija u kojoj je tri decenije nakon genocida ogroman broj optuženih nedostupan pravdi ukazuje na duboku sistemsku krizu i nedostatak političke volje za istinskim pomirenjem – stava je Tahirović.
Na pitanje ko je odgovoran, kazao je da je odgovornost podijeljena. To su, prema njegovim riječima, pravosudne institucije, prvenstveno Tužilaštvo BiH, koje su godinama odlagale podizanje optužnica dok su osumnjičeni još bili dostupni.
S druge strane, smatra Tahirović, ključna je odgovornost susjednih država koje zloupotrebljavaju institute dvojnog državljanstva kako bi pružile sigurno utočište optuženima, odbijajući njihovo izručenje.
– Za žrtve je ovo oblik sekundarne traumatizacije. Svaki dan koji optuženi provedu na slobodi, često obavljajući javne funkcije u drugim zemljama, za porodice ubijenih predstavlja negaciju njihove patnje i dokaz da pravda nije spora, već nedostižna. Povjerenje u pravosudni sistem je minimalno – kaže Tahirović.
Posebno se osvrnuo na podatak da se 115 osoba nalazi u Srbiji navodeći da ovaj broj direktno sugeriše da Srbija služi kao "sigurna kuća" za bjegunce od pravde.
– To pokazuje da se deklarativna priča o saradnji u praksi pretvara u zaštitu onih koji su provodili ratne politike, čime se održava kontinuitet zaštite ratnih kadrova – ističe Tahirović.
Poslao je poruku kazavši da je ona opasna, a to znači da se zločin isplati ako imate podršku susjedne države.
– To cementira etničke podjele, sprječava katarzu u društvima koja su proizvela počinioce i ostavlja prostor za buduće konflikte jer nema jasnog sudskog i moralnog otklona od zločina – naveo je Tahirović.
(Amina Nuhanović/Preprod.info)
